Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-745/2025
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom sudaca: predsjednice vijeća Kristine Gašparac Orlić, te članova vijeća Roberta Završkog i Goranke Ratković, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene pravne osobe „MODULAR STANOGRADNJA“ d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe DM koje zajednički brani Biljana Grozdanić Pilat, odvjetnica iz Pule, zbog prekršaja iz članka 247. stavka 2. točke 1. i stavka 5. Zakona o strancima („Narodne novine“, broj: br. 133/2020, 114/2022, 151/2022, 40/2025), odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja Državnog inspektorata, Područni ured Rijeka, Ispostava u Puli, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola od 28. studenog 2024., broj: Pp-999/2021, na sjednici vijeća održanoj 29. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e :
Prihvaća se žalba tužitelja, te se preinačuje pobijana presuda na način da se za prekršaj iz članka 247. stavka 2. točke 1. i stavka 5. Zakona o strancima, za koji su tom presudom proglašeni krivima, primjenom članka 37. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), okrivljenoj pravnoj osobi „MODULAR STANOGRADNJA“d.o.o. izriče novčana kazna 1.500,00 (tisuću petsto) eura, a okrivljenoj odgovornoj osobi DM 600,00 (šesto) eura. Okrivljenici su novčane kazne dužni platiti u roku 15 (petnaest) dana od primitka ove presude, a ako okrivljenici u navedenom roku plate dvije trećine ukupne novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okrivljenici su proglašeni krivim zbog prekršaja iz članka 247. stavka 2. točke 1. i stavka 5. Zakona o strancima, činjenično pobliže opisanog u izreci presude, te ih je prvostupanjski sud na temelju članka 38. Prekršajnog zakona, oslobodio od kazne. Istom presudom okrivljeni su, temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu 36,49 eura svaki.
2. Protiv te presude, tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, odnosno zbog izostanka sankcije počiniteljima koji su krivi za prekršaj, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti, te je utvrdio da je žalba osnovana.
5. Žaleći se zbog odluke o oslobođenju od kazne, tužitelj navodi da je prvostupanjski sud previše važnosti dao olakotnim okolnostima, te zanemario potrebu djelovanja u smislu opće i posebne prevencije, predlažući da se okrivljene kazni propisanim kaznama.
6. U pravu je tužitelj kada tvrdi da u konkretnom slučaju nema osnove za primjenu instituta oslobođenja od kazne.
7. Naime, institut oslobođenja od kazne reguliran je odredbom članka 38. Prekršajnog zakona, prema kojoj je postupanje suda u primjeni ovog instituta ograničeno na procesne situacije kad je zakonom izričito propisano da će sud počinitelja prekršaja osloboditi od kazne (st. 1.), odnosno kad je zakonom propisana takva mogućnost (st. 2.).
Odredba čl. 38. Prekršajnog zakona, na temelju koje je prvostupanjski sud okrivljenike oslobodio od kazne, ne navodeći o kojoj konkretnoj pravnoj osnovi za oslobođenje se radi, propisuje:
„(1) Sud će osloboditi od kazne počinitelja kad to zakon izričito propisuje.
(2) Sud može osloboditi od kazne počinitelja:
1. kad ga posljedice prekršaja tako pogađaju da je njegovo kažnjavanje nepotrebno radi ostvarenja svrhe kažnjavanja,
2. kad je otklonio ili umanjio posljedice prekršaja ili naknadio štetu koju je njime prouzročio, ili je platio ili je ispunio propisanu obvezu zbog čijeg neplaćanja odnosno neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak,
3. kad se pomirio s oštećenikom i naknadio štetu.“
8. Od navedenih osnova za oslobođenje od kazne u ovom slučaju otpada ona iz stavka 1. (…da to zakon izričito propisuje…), te po prirodi stvari osnove iz stavka 2. točke 1. i 3. (…da počinitelja posljedice prekršaja tako pogađaju da je njegovo kažnjavanje nepotrebno, odnosno …da se pomirio s oštećenikom i naknadio štetu…).
