Broj: Ppž - 8195/2023

- R E P U B L I K A H R V A T S K A

-

- R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Goranke Ratković članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ĆS i dr., zbog prekršaja iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/2017., 126/2019., 84/2021. i 114/2022.), odlučujući o žalbi okr. ĆS, podnesenoj protiv osuđujućeg dijela presude Općinskog suda u Sesvetama od 13. rujna 2023., broj: Pp J - 1426/2023, u sjednici vijeća održanoj 29. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. U povodu žalbe okr. ĆS, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda u osuđujućem dijelu te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku u odnosu na okr. ĆS.

II. Uslijed odluke pod I. žalba okr. ĆS je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Sesvetama od 13. rujna 2023., proglašena je krivom okr. ĆS da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji joj je, uz primjenu odredbi o ublažavanju, izrečena novčana kazna 464,53 eura, u koju se na temelju članka 40. stavak 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), uračunava vrijeme oduzimanja slobode od 7. rujna 2023. do 8. rujna 2023. kao 79,64 eura u novčanu kaznu, pa je okrivljenici preostalo za platiti novčanu kaznu 384,9 eura, koju je dužna platiti u 6 mjesečnih obroka, na način specificiran u izreci pobijane presude te je obvezana na naknadu troškova prekršajnog postupka 13,27 eura.

1.1. Istom presudom, okr. IS, na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona, oslobođena je optužbe da bi na način činjenično opisan u oslobađajućem dijelu izreke pobijane presude počinila prekršaj iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

2. Protiv te presude, okr. ĆS pravodobno je podnijela žalbu naznačujući da se žali zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede materijalnog prekršajnog prava i odluke o prekršajnopravnim sankcijama i troškovima prekršajnog postupka, s prijedlogom da se žalba prihvati.

3. Žalba je bespredmetna.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7, 9. i 10. ovoga Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.

5. Ovaj sud, ispitivanjem pobijane presude po službenoj dužnosti utvrdio je da je prvostupanjski sud, počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 10. Prekršajnog zakona.

5.1. Naime, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti ovaj sud je utvrdio da se pobijana prvostupanjska presuda, između ostalog, temelji se i na nezakonitom dokazu iz članka 90. Prekršajnog zakona, konkretno, na iskazu svjedoka žrtve VS, koji nije pravilno i zakonito poučen o svojim pravima i dužnostima, odnosno, nije ispitan sukladno odredbama članka 173. Prekršajnog zakona u vezi sa člankom 285. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/2008., 76/2009., 80/2011., 121/2011., 91/2012. - Odluka i Rješenje USRH, 143/2012., 56/2013., 145/2013., 152/2014., 70/2017., 126/2019., 80/2022. i 36/2024.) o ispitivanju svjedoka.

5.2. Prema odredbi članka 90. stavak 2. Prekršajnog zakona, nezakoniti dokazi su oni dokazi koji su, između ostalog, pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka te koji su kao takvi izričito predviđeni u zakonu.

5.3. Odredbom članka 173. Prekršajnog zakona propisano je, da će se pri ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku smisleno primjenjivati odredbe koje važe u Zakonu o kaznenom postupku za ispitivanje svjedoka, a iz zapisnika o ispitivanju svjedoka žrtve NS jasno je vidljivo da u predmetnom Zapisniku nije ubilježeno da je navedeni upozoren na svoja prava sukladno gore navedenom zakonskim odredbama.

5.3.1. Prema odredbi članka 300. stavak 1. točke 5. Zakona o kaznenom postupku, propisano je da se, iskaz svjedoka ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako upozorenja iz članka 288. stavak 3. tog Zakona, nisu ubilježena u zapisnik.

5.3.2. Odredbom članka 288. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku, propisano je;

„(3) Nakon toga svjedok će se upozoriti da je dužan govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo. Svjedok će se upozoriti i da nije dužan odgovarati na pitanja predviđena u čl. 286. stavku 1. ovog Zakona i to će se upozorenje unijeti u zapisnik.“

Odredbom članka 286. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku, propisano je:

„(1) Svjedok nije obvezan odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložio sebe ili bliskog srodnika kaznenom progonu, teškoj sramoti ili znatnoj materijalnoj šteti. O tome će tijelo koje vodi postupak poučiti svjedoka.“.

