Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž Ob-4/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, po sutkinji toga suda Milki Vraneš kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice IB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po Jasni Matičević, odvjetnici u Zagrebu i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 843979566236, radi utvrđenja izvanbračne zajednice za potrebe ostvarivanja prava na mirovinu, odlučujući o žalbi predlagateljice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob-196/2024-2 od 19. travnja 2024., 29. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e:

I. Odbija se žalba predlagateljice kao neosnovana, potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob-196/2024-2 od 19. travnja 2024.

II. Odbija se zahtjev predlagateljice za naknadu žalbenog troška, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog predlagateljice kao neosnovan.

2. Protiv navedenog rješenja u pravovremenom roku žali se predlagateljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da drugostupanjski sud usvoji žalbu, preinači pobijano rješenje, te podredno da isto ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Potražuje trošak sastava žalbe u ukupnom iznosu od 156,25 eura i trošak sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 26,54 eura.

3. Na žalbu predlagateljice nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu, u okviru žalbenih navoda predlagateljice i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 135/23, dalje: ZPP), sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a ovaj sud utvrđuje da u donošenju pobijane presude i postupku koji joj je prethodio nije počinjena niti jedna od bitnih povreda iz odredbe članka 354. stavak 1. ZPP-a.

6. Posebno nije počinjena bitna povreda odredaba iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju sadržajem žalbe ukazuju tuženici, budući presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Razlozi dani o odlučnim činjenicama su jasni i razumljivi, te utemeljeni na rezultatima provedenog dokaznog postupka.

7. Nije osnovan ni prigovor pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kao ni prigovor pogrešnih i pravno neutemeljenih zaključaka, a samim time i prigovor pogrešne primjene materijalnog prava, budući je prvostupanjski sud proveo sve dokaze koji su predloženi po strankama, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene pravilno utvrdio činjenično stanje.

8. Predmet postupka je zahtjev predlagateljice radi utvrđenja izvanbračne zajednice radi ostvarenja prava na obiteljsku mirovinu, sukladno odredbi članka 22. stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, dalje: ZMO).

9. Pobijanom odlukom sud prvog stupnja je odbio prijedlog predlagateljice uz obrazloženje da iz naprijed navedene odredbe ZOMO-a ne proizlazi zaključak da bi u izvanparničnom postupku u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio stranka u odnosu na koju se provodi taj postupak, odnosno da bi bio pasivno legitimiran. Nadalje, kad se uzme u obzir odredba čl. 436. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 – dalje; OZ-a) kojom je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku iz obiteljskih odnosa, jasno je da stranka u predmetnom postupku utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na to javnopravno tijelo, koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga proizlaze, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla.

10. Pri tome, pravilno zaključuje sud prvog stupnja da se u konkretnom slučaju radi o postupku u kojem se ne odlučuje o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, već o postupku u kojem se odlučuje o pitanju koje predstavlja prethodno pitanje za upravni postupak koji provodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a u kojem se odlučuje o pravu neke osobe iz mirovinskog osiguranja (npr. o pravu na obiteljsku mirovinu).

11. U ovom postupku sporno je pitanje pasivne legitimacije na što predlagateljica u žalbi upire navodeći da ima pravni interes kao i zakonsko pravo sudjelovati u postupku radi zaštite sredstava Državnog proračuna iz koje se isplaćuju priznata mirovinska primanja.

12. Naime, po stavu ovoga suda, a koji je istovjetan shvaćanju prvostupanjskog suda, koje se pak temelji na shvaćanju revizijskog suda izraženog u odluci Rev 1639/2018-2 od 2. veljače 2022., stranka u ovom izvanparničnom postupku ne može biti protustranka, jer se radi o odnosu između fizičkih osoba, a u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

13. Naime, prema odredbi članka 22. stavak 3. ZMO-a, pod članom obitelji stavkom 1. točke 1. istog Zakona, smatra se i izvanbračni drug koji je sa osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

14. Prema shvaćanju revizijskog suda izraženog u citiranoj odluci, iz te odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojim bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, bi ovdje potustranka bio pasivno legitimiran.

15. Jednako tako prema odredbi članka 436. ObZ-a kojom je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, jasno je da stranka ne može biti HZMO, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koje iz toga stranka stječe, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla.

16. Slijedom navedenog, kako nisu ostvareni žalbeni razlozi, valjalo je odbiti žalbu predlagateljice kao neosnovanu, te pobijano rješenje prvostupanjskog suda potvrditi, sukladno odredbi članka 380. točka 2. ZPP-a, u vezi s paragrafom 21. VP-a.

17. Kako predlagateljica nije uspjela sa žalbom obijen je njezin zahtjev za naknadu troška sastava žalbe, a primjenom članka 154. stavak 1. ZPP-a.

U Gospiću, 29. siječnja 2025.

Sutkinja:

Milka Vraneš