Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj:Ppž-9264/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Karmen Novak-Hrgović kao predsjednika vijeća, te Nediljka Bobana i Davorka Kučana, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Mirne Prišlin u svojstvu sudske savjetnice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika EA, zbog prekršaja iz članka 59. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020, 85/2022, 114/2022, 133/2023), rješavajući o žalbi okrivljenika, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 17. rujna 2024., poslovni broj: Pp-11213/2022-10, na sjednici vijeća održanoj 29. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se kao osnovana žalba okrivljenika te se ukida pobijana presuda i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak i odlučivanje.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu okrivljenik EA proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz članka 59. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 350,00 eura, uz pogodnost plaćanja dvije trećine kazne u roku od 30 dana po primitku pravomoćne presude.

1.1. Istom presudom okrivljenik je obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eura.

2. Protiv prvostupanjske presude okrivljenik je pravodobno, podnio žalbu ne navodeći žalbene razloge, no u žalbi navodi kako je sud zatražio snimku prekršaja, no da ista ne postoji. Na ročište 18. lipnja 2024. nije pozvan, a na kojem ročištu je svjedočio policijski djelatnik čime mu je uskraćeno pravo sučeljavanja i postavljanja pitanja. Nadalje navodi kako je udaljenost između privremeno postavljenih semafora bila 300-400 metara i na tom prostoru postoji pet ulaza na kolnik ulice tako da on nije mogao vidjeti semafore niti koje je svjetlo bilo uključeno,a o tome može posvjedočiti njegova supruga ĆA.

3. Žalba je osnovana.

4. Odlučujući o žalbi, te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17,118/18, 114/22) uz ocjenu navoda žalbe okrivljenika, ovaj sud nalazi da je, u provedenom postupku povrijeđeno pravo obrane okrivljenika, što je utjecalo na presudu, čime je počinjena relativno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka, na što osnovano žalitelj ukazuje u svojoj žalbi.

5. Iako žalitelj nije pravno označio bitnu povredu postupka, iz sadržaja žalbe nesporno proizlazi da žalitelj ukazuje na bitnu povredu postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona.

6. Naime, iz stanja spisa proizlazi da okrivljenik, nije uredno pozvan na ročište zakazano za dan 18. lipnja 2024., te je i u samom zapisniku konstatirano da dostava poziva za okrivljenika nije uredno iskazana, čime je počinjena bitna povreda postupka iz članak 195. stavka 2. Prekršajnog zakona, jer je sud ovakvim postupanjem tijekom postupka povrijedio pravo obrane, a što je utjecalo ili moglo utjecati na presudu, a pogotovo iz razloga što je na navedenom ročištu svjedočio policijski djelatnik, kojeg bi, da je uredno pozvan i da se odazvao ročištu, okrivljenik mogao ispitati.

6. Potrebno je istaknuti da žurni postupak onako kako je uređen u odredbama PZ-a, dozvoljava postojanje iznimnih okolnosti koje umanjuju procesne zahtjeve predviđene pravom na pošteno suđenje iz čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02. i 1/06.; u daljnjem tekstu: Konvencija), ali za blaža djela, odnosno, ona djela koja ne pripadaju tradicionalnim kategorijama na koja se kaznenopravna jamstva prava na pošteno suđenje primjenjuju u punoj strogoći. Navedena stajališta su izražena i u recentnoj praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske i Europskog suda za ljudska prava (odluka ESLJP, Marčan protiv Hrvatske, br. 40820/12, od 10. srpnja 2014.). To između ostaloga znači da u takvim predmetima, pozivanje stranaka i svjedoka ovisi o diskreciji suca, pri čemu je sud uvijek dužan voditi postupak na način da štiti interes okrivljenika (predmet Bojić protiv Hrvatske, br: 48134/15 odluka od 12. lipnja 2018. Europskog suda za ljudska prava, dalje: ESLJP). Osim toga, čl. 29. st 2. alineja 6. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) podrazumijeva da, prije nego što optuženi može biti osuđen, svi dokazi protiv njega moraju u pravilu biti izvedeni u njegovoj prisutnosti na javnoj raspravi u svrhu kontradiktornog raspravljanja. Stoga se svjedoci u pravilu trebaju ispitati na javnoj raspravi pred sudom koji vodi postupak, te se obrani treba dati stvarna mogućnost postavljanja pitanja svjedocima (presude ESLJP, Schatschaschwili protiv Njemačke 9154/10, § 101., od 15. prosinca 2015.; i Paić protiv Hrvatske, br. 47082/12, § 27., od 29. ožujka 2016.).

7. Iz tog razloga je ispitivanje svjedoka, na čijem iskazu je u većoj mjeri temeljena osuđujuća presuda, a bez nazočnosti okrivljenika svakako moglo utjecati na presudu pa je time počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. PZ-a, koju ističe okrivljenik u žalbi.

8. Ovaj sud nije ulazio u ispitivanje daljnjih nižih u žalbi istaknutih osnova, zbog počinjene navedene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka.

9. Stoga je, sukladno članku 206. stavku 1. Prekršajnog zakona, prihvaćanjem žalbe okrivljenika osnovanom, pobijanu presudu valjalo ukinuti i predmet dostaviti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

10. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud otklonit će povredu na koju je ukazano ovim rješenjem i provesti postupak na zakonit način, a zatim, analizom i ocjenom provedenih dokaza utvrditi sve relevantne činjenice i respektirajući razloge ovog rješenja, te vodeći računa i o ostalim žalbenim razlozima, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

11. Slijedom navedenog, riješeno je sukladno članku 206. stavku 1. Prekršajnog zakona kao u izreci.

U Zagrebu, 29. siječnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Mirna Prišlin, v.r.

Karmen Novak-Hrgović, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 3 otpravka za: spis,okrivljenika, ovlaštenog tužitelja