Posl.br. 20 Gž-1859/2024-3
Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Larise Gačanin, predsjednika vijeća te Ksenije Dimec, člana vijeća i suca izvjestitelja i Ive Smokvina Dadasović, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Gordani Knezović, odvjetnici iz Zagreba i uz sudjelovanje umješača na strani tužitelja SP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Marinku Mileta, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženih 1. JP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. PP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i 3. NP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], svi zastupani po punomoćniku Vlatku Marušiću odvjetniku u Odvjetničkom društvu Petričević i partneri iz Zagreba, radi utvrđenja prava vlasništva, rješavajući žalbu tuženih izjavljenu protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. br. P-1262/2022-101 od 30. rujna 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 29. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Prihvaća se žalba tuženih i preinačuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-1262/2022-101 od 30. rujna 2024. i sudi:
Odbijaju se kao neosnovani tužbeni zahtjev tužitelja i zahtjev za naknadom parničnog troška koji glase:
„Utvrđuje se da je tužitelj IP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik dograđenog dijela nekretnine u površini od 36,50 m2 kao posebne cjeline, radiona sa sanitarnim čvorom u dvorišnom prizemlju zgrade [adresa] sagrađenoj na zk.č.br. 3098 - (broj katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (ranije zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) zajedno s pripadajućim zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade i pripadajućim zemljištem što su tuženi dužni priznati i izdati tužitelju valjanu tabularnu izjavu koju će u protivnom zamijeniti ova presuda, a sve u roku od 15 dana.
Nalaže se tuženicima JP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], PP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i NP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], solidarno naknaditi parnični trošak tužitelju IP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], u iznosu od 3.437,50 € s zakonskim zateznim kamatama tekućim od 30.09.2024. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana.“
II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženicima troškove parničnog postupka u iznosu od 4.878,16 eur, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu odbija zahtjev tuženih za naknadom parničnog troška.
Obrazloženje
1.Citiranom presudom utvrđeno je da je tužitelj vlasnik dograđenog dijela nekretnine u površini od 36,50 m2 kao posebne cjeline, radiona sa sanitarnim čvorom u dvorišnom prizemlju zgrade [adresa], sagrađenoj na zk.č.br. 3098, k. o. [katastarska općina], zajedno s pripadajućim zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade i pripadajućim zemljištem, te je naloženo tuženicima da tužitelju naknade parnični trošak u iznosu od 3.437,50 eur.
2.Protiv citirane presude žalbu su podnijeli tuženi iz svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (NN; 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08 i 57/11, u nastavku teksta: ZPP), predlažući da se presuda preinači odbijanjem tužbenog zahtjeva.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4.Žalba je osnovana.
5.Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da je vlasnik dograđenog dijela nekretnine u površini od 36,50 m2 kao posebne cjeline, radiona sa sanitarnim čvorom u dvorišnom prizemlju zgrade [adresa], sagrađenoj na zk.č.br. 3098, k. o. [katastarska općina], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] zajedno s pripadajućim zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade i pripadajućim zemljištem. Tužitelj navodi da je vlasništvo prijepora stekao građenjem i dosjelošću.
6.1. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski sud utvrđuje da je tužitelj o svojem trošku, u okviru odobrenja nadležnog tijela, izvršio uređenje i dogradnju pomoćnog prostora i sanitarnog čvora u površini od 36,50 m2 u zgradi [adresa], danas [adresa]. Tužitelj da nije imao pravo na povrat uloženih sredstava, a dogradnjom da je nastala samostalna uporabna cjelina. Tužitelj da je ispunio sve pretpostavke iz odredbe 372. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne Novine br: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i NN 94/17; dalje: ZV). Prigovor tuženih da Odobrenje za gradnju nije glasilo na tužitelja da je neosnovan jer da nije odlučna činjenica nositelja Odobrenja za gradnju, već je odlučna činjenica da je Odobrenje za gradnju postojalo i volja ugovornih strana da je bila jasno izražena da se predmetno Odobrenje odnosi na tužitelja koji da je bio investitor i koji je i poduzeo sve radnje u ime SIZ-a Stanovanja i snosio kompletne troškove cjelokupne dokumentacije kao i izvođenja radova.
