Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj:Ppž-10194/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Marjane Rajić i Tomislava Tomašića kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika - specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog OŠ, zbog prekršaja iz članka 65. stavka 1. točka 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, (''Narodne novine broj: 151/2005, 36/2009, 75/2009, 76/2009, 152/2014), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Postaje Pomorske policije Dubrovnik, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku-Stalna služba u Lastovu od 24. listopada 2023., broj: Pp-1970/2023-5, na sjednici vijeća održanoj 29. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. U povodu žalbe tužitelja, Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Postaje Pomorske policije Dubrovnik, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda, te se izriče:

Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), okrivljenik DŠ,

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

da bi

16. srpnja 2023. u 11:50 sati, Lastovsko otočje kraj otočića Mrkenta kao vozač plovila marke gajeta registarske oznake [registarska oznaka] „Cicibela“ obavljenim nadzorom bilo utvrđeno da navedeno plovilo koristi ugrađen pogonski motor marke „Faryman“ model S30, snage motora 19,4 Kw za koje ne posjeduje valjanu Policu obveznog osiguranja u prometu, a ista mu je istekla 01.07.2023.

čime bi počinio prekršaj iz čl. 4. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, kažnjiv po čl. 65. st. 1. istog Zakona.

II. Uslijed odluke iz točke I., žalba tužitelja je bespredmetna.

III. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. ovoga Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljeni DŠ je na temelju članka 182. točka 2. Prekršajnog zakona, oslobođen od optužbe, zbog prekršaja iz članka 65. stavka 1. točka 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, činjenično opisanog u izreci, s obrazloženjem da postoje okolnosti koje isključuju krivnju, te je odlučeno da trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava suda.

2. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom, da se žalba prihvati i prvostupanjska presuda ukine.

3. Žalba je bespredmetna.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. St. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene povrede odredaba ptrekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 6., 7., 9. i 10. toga Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.

5. Ispitivanjem po službenoj dužnosti ovaj sud je utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. toč. 1 Prekršajnog zakona, budući da djelo za koje se okrivljenik optužuje, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude, a jednako je i u optužnom prijedlogu (povodom prigovora zbog poricanja prekršaja sud je izdani prekršajni nalog stavio izvan snage i prihvatio ga kao optužni prijedlog tužitelja), po propisu nije prekršaj.

6. Naime, iz činjeničnog opisa djela koje se okrivljenom stavlja na teret izrekom pobijane presude (a jednako i u optužbi), ne proizlaze zakonska obilježja prekršaja iz čl. 65. st. 1. toč. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.

7. Optužnim prijedlogom okrivljenik se, kao vozač plovila, tereti da je počinio prekršaj iz čl. 65. st. 1. toč. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, koji je bio na snazi u vrijeme počinjenog prekršaja, kojim je propisano da će se, kazniti vlasnik vozila, odnosno korisnik u svojstvu posjednika brodice, odnosno jahte ako prije uporabe vozila, brodice, odnosno jahte u promet ne sklopi ugovor o osiguranju te ga ne obnavlja dok je vozilo, brodica, odnosno jahta u prometu sukladno čl. 4. stavak 1. ovog Zakona.

8. Članak 4. stavak 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu propisuje: Vlasnik prijevoznog sredstva dužan je za osiguranja iz članka 2. stavka 1. ovoga Zakona, prije uporabe prijevoznog sredstva u prometu, sklopiti ugovor o osiguranju te ga obnavaljati sve dok je prijevozno sredstvo u prometu. Članak 2. stavak 1. istog Zakona propisuje koja su obvezna osiguranja u prometu.

9. Dakle, prema citiranoj zakonskoj odredbi čl. 65. st. 1. toč. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, nedvojbeno proizlazi da se obveze iz čl. 4. st. 1. istog Zakona u odnosu na osiguranja odnose na vlasnika brodice, odnosno korisnika u svojstvu posjednika brodice, odnosno jahte ako prije uporabe brodice, odnosno jahte u promet ne sklopi ugovor o osiguranju te ga ne obnavlja dok je, brodica, odnosno jahta u prometu, pa je prema tome svojstvo fizičke osobe da je vlasnik odnosno korisnik jedna od odlučnih činjenica odnosno jedan od konstitutivnih elemenata koja čini biće prekršaja iz čl. 65. st. 1. toč. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu u odnosu na vozača.

10. Kako je to vidljivo iz izreke pobijane presude (a tako je i u optužbi), u činjeničnom opisu se ne naznačuje da bi okrivljenik bio vlasnik odnosno korisnik plovila, slijedom čega proizlazi da u činjeničnom opisu ovog prekršaja nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret. S obzirom da je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to iz navedenog razloga sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

11. Slijedom navedenog, djelo za koje se okrivljenik DŠ optužuje i za koje se protiv njega vodi ovaj prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude (jednako je i u optužbi), po propisu nije prekršaj, ovaj sud je, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, okrivljenika OŠ za predmetno djelo prekršaja oslobodio od optužbe na temelju čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona, a budući je prvostupanjski sud odluku o oslobođenju okrivljenika od optužbe temeljio na odredbi čl. 182. toč. 2. Prekršajnog zakona (ako ima okolnosti koje isključuju krivnju), trebalo je preinačiti pobijanu prvostupanjsku presudu i osloboditi okrivljenika od optužbe na temelju čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona.

12. Uslijed ove odluke, žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Postaje pomorske policije Dubrovnik je postala bespredmetna.

13. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona dlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 29. siječnja 2025.

Zapisničar :

Predsjednik vijeća:

Željko Kudrić, v. r.

Mario Soljačić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.