REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-2963/2023-4

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja HĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i zainteresirane osobe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB:84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 29. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagatelj HĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], i sada pok. PĐ, rođena **.**.1926. a umrla **.**.2011., OIB: [osobni identifikacijski broj], živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1964. godine pa do smrti PĐ **.**.2011.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je podnio je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. PĐ navodeći da su bili u izvanbračnoj zajednici od 1964. do 21. rujna 2011., tj. do smrti PĐ, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu.

2. Protustranka se u svome očitovanju protivi prijedlogu.

3. Ovaj je sud rješenjem od 13. listopada 2023. poslovni broj R1 Ob-508/2023-11 utvrdio da je između predlagatelja i pok. PĐ postojala izvanbračna zajednica koja da je trajala od 1964. do 2011. godine. Povodom žalbe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Županijski sud u Splitu je rješenem poslovni broj Gž Ob-287/2023-2 od 12. prosinca 2023. ukinuo navedenu odluku i predmet vratio na ponovno odlučivanje.

4. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagatelja, te svjedoka ĐĐ, TĐ, EĐ te je predlagatelj i dopunski saslušan. 5. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19,– dalje ZMO) propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

6. Zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno je, pozivom na odredbe čl. 433. i čl. 438. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20 – dalje ObZ), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice, to se međutim, ne odnosi na situacije kada je podizanje takve tužbe predviđeno posebnim propisom. Dakle, utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sukladno odredbi čl. 22. st. 3. ZMO-a predstavlja izuzetak u odnosu na pravno shvaćanje predsjednika građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018.

7. S obzirom da predlagatelj svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. ObZ sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 17-18 spisa) i izvadak iz matice umrlih (list 3-4 spisa) utvrđeno je da je PĐ rođena dana **.**.1926. u [adresa], umrla dana **.**.2011. u [adresa].

9. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 5-6 spisa) utvrđeno je da je predlagatelj HĐ rođen dana **.**.1939. u [adresa].

10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagatelja (list 2 spisa) sud je utvrdio da od 25. veljače 1963. do 21. travnja 1975. ima prijavljeno prebivalište u [adresa], od 21. travnja 1975. do 23. lipnja 1980. ima prijavljeno prebivalište u [adresa], da od 7. prosinca 1984. do 14. lipnja 2011. ima prijavljeno prebivalište u [adresa], H [adresa], a da od 14. lipnja 2011. ima prijavljeno prebivalište ponovno u [adresa], na adresi [adresa].

11. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. PĐ (list 21 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 21. travnja 1975. do 21. rujna 2011. na adresi u [adresa].

12. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Alemke Gajski poslovni broj O-7693/2011 od 22. studenoga 2011. iza pokoje PĐ (list 29-30 spisa) utvrđeno je da nasljednikom proglašen ovdje predlagatelj HĐ.

13. Predlagatelj HĐ je na ročištu održanom dana 20. rujna 2023. izjavio da je upoznao PĐ 1963. godine jer su zajedno radili u Tesli. Zajedno su od firme dobili kredit odnosno dobila ga je PĐ a on je učestvovao u njemu i kupili su stan u [adresa] gdje su živjeli od listopada 1974. godine pa sve do Marijine smrti, u kontinuitetu, a tamo on živim i danas i taj stan je dobio u nasljeđe nakon Marijine smrti. Njihova zajednica je bila emotivna, financijski povezana svake godine su zajedno išli na more ukupno 45 puta. On se brinuo o njoj kada je oboljela i organizirao sahranu i snosio troškove pogreba. Napravio je i nadgrobni spomenik. Tema vjenčanja za njih nije bila bitna, jer su živjeli skladno u ljubavi i njihov odnos je bio puno kvalitetniji od mnogih koji su u braku. Zajedničke djece nisu imali, nitko od njih nije imao svoju djecu, i nitko ranije nije bio u braku.

13.1. Na ročištu održanom dana 29. siječnja 2025. predlagatelj je dopunski saslušan te je iskazao da on živi u [adresa] na adresi [adresa]. Ističe da je od poduzeća dobio stan u [adresa] te je tamo trebao prijaviti prebivalište obzirom da nemam nikoga od uže familije. Inače cijeli svoj život radi i živi u [adresa] te nikada nije živio u [adresa]. Ističe da neprekinuto od 1975. živi na adresi u [adresa] te da je od 2011. prijavljen na toj adresi.

