Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-12929/2022

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Roberta Završkog članova vijeća, uz sudjelovanje višee sudske savjetnice Emine Bašić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. DC i dr., zbog prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“, broj: 85/08. i 112/12.), i dr., odlučujući o žalbi okr. DC podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku od 30. rujna 2022., broj: Pp-615/2021, u sjednici vijeća održanoj 29. siječnja 2025.,

r i j e š i o   j e

IU povodu žalbe okr. DC, a po službenoj dužnosti te po službenoj dužnosti i u odnosu na okr. CC, ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

IIUslijed odluke iz točke I. žalba okr. DC je bespredmetna.

Obrazloženje

1.Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku od 30. rujna 2022., broj: Pp-615/2021 proglašeni su krivim okr. DC i okr. CC da su, na način opisan u izreci počinili prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 30/90., 47/90. i 29/94.), za koji je svakom okrivljeniku izrečena novčana kazna 600,00 kuna/79,63 eura, a okr. DC proglašen je krivim i da je na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, za koji mu je utvrđena novčana kazna 5.000,00 kuna/663,61 eura te je okr. NC izrečena ukupna novčana kazna 5.600,00 kuna/743,25 eura, u koju je uračunato oduzimanje slobode okr. Karla Babića 2. i 3. svibnja 2021. kao 600,00 kuna/79,63 eura novčane kazne.

1.Novčane kazne okrivljenici su dužni platiti u roku 30 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene (preostale) novčane kazne, a obvezni su naknaditi paušalni iznos troškova prekršajnog postupka 200,00 kuna/26,54 eura, svaki okrivljenik.

2.Protiv te presude okr. DC u odnosu na prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije podnio je žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se oslobodi krivnje za taj prekršaj.

3.Žalba je bespredmetna.

4.Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti, te je po službenoj dužnosti utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se presuda temelji na nezakonitom dokazu.

5.Prvenstveno, treba navesti, kako je u povodu žalbe okr. DC utvrđeno da razlozi zbog kojih pobijanu presudu treba ukinuti postoje i u odnosu na okr. CC, koji nije podnio žalbu, to je primjenom načela blagodati spojenosti (beneficium cohaesionis) na temelju čl. 202. st. 6. Prekršajnog zakona, po službenoj dužnosti, kao da takva žalba postoji, pobijana presuda ukinuta u cijelosti, i u odnosu na okr. CC.

6.Prema obrazloženja pobijane presude, prvostupanjski sud odluku o krivnji oba okrivljenika za remećenje javnog reda i mira, kao i krivnji žalitelja za prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, između ostalih dokaza, temeljio na iskazu svjedokinje MC pred prvostupanjskim sudom.

2.Međutim, navedeni dokaz je nezakonit u smislu čl. 90. st. 2. t. 2. Prekršajnog zakona. Naime, zapisnik o ispitivanju svjedokinje MC, sestre okr. DC, nije zakonit dokaz sukladno čl. 173. Prekršajnog zakona u vezi čl. 285. Zakona o kaznenom postupku (NN broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - Odluka i Rješenje USRH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24. ; dalje ZKP/08) o ispitivanju svjedoka.

3.Čl. 285. st. 1. t. 2. ZKP/08 propisano je :"(1) Oslobođeni su obveze svjedočenja: 

2) srodnici okrivljenika u ravnoj lozi, rođaci u pobočnoj lozi do trećeg stupnja zaključno te srodnici po tazbini do drugog stupnja zaključno“,

dok čl. 285. st. 3. ZKP/08 propisuje: "(3) Tijelo koje vodi postupak dužno je osobe spomenute u stavku 1. ovog članka, prije njihova ispitivanja ili čim sazna za njihov odnos prema okrivljeniku, upozoriti da ne moraju svjedočiti. Osobe navedene u stavku 1. točki 1. do 3. ovog članka će se upozoriti da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz. Upozorenja i odgovori unose se u zapisnik."

7.Iz zapisnika o zamolbenom ispitivanju svjedokinje MC od 27. siječnja 2022. pred prvostupanjskim sudom razvidno je da svjedokinja nije upozoreni po čl. 285. st. 3. ZKP/08, odnosno nije upozorena da ne mora svjedočiti u postupku u kojem je okrivljenik njezin brat, niti je upozorena u smislu čl. 285. st. 3. ZKP/08, da će se njezin iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njezinu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz. Naime, zamolbeni sud zanemaruje činjenicu da se ovaj prekršajni postupak vodi protiv okr. CC i protiv okr. DC, naznačujući na zapisniku o zamolbenom ispitivanju svjedokinje MC od 27. siječnja 2022. da je zapisnik sastavljen u prekršajnom postupku protiv okr. CC, a svjedokinja je djevojka okrivljenika. Međutim, budući da se postupak vodi i protiv okr. DC, sud je bio dužan naznačiti odnos svjedokinje prema tom okrivljeniku (sestra) i upozoriti ju na blagodat nesvjedočenja, kao privilegiranog svjedoka, kako je to, pravilno navedeno u zapisniku o ispitivanju svjedoka MC u PP Krk od 2. svibnja 2021. (list 19 spisa).

4.Čl. 300. st. 1. ZKP/08. propisano je: “Iskaz svjedoka se, osim u slučajevima posebno propisanim ovim Zakonom, ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako:

3) upozorenje iz čl. 285. st. 3. ovog Zakona i odricanje nije ubilježeno u zapisnik“

5.Budući da prvostupanjski sud odluku o krivnji temelji na iskazu svjedoka MC, počinjena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

8.Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom predmetu kada koristi navedeni iskaz i analizirajući njegov sadržaj ocjenjuje obranu okrivljenika, te na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o prekršajnoj odgovornosti okr. DC i okr. CC.

9.Slijedom navedenog trebalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, ne ulazeći u osnovanost žalbenih razloga koji se odnose na nižu žalbenu osnovu, pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, a žalba okr. DC je uslijed takve odluke postala bespredmetna.

6.U ponovljenom suđenju prvostupanjski će sud ponovno provesti sve već provedene dokaze, po potrebi i druge, otkloniti istaknutu bitnu povredu prekršajnog postupka, te pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

7.Prilikom donošenja nove odluke prvostupanjski će sud voditi računa o kategorizaciji javnih mjesta prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira i činjenici da se optužbom okrivljenicima stavlja na teret da su prekršaj iz čl. 13. navedenog zakona počinili u stanu na prvom katu, a potom u stanu u prizemlju stambene zgrade.

10.Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 29. siječnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Crikvenici u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenike i tužitelja.