Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-6884/2022
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Roberta Završkog članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. GM i dr., zbog prekršaja iz čl. čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: 5/90., pročišćeni tekst, 30/90, 47/90., 29/94.), odlučujući o žalbama okr. GM i okr., KM, podnesenim protiv presude Općinskog suda u Varaždinu od 23. svibnja 2022., broj: 34 Pp-1259/2021-11, u sjednici vijeća održanoj 29. siječnja 2025.
r i j e š i o j e
IObustavlja se prekršajni postupak protiv okr. GM, pokrenut optužnim prijedlogom Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave varaždinske, Policijske postaje Ludbreg broj: 511-14-07/05-5-35-1/2021 od 5. svibnja 2021., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
IIUslijed gornje odluke, žalba okr. GM je bespredmetna.
IIIUslijed t. I., troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
-
p r e s u d i o j e
IOdbija se kao neosnovana žalba okr. KM i potvrđuje prvostupanjska presuda u odnosu na tog okrivljenika.
IINa temelju čl. 138. st. 2. t. 3. c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okr. KM je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 30,00 eura (trideset eura), u roku 30 dana od primitka ove presude.
III
-Obrazloženje
1.Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Varaždinu od 23. svibnja 2022., broj: 34 Pp-1259/2021-11 okr. GM i okr. KM su proglašeni krivim da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji je svakom okrivljeniku izrečena novčana kazna 376,59 kuna, što je protuvrijednost 100 DEM, koju su dužni platiti u roku 30 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne te su obvezni naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka od po 300,00 kuna, svaki okrivljenik.
2.Protiv te presude okr. GM putem branitelja odvjetnika EM i okr. KM osobno, podnijeli su žalbe zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i nepravilne primjene zakona, s prijedlogom da se žalbe prihvate.
3.Žalba okr. GM je bespredmetna.
4.Naime, uvidom u službenu evidenciju aplikacije e-spis (upozorenja – preminuli), kao i na temelju uvida u podatke JRO Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, utvrđeno je da je u OIB sustavu evidentirano da je GM (OIB: [osobni identifikacijski broj]), koja ima status okrivljenice u predmetu Ppž-6884/2022, preminula **.**.2024.
5.Odredbom čl. 155. st. 1. Prekršajnog zakona propisano je da će se, ako se činjenica smrti okrivljenika utvrdi nakon započinjanja postupka, rješenjem obustaviti prekršajni postupak.
6.Budući da je, dakle, činjenica smrti za okr. GM evidentirana u OIB sustavu nakon započinjanja prekršajnog postupka, a prije donošenja odluke o žalbi okrivljenika, to je, na temelju izričite odredbe čl. 155. st. 1. Prekršajnog zakona, prekršajni postupak, koji se vodi protiv ove okrivljenice, trebalo obustaviti (t. I. izreke ovog rješenja).
7.Shodno tome, žalba okr. GMRĐ je postala bespredmetna (t. II. izreke ovog rješenja), a, na temelju čl. 140. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, trebalo je odlučiti da troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. istog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda (t. III. izreke ovog rješenja).
8.Iz navedenih razloga, na temelju čl. 155. st. 4. Prekršajnog zakona, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.
9.Žalba okr. KM nije osnovana.
10.Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih ju okr. KM pobija žalbom i po službenoj dužnosti te nije tvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.
11.Žalbom okr. KM ističe da se radi o drugom događaju koji se dogodio isti dan, a prije događaja opisanog u presudi, jer se oranica iza kuće i vrta zove Zavrtnica. Žalitelj osporava vjerodostojnost iskaza ispitanih svjedoka ZM, ČM i IM te ističe da se iz provedenih dokaza može nedvojbeno zaključiti da je događaj iskonstruiran jer nije bilo nikakve vike i galame na parceli Gaj u navedeno vrijeme, do prepirke je došlo prije, na drugoj parceli i nije se radilo o remećenju javnog reda i mira.
12.Suprotno navodima žalbe, prvostupanjski sud je, po ocjeni ovog suda, potpuno i pravilno utvrdio postojanje svih odlučnih činjenica.
1.Okr. KM proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kojim je propisano je da će se kazniti za prekršaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir.
2.Neosnovano žalitelj negira da bi u provedenom dokaznom postupku bilo utvrđeno remećenje javnog reda i mira vikom, galamom i vrijeđanjem CM. Da su se u ponašanju okrivljenika ostvarila sva bitna obilježja prekršaja opisanog u izreci prvostupanjske presude, prvostupanjski sud je osnovano zaključio ocjenom iskaza svjedoka ČM i IM, uz otklon obrane okrivljenika koji je poricao prekršaj, navodeći da nije galamio niti vrijeđao CM. Osnovano je sud cijenio iskaze navedenih svjedoka vjerodostojnim, budući da su bili na mjestu događaja i neposredno opažali postupanje okrivljenika s kojim nisu u nikakvoj zavadi ni sporu oko predmetne oranice. Iz navedenih razloga neosnovano u žalbi okrivljenik ističe da je jedino prigovorio CM zašto ore njihovu zemlju, budući da je izvedenim dokazima neprijeporno utvrđeno da je kritične prigode vikao, galamio i vrijeđao CM, a što su čuli navedeni svjedoci.
