REPUBLIKA HRVATSKA
Broj: Ppž-282/2025
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Goranke Ratković, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. CŠ i dr., zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/1990., 30/1990., 47/1990., 29/1994.), odlučujući o žalbi okr. CŠ, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima od 4. studenog 2024., broj: Pp - 2559/2021-42, u sjednici vijeća održanoj 29. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okr. CŠ, ukida se pobijana prvostupanjska presuda u odnosu na tog okrivljenika te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku u odnosu na tog okrivljenika.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima od 4. studenog 2024., broj: Pp - 2559/2021-42, proglašeni su krivim okr. NŠ i okr. UŠ da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji im je izrečena novčana kazna 50,00 eura, svakom okrivljeniku ponaosob, koju su dužni platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja 2/3 izrečene novčane kazne te su obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u ukupnom iznosu 55,71 eura.
2. Protiv te presude, okr. NŠ pravodobno je po branitelju odvjetniku FŠ podnio žalbu, naznačujući da se žali zbog svih žalbenih osnova s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Žalba je osnovana.
4. U pravu je okrivljenik kada ističe da mu je u provedenom postupku povrijeđeno pravo na obranu, a što je moglo utjecati na presudu, čime je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 2. u vezi s člankom 85. stavak 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), jer nisu pozvani na ispitivanje okr. SŠ, okr. CŠZ i svjedokinje KŠ koji su zamolbeno ispitani pred Općinskom prekršajnim sudom u Zagrebu. Iako je okrivljenik tu žalbenu osnovu označio kao bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 4. Prekršajnog zakona, radi se o tzv. relativno bitnoj povredi odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 2. u vezi sa člankom 85. stavak 2. Prekršajnog zakona.
4.1. Naime, iz stanja spisa proizlazi da je prvostupanjski sud pobijanu presudu donio nakon dokaznog postupka dovršenog na glavnoj raspravi održanoj 4. studenog 2024. (list 106-108 spisa), na koju nije pristupio uredno pozvan okr. NŠ, dok je pristupio branitelja okrivljenika okrivljenik FŠ.
4.2. Nadalje, iz stanja spisa proizlazi da su okr. OŠ, okr. CŠZ i svjedokinja KŠ ispitani 25. siječnja 2022., kod zamolbenog Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, na koje ispitivanje nije pozvan okr. BŠ.
4.3. Prije svega, ukazuje se na odredbu članka 165. stavka 5. i prvu rečenicu stavka 9. Prekršajnog zakona, kojom je propisano;
„(5) Na glavnoj raspravi se prvo ispituje okrivljenik a potom izvode dokazi redom koji određuje sudac. Ako ima više okrivljenika ispituju se odvojeno, jedan po jedan.
(9) Stranke i sudionici u postupku (članak 108. stavak 1. i 2.) imaju pravo na glavnoj raspravi predlagati izvođenje dokaza, davati druge prijedloge i izjave i očitovanja o izvedenim dokazima, te uz dopuštenje suca postavljati pitanja drugima u postupku.“.
4.3.1. Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da ako ima više okrivljenika, isti ispituju odvojeno jedan po jedan, ali i pravo okrivljenika da postavlja pitanja drugom suokrivljeniku, a što proizlazi iz odredbe članka 165. stavak 9. Prekršajnog zakona, čime se jamči i pravo na pravično suđenje i ostvarivanje načela kontradiktornosti.
4.4. Osim toga, odredbom članka 85. stavak 2. Prekršajnog zakona, propisano je:
„(2) Okrivljeniku se mora omogućiti da se očituje o svim činjenicama i dokazima koji ga teret i da iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist.“.
4.5. Iz naprijed citiranih zakonskih odredbi, proizlazi da se okrivljeniku koji nije prisutan ispitivanju drugog suokrivljenika, mora omogućiti pravo da neposredno postavlja pitanja te iznosi primjedbe na iskaz ispitanog suokrivljenika, a isto tako da neposredno ispita svjedoka i postavlja mu pitanja te iznosi primjedbe na iskaz svjedoka, odnosno da mu se omogući da neposredno i izravno sudjeluje u izvođenju svih dokaza.