6.2. S obzirom da je tužitelj bio u posjedu 88,29 m2 poslovnog prostora od čega je 36,50 m2 njegov prednik, otac OP, samostalno vlastitim sredstvima i o vlastitom trošku uz Odobrenje nadležne vlasti dogradio, a ta dogradnja da je dovršena 1981. u cijelosti kada je OP i stupio u posjed prijepora, prvostupanjski sud utvrđuje da je prijepor bio u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu OP oca tužitelja, a potom u posjedu tužitelja, te da je tužitelj dosjelošću stekao pravo vlasništva dograđenog dijela nekretnine u površini od 36,50 m2 kao posebne cjeline, radiona sa sanitarnim čvorom u dvorišnom prizemlju zgrade [adresa] sagrađenoj na zk.č.br. 3098 - (broj katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (ranije zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) zajedno s pripadajućim zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade i pripadajućim zemljištem. Stoga je prihvatio tužbeni zahtjev.
7. Neosnovani su žalbeni navodi tuženih o postojanju bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a jer donošenjem pobijane presude prvostupanjski sud nije počinio niti jednu bitnu povredu iz članka 354. stavka 2. ZPP-a u vezi s člankom 365. stavkom 2. ZPP-a. Međutim, osnovano navode tuženi da je prvostupanjski sud pogrešno primjenio materijalno pravo kada je prihvatio tužbeni zahtjev jer je pravilnom primjenom materijalnog prava tužbeni zahtjev valjalo odbiti iz razloga koji se navode u nastavku obrazloženja.
8. Naime, prvostupanjski sud je zaključio da je tužitelj vlasništvo prijepora stekao dosjelošću. Jedna (ne i jedina) od pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću je samostalni posjed određene kakvoće. U svakom slučaju, da bi došlo do stjecanja prava vlasništva dosjelošću posjed mora biti barem pošten. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumjnati da mu ne pripada pravo na posjed (članak 18. stavak 3. ZV-a). Poštenje posjeda se presumira, ali je moguće dokazivati suprotno, odnosno da posjed nije pošten, u kojem su smislu tuženici istaknuli prigovor.
8.1. Mišljenje je ovog suda da posjed tužiteljevog prednika i tužitelja nije bio pošten. Naime, tužiteljevom predniku OP, kao zakupcu, je Samoupravna interesna zajednica stanovanja općine Centar-Zagreb dana 13. kolovoza 1980. izdala suglasnost za izvođenje radova u kojoj suglasnosti je također navedeno slijedeće:
Ulaganje sredstava u ove radove smatra se nepovratnim unošenjem sredstava u Fond stambenih zgrada te zakupac nema pravo na povrat uloženih sredstava, niti bilo kakva druga prava u vezi ovog ulaganja. Dakle, tužiteljev prednik je znao da nema pravo na povrat uloženih sredstava, niti bilo kakva druga prava u vezi ulaganja. Iz dokumentacije priležeće spisu, naročito iz Tehničkog opisa (list 24 spisa), proizlazi da se radilo o adaptaciji poslovnog prostora kojeg je tužiteljev otac imao u zakupu kako bi se zadovoljili minimalni uvjeti iz Zakona o zaštiti na radu za obavljanje limarsko- vodoinstalaterskog obrta. Dakle, predniku tužitelja odobreno je da adaptira prostor koji je imao u zakupu i prilikom te adaptacije nastao je novi prostor-prijepor u površini od 36,50 m2, međutim, odobrenje je sadržavalo izričit uvjet da tužiteljev prednik nema ni pravo na povrat ulaganja, niti bilo kakva druga prava. Samim time, on je znao da mu ne pripada pravo na posjed prijepora, pa nije bio pošten. Kako nije bio pošteni posjednik, ne postoji pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, pa je pravilnom primjenom materijalnog prava tužbeni zahtjev valjalo odbiti.
9. Budući da je došlo do preinačenja prvostupanjske presude, valjalo je preinačiti i odluku o parničnom trošku i tuženicima dosuditi parnični trošak primjenom odredbe članka 154. stavka 1. u vezi s člankom 155. ZPP-a. Tuženicima pripada nagrada za sastav odgovora na tužbu (300 bodova), nagrada za zastupanje na ročištima 22.01.2019., 5.12.2023. i 18.6. 2024. (300 bodova po ročištu, ukupno 900 bodova) i nagrada za sastav dvije žalbe (375 bodova po žalbi), što ukupno čini 1950 bodova, odnosno 3.900,00 eur. Tom iznosu pridodan je trošak sudskih pristojbi na žalbe od 652,99 eur i 325,17 eur, tako da ukupan parnični trošak tuženih iznosi 4.878,16 eur, te im je i dosuđen navedeni iznos, dok je u preostalom dijelu odbijen zahtjev tuženih za naknadom parničnog troška.
10.Slijedom navedenog, valjalo je prihvaćanjem žalbe tuženih prvostupanjsku presudu preinačiti, pozivom na odredbu čl. 373. t. 3. ZPP-a i odlučiti kao u izreci.
U Rijeci, 29. siječnja 2025.
Predsjednik vijeća
Larisa Gačanin