5.3.3. Iz Zapisnika o ispitivanju svjedoka žrtve VS razvidno je da je isti od stane prvostupanjskog suda propisano upozoren u smislu članka 6. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji na svoja prava koja ima kao žrtva nasilja u obitelji.

5.3.4. Prvostupanjskom sudu se ukazuje na pogrešku koju je počinio time što je svjedoka žrtvu VS upozorio na blagodat korištenja nesvjedočenja. Naime, iako svjedok žrtva VS kao srodnik u tazbini u drugom stupnju sa okr. ĆS spada u krug osoba koje su u smislu u smislu članka 285. stavak 1. točka 1. Zakona o kaznenom postupku, oslobođene obveze svjedočenja, prvostupanjski sud zanemaruje odredbu članka 285. stavak 6. Zakona o kaznenom postupku, a kojom odredbom je propisano:

„(6) Osobe navedene u stavku 1. točki 1. do 6. ovog članka, osim branitelja, ne mogu uskratiti iskaz ako se radi o kaznenom djelu kaznenopravne zaštite djece.“:

5.3.5. U ovom konkretnom slučaju okr. ĆS optužbom se stavlja se na teret da je nasilje u obitelji počinila prema svekrvi IS i šogoru VS u nazočnosti malodobne djece FS (2017.), MS (2018.), HS (2021.) i CS (2022.), dakle, da je počinila nasilja u nazočnosti malodobne djece, a što je tužitelj pravno označio kao prekršaj iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

5.3.6. Budući da je u konkretnom slučaju djelo prema činjeničnom opisu djela, počinjeno u nazočnosti malodobne djece, na ispitivanje svjedoka primjenjuje se odredba članka 285. stavka 6. Zakona o kaznenom postupku kojom je propisano da privilegirani svjedoci, osim branitelja, ne mogu uskratiti iskaz ako se radi o kaznenom djelu kaznenopravne zaštite djece. Iz navedenog proizlazi da svjedok žrtva VS kao svjedok koji ulazi u krug privilegiranih svjedoka, u konkretnom slučaju nije trebao biti upozoren na pravo korištenja nesvjedočenja odnosno u smislu članka 285. stavak 1. i 3. Zakona o kaznenom postupku, jer se u konkretnom slučaju na ispitivanje svjedoka primjenjuje odredba članka 285. stavka 6. Zakona o kaznenom postupku kojom je propisano da privilegirani svjedoci, osim branitelja, ne mogu uskratiti iskaz ako se radi o kaznenom djelu kaznenopravne zaštite djece, dakle, u slučaju kad je djelo prekršaja nasilja u obitelji počinjeno u nazočnosti djeteta ili prema djetetu, svjedok niti u prekršajnom postupku nema pravo na blagodat uskrate iskaza.

5.3.7. Međutim, iako u ovom konkretnom slučaju, unatoč pogrešnom upozorenju prvostupanjskog suda, svjedok žrtva VS nije koristio blagodat nesvjedočenja, prvostupanjski sud je propustio svjedoka VS upozoriti u smislu odredbe članka 288. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku, a što je obrazloženo u odlomcima 5.3., 5.3.1. i 5.3.2. obrazloženja ove drugostupanjske odluke.

5.4. Kako dakle, upozorenja iz članka 288. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku, svjedoku žrtvi VS nisu ubilježena u zapisnik o njegovom ispitivanju, radi se o nezakonitom dokazu koji se, sukladno članku 300. stavak 1. točki 5. Zakona o kaznenom postupku, ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku, pa se i na takvom dokazu ne može se temeljiti utvrđeno činjenično stanje i odluka o krivnji okr. IS.

5.5. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 10. Prekršajnog zakona.

5.6. Iz navedenih razloga, trebalo je ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

6. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, iznova će provesti do sada izvedene zakonite dokaze kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.

7. Stoga je, na temelju članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 29. siječnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić,v.r.

Kristina Gašparac Orlić,v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Sesvetama u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenicu i tužitelja.