4.5. Ističe se da je prvostupanjski sud na glavnoj raspravi održanoj 4. studenog 2024., koju je proveo u prisutnosti branitelja okr. CŠ, odvjetnika FŠ, a bez prisutnosti uredno pozvanog okr. CŠ, proveo dokazni postupak u kojem je između ostalih dokaza pročitao Zapisnike o ispitivanju okr. SŠ, okr. CŠZ i svjedokinje KŠ. Čitanjem iskaza okr. SŠ, okr. CŠZ i svjedokinje KŠ danih na zapisnik sastavljen kod zamolbenog Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, bilo je moguće otkloniti procesnu pogrešku u vođenju postupka, odnosno nepozivanje okr. CŠ na ispitivanje koje je provedeno kod zamolbenog Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, pod uvjetom da je okrivljeniku dana mogućnost da se očituje na pročitane iskaze okr. SŠ, okr. CŠZ i svjedokinje KŠ, odnosno da stavlja na primjedbe na njihove iskaze. Međutim, iz zapisnika o glavnoj raspravi od 4. studenog 2024. (list 106-108 spisa) proizlazi da je prvostupanjski sud samo taksativno naveo dokaze koje je u dokaznom postupku proveo, bez da je okrivljeniku odnosno branitelju okrivljenika pružena mogućnost da se očituje na provedene dokaze, a posebno iskaze okr. SŠ, okr. CŠZ i svjedokinje KŠ koji su ispitani bez prisutnosti okrivljenika. Naime, nakon taksativno pobrojanih dokaza, prvostupanjski sud je konstatirao: „Daljnji dokazi neće se provoditi. Dokazni postupak je završen. Prelazi se na završni govor stranaka.“, a bez očitavanja branitelja okrivljenika da ima primjedbe na provedeni dokazni postupak odnosno da nema primjedbe na provedeni dokazni postupak, čime se opravdano javlja sumnja da okrivljeniku odnosno branitelju okr. ČŠ nije dana mogućnost očitavanja o iskazima okrivljenika i svjedoka koji su ispitivani bez prisutnosti okr. ČŠ.
4.5.1. U vezi sa naprijed navedenim, potrebno je istaknuti da niti tijekom postupka odnosno na glavnim raspravama održanim 2. veljače 2023. (list 75-77 spisa – očito pogrešno naznačen datum 24. kolovoza 2022., budući da iz stanja spisa proizlazi da je glavna rasprava zakazana za 24. kolovoza 2022. odgođena, a sljedeća je zakazana za 2. veljače 2023. ) te 9. listopada 2023. (list 82 spisa) prvostupanjski sud nije proveo dokaz čitanjem zapisnika o ispitivanju okr. SŠ, okr. CŠZ i svjedokinje KŠ, iako su za to bili ispunjeni uvjeti.
4.6. Slijedom navedenog, imajući u vidu žalbene navode okr.. CŠ te odredbu članka 85. stavak 2 Prekršajnog zakona kojom je propisano da se okrivljeniku mora omogućiti da se očituje o svim činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist te činjenicu da okrivljeniku nije omogućeno da ostvarivanje načela kontradiktornosti, jasno je da je okr. RŠ povrijeđeno pravo obrane, a što je moglo utjecati na pravilnost pobijane prvostupanjske odluke.
5. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, provesti sve već provedene dokaze, po potrebi i druge raspoložive dokaze, i na temelju provedenih dokaza donijeti novu na zakonu osnovanu odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim odlučnim činjenicama.
6. Stoga je, na temelju članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 29. siječnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Bjelovaru u 5 ovjerena prijepisa za spis, okr. CŠ, branitelja okr. CŠ i tužitelja.