14. Svjedok ĐĐ na ročištu održanom dana 20. rujna 2023. iskazala je da poznaje predlagatelja i pok. PĐ od 1975. godine. Oni su stanovali nasuprot njezine mame i viđala ih je kada bi dolazila mami u posjetu. Tamo se doselila 2002. i sa predlagateljem i pok. PĐ je bila u dobrim odnosima. Znali su piti zajedno kave i družiti se, a oni su imali i još uvijek predlagatelj ima ključ od njenog stana a tako je bilo i dok je njena majka bila živa jer joj zalijevaju cvijeće i preuzimaju poštu jer ona budem po tri mjeseca na moru. Njih dvoje su se izuzetno dobro slagali, zajednica je djelovala kao bračna, nisu imali zajedničku djecu. Predlagatelj se brinu o pok. PĐ dok je bila bolesna, budući da je bila teški astmatičar. Također organizaciju sahrane i troškove pogreba snosio je predlagatelj. Predlagatelj i pok. PĐ su u kontinuitetu živjeli zajedno, nije ulazila u razlog zbog kojeg se nikada nisu vjenčali. Oslovljavali su se imenom.

15. Svjedok KĐ na ročištu održanom dana 20. rujna 2023. iskazala je da je predlagatelj njen brat a pok. PĐ je upoznala kada je s njim dolazila kod njih u Bosnu, a i oni su dolazili kod njih u Zagreb. To je počelo oko 70-tih godina. Oni zajedničku djecu nisu imali. Njihova zajednica je bila emotivna, jako su bili pažljivi jedan prema drugom, a imali su i zajedničku imovinu. Posjećivali su se minimalno jednom godišnje a nekad i više puta. Zna da je predlagatelj organizirao sahranu i snosio troškove pogreba. Znala je da oni nisu vjenčali, no nije ulazila u taj dio. To je bio njihov izbor. Družili su se i sa Marijinom rodbinom i odlazili su kod njih u Zagorje. Poznaje Marijinog brata i zna da je sada teško bolestan i njegovu ženu, a i nećakinju P.

16. Svjedok EĐ na ročištu održanom dana 20. rujna 2023. iskazala je da je 1966. godine došla iz Kumrovca u Zagreb u srednju školu i tada ju je teta PĐ upoznala sa predlagateljem. Oni su već tada bili u vezi, a oko 70-tih godina počinju živjeti zajedno i žive sve do njene smrti bez prekida. Često su se družili, posjećivali, slavili Nove godine, rođendane i za nju je predlagatelj njen tetak. Njihova zajednica je bila za poželjeti. Za nju je to bila bračna zajednica. Zna da su zajedno kupili stan, a zajedničku djecu nisu imali. Teta je pred kraj bila teško bolesna, predlagatelj je bio taj koji se brinuo o njoj, a često je i ona dolazila, ali i rodbina s predlagateljeve strane. U vezi sahrane i troškova pogreba, to je snosio tetak HĐ, predlagatelj. Ona predlagatelja cijeli život oslovljavam kao tetak jer ga je doživljavala kao muža svoje tete PĐ.

17. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagatelja, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.

18. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

19. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagatelj i pokojna PĐ bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu na adresi u [adresa], puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine. Predlagatelj i pokojna PĐ nisu bili su u braku te je Predlagatelj bio neoženjen, a pokojna PĐ neudata za vrijeme daljnjeg zajedničkog života u istom domaćinstvu koji je trajao sve do smrti PĐ. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici. Okolnost da je predlagatelj bio prijavljen u nekom periodu na adresi u [adresa], isti je razjasnio prilikom dopunskog saslušanja, te je ovaj sud nedvojbeno utvrdio da su predlagatelj i pok. PĐ zajednički živjeli na adresi u [adresa], iako je predlagatelj u razdoblju od 1984. do 2011. imao prijavljeno prebivalište u [adresa].

20. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-pa je sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.

U Zagrebu 29. siječnja 2025.

Sutkinja:

Lucija Arelić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana dostave pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjerka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Predlagatelju

2. Protustranci