Republika Hrvatska
Županijski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
Poslovni broj: Gž-211/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Đorđa Benussi, kao predsjednika vijeća, Josite Begović, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Kate Brajković, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja BČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Petra Vuksanović, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Vuksanović i partneri d.o.o. u Rijeci, protiv tuženika ZČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Vladimir Šulina, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Vukić, Jelušić, Šulina, Stanković, Jurcan & Jabuka iz Rijeke, radi naknade štete i izmakle dobiti, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Gospiću, Stalne službe u Otočcu, posl.br. Pn-14/2022 od 30. siječnja 2024., u sjednici održanoj 29. siječnja 2025.
p r e s u d i o j e
Žalba tužitelja se odbija kao neosnovana i presuda Općinskog suda u Gospiću, Stalne službe u Otočcu, posl.br. Pn-14/2022 od 30. siječnja 2024. se potvrđuje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
„ I. Odbija se tužitelj sa tužbom i tužbenim zahtjevom koji glasi:
"1. Nalaže se tuženiku CČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da isplati tužitelju iznos od 6.636,14 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na taj iznos od dana podnošenja ove tužbe pa do isplate, i to po stopi propisanoj po čl. 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referetno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 ( tri) postotna poena.
2. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude pa do isplate i to po stopi propisanoj od članka 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena."
II. Nalaže se tužitelju da tuženiku na ime prouzročenog parničnog troška isplati iznos od 1.250,00 eura, u roku od 15 dana.
III. Odbija se tuženik sa viškom zatraženog parničnog troška u iznosu od 200,00 eura, kao neosnovanim“.
2. Ovu presudu, pravovremenom i dopuštenom žalbom, pobija tužitelj radi svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - u daljnjem tekstu: ZPP), predlaže pobijanu presudu preinačiti i tužbeni zahtjev prihvatiti, podredno ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Predmet spora zahtjev je za naknadom štete.
5.1. Tužitelj je u tužbi tvrdio da je (cit.) „Između stranaka…“ vođen prekršajni postupak u kojem su obje stranke pravomoćno oslobođene krivnje. Radi prekršajnog postupka tužitelju je bilo privremeno oduzeto oružje i to lovačke puške, pištolj i odgovarajuće streljivo, radi čega je došlo do zastoja njegove lovačke karijere, nije mogao pristupati organiziranom lovu, hajkama, pa je trpio duševnu bol zbog narušenog ugleda među kolegama lovcima, izmakle su mu nagrade za odstrijel te trofejni primjerci.
6. Prvostupanjski je sud odbio tužbeni zahtjev zaključivši da činjenica što je tuženik prijavio policijskoj postaji kontakt koji je imao s tužiteljem, a povodom kojeg je nadležna policijska postaja podnijela optužni prijedlog protiv obje parnične stranke koji prekršajni postupak je završen oslobađanjem obje parnične stranke, jer da se prijavljeni događaj nije zbio na javnom mjestu pa nije ostvareno biće prekršajnog djela, ne predstavlja tuženikovu protupravnu radnju, bez kojeg elementa nema niti obveze naknade eventualno postojeće štete, sukladno odredbi članka 1045. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZOO).
7. Ispitujući pobijanu presudu na temelju članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio neku od bitnih povreda parničnog postupka na koju tako pazi po službenoj dužnosti.
7.1. Nije počinjena niti bitna povreda članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju ukazuje žalitelj tvrdeći da presuda nema razloga o odlučnim činjenicama jer je prvostupanjski sud dao jasne i razumljive razloge i presuda se može ispitati.
8. Žalbeni navodi temelje se na tvrdnji da je tuženik lažno prijavio tužitelja a to da predstavlja kazneno djelo iz članka 316. Kaznenog zakona („Narodne novine“ 125/11, 144/12, 56/15, 65/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23) i na toj se tvrdnji temelje daljnje tvrdnje o tome kako je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i kako je pogrešno primijenjeno materijalno pravo.
9. Ta je tvrdnja neosnovana već i zbog toga što su obje parnične stranke u prekršajnom postupku oslobođene zato što se događaj nije dogodio na javnom mjestu zbog čega nije ostvareno biće prekršajnog djela, a ne zato jer se nije uopće dogodio što bi tek onda moglo ukazivati na lažnu prijavu. No i kad bi bila riječ o lažnoj prijavi, što je kazneno djelo postojanje kojeg se utvrđuje u kaznenom postupku, nastanak i visinu štete treba dokazati oštećena osoba, u ovom slučaju tužitelj.
10. Prekršajni postupak pokrenut je po optužnom prijedlogu policijske postaje, kako je to pravilno utvrdio prvostupanjski sud, i to protiv obje parnične stranke, na temelju prijave tuženika, pa je netočna tužbena tvrdnja kako je prekršajni postupak vođen „između stranaka“. Zaključak prvostupanjskog suda kako nema protupravne radnje tuženika, odnosno nema štetne radnje bez koje onda nema niti odgovornosti za štetu je pravilan, zbog čega je tužbeni zahtjev zakonito odbijen.
11. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci na temelju članka 368. stavak 1. ZPP- a.
U Dubrovniku 29. siječnja 2025.
Predsjednik vijeća:
Đorđo Benussi