3.Neosnovano okrivljenik u žalbi osporava vjerodostojnost iskaza CM, budući da na iskazu tog svjedoka sud niti ne temelji odluku o njegovoj krivnji. U odnosu na prigovor žalbe da je do prepirke došlo prije, na drugoj parceli, a ne na parceli „Gaj“, treba navesti da okrivljenik tijekom prvostupanjskog postupka nije isticao navedenu okolnost, uslijed čega se, isticanje iste tek sada u žalbenom postupku, ukazuje zakašnjelim. Naime, u smislu navedene zakonske odredbe, u žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi samo ako te činjenice i dokazi nisu postojali u vrijeme prvostupanjskog postupka ili ako podnositelj žalbe za njih nije znao, što nije konkretni slučaj.
4.Slijedom svega navedenog, prvostupanjski sud je donio pravilnu odluku o krivnji okr. KM zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Razloge prvostupanjske odluke u cijelosti prihvaća i ovaj sud, pa kako podnositelj žalbe nije naveo nikakve nove, niti uvjerljive razloge u smislu čl. 193. st. 5. Prekršajnog zakona, kojima bi potkrijepio svoje osporavanje odgovornosti za prekršaj koji mu se pobijanom presudom stavlja na teret, nije doveo u sumnju pravilnost i zakonitost odluke prvostupanjskog suda.
5.Iz navedenih razloga, nije osnovana žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
13.Žaleći se zbog povrede materijalnog prekršajnog prava žalbom se navodi da „nije pravilno primijenjen zakon“. Iz ovakvog obrazloženja evidentno je da žalitelj ističe tzv. posrednu povredu materijalnog prekršajnog prava, koja bi proizlazila iz toga što je prvostupanjski sud materijalno prekršajno pravo primijenio na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, pa se dakle ne radi o samostalnoj žalbenoj osnovi iz čl. 194. st. 2. Prekršajnog zakona, jer žalitelj ne iznosi razloge zbog kojih smatra da bi bile počinjene povrede materijalnog prekršajnog prava. Stoga je ovaj drugostupanjski sud ovu žalbenu osnovu razmatrao samo po službenoj dužnosti, kako je već i navedeno.
14.Okrivljenik se nije žalio zbog odluke o kazni, međutim, kako žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede materijalnog prekršajnog prava podnesena u korist okrivljenika sadrži u sebi i žalbu odluke o prekršajnopravnoj sankciji, ovaj sud je na temelju čl. 202. st. 5. Prekršajnog zakona ispitao pobijanu presudu i u odnosu na izrečenu novčanu kaznu. Ovaj sud nalazi da je prvostupanjski je sud, ocjenjujući sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz čl. 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja, okrivljeniku izrekao blažu vrstu propisane kazne za predmetni prekršaj. Ovaj drugostupanjski sud smatra da je odmjerena novčana kazna od strane prvostupanjskog suda primjerena svim okolnostima počinjenog prekršaja i ličnosti okrivljenika i da će se izrečenom novčanom kaznom u visini izrečenoj po prvostupanjskom sudu postići svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona i svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona.
6.Ovaj drugostupanjski sud je imao u vidu da je, nakon donošenja nepravomoćne presude, kao posljedica donošenja Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 57/22., 88/22.), stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" br. 114/22.), koji, zbog konverzije valute, za inkriminirani prekršaj propisuje neznatno niži posebni minimum i posebni maksimum novčane kazne. Međutim, pri ocjeni koji zakon treba primijeniti, rukovodeći se načelom konkretnosti u primjeni blažeg zakona, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da „novi“ Zakon ne daje povoljniji rezultat za okr. KM. Naime, „starim“ Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira za počinjeni prekršaj bila je propisana novčana kazna u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 DEM (konverzijom DEM u eure prema fiksnom tečaju 1 euro=1,955583 DEM iznos od 25,56 eura do 102,26 eura), dok je prema odredbi čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" br. 114/22.) propisana novčana kazna od 20,00 do 100,00 eura. Međutim, kako je žalitelju pobijanom presudom izrečena novčana kazna koja je, po ocjeni ovog suda, primjerena i dostatna kako svim okolnostima počinjenog prekršaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja, a nisu utvrđene okolnosti koje bi utjecale na izricanje novčane kazne u nižem iznosu te da je donošenje „novog“ Zakona isključivo posljedica uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, ovaj sud smatra da u ovoj situaciji nema mjesta primjeni „novog“ Zakona, budući je novčana kazna od strane prvostupanjskog suda pravilno odmjerena i primjerena svim okolnostima slučaja, zbog čega „novi“ Zakon nije povoljniji za okr. KM.
15.Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3. c Prekršajnog zakona, koji propisuje da se troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena krivnja okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Paušalna je svota, sukladno čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/13. ) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (u protuvrijednosti eura prema fiksnom tečaju valute), a s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovinsko stanje podnositelja žalbe. Naime, prema podacima u spisu okrivljenik ostvaruje redovna primanja pa ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka 30,00 eura, dakle doista vrlo blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.
16.Iz navedenih razloga, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 29. siječnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Gordana Korotaj, v.r.
Presuda i rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Varaždinu u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