Što se tiče osnove iz točke 2. stavka 2. citiranog članka, činjenice koje navodi prvostupanjski sud (da je strankinja bila supruga odgovorne osobe, rad je kratko trajao, bila je prijavljena na HZZO i HZMO i dobivala plaću, da je imala privremeni boravak), ne ispunjavaju uvjete za oslobođenje od kazne koji zahtijevaju da je počinitelj „otklonio ili umanjio posljedice prekršaja ili naknadio štetu koju je njime prouzročio, ili je platio ili je ispunio propisanu obvezu zbog čijeg neplaćanja odnosno neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak“.
Naime, iz podataka u spisu ne proizlazi da je prvostupanjski sud utvrđivao je li počinjenim prekršajima uopće počinjena šteta, a niti proizlazi da bi bilo koji od okrivljenih naknadio eventualno počinjenu štetu ili otklonio posljedice prekršaja (radi se o tzv. formalnom prekršajnom djelu kod kojeg se biće djela iscrpljuje u samom propustu i ne traži se nastup konkretne posljedice). Isto tako prekršaj zapošljavanja stranca bez radne dozvole ne odnosi se na pitanje (ne)plaćanja propisanih obveza (plaćanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te isplata plaća su opće obveze vezane uz svaki radni odnos i ne proizlaze iz posebnih obveza predviđenih Zakonom o strancima i vezanih uz rad stranaca).
9. Time je sud prvog stupnja prekoračio ovlast koju ima po zakonu te u korist okrivljenih počinio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točka 5. u vezi s člankom 38. stavkom 2. točka 2. Prekršajnog zakona, pa je ovaj sud preinačio odluku i izrekao novčane kazne.
10. Prilikom odmjeravanja kazne, ovaj drugostupanjski sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz članka 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja, a okolnosti koje je sud prvog stupnja utvrdio i uzeo kao osnovu za oslobođenje od kazne, ovaj je sud cijenio kao olakotne.
11. Za predmetni prekršaj je Zakonom o strancima predviđena novčana kazna u za poslodavca pravnu osobu u rasponu od 5.000,00 do 15.000,00 eura za svakog državljanina treće zemlje, a za počinitelja odgovornu osobu je predviđena novčana kazna u rasponu od u iznosu od 2.000,00 do 6.000,00 eura
12. Vrednujući razmjere i objektivnu težinu djela u smislu cjelovite koncepcije svrhe kažnjavanja i analitičkog postupka pri sudskom odmjeravanju kazne, ovaj sud je utvrdio da su ostvareni uvjeti za ublažavanje novčane kazne ispod propisanog minimuma, tj. do iznosa od 1.500,00 eura za pravnu osobu i 600,00 eura za odgovornu osobu, s obzirom da je Prekršajnim zakonom predviđena mogućnost ublažavanja novčane kazne za prekršaj za koji je propisana novčana kazna iznad 1.327,23 eura na način da se kazna može ublažiti do četverostrukog iznosa općeg zakonskog minimuma za odgovarajuću vrstu okrivljenika.
13. Po ocjeni ovog suda, uzimajući u obzir sve utvrđene okolnosti događaja, kao i sve utvrđene olakotne okolnosti na strani okrivljenih u svojoj ukupnosti, upravo ovako izrečene novčane kazne su primjerene i dostatne težini i načinu počinjenja prekršaja i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja, držeći da se njima postići kako opća svrha kažnjavanja iz članka 6. Prekršajnog zakona, tako i svrha kažnjavanja iz članka 32. istog Zakona.
14. Također, u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenici se upozoravaju da, ako na način i u roku za plaćanje novčane kazne određenom u izreci pobijane presude, a računajući od dana primitka ove drugostupanjske presude, plate dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.
15. Stoga je, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 29. siječnja 2025.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v. r
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Puli-Pola u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike, braniteljicu i tužitelja.
