Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-1344/2024
Zagreb
U I M E R E P U B L I KE H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Gordane Korotaj, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. LA, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/2017., 126/2019., 84/2021.,114/2022. i 36/2024.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 30. listopada 2023., broj: Pp-5060/2022-14, u sjednici vijeća održanoj 29. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. U povodu žalbe okr. LA, a po službenoj dužnosti preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u odluci o kazni na način da ako okr. LA u roku od 30 (trideset) dana, računajući od primitka ove presude, plati dvije trećine novčane kazne izrečene pobijanom prvostupanjskom presudom, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.
II. Odbija se žalba okr. LA kao neosnovana te se potvrđuje pobijana prvostupanjska presuda.
II. Na temelju članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), okr. LA je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu 60,00 (šezdeset) eura, u roku 15 dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 30. listopada 2023., broj: Pp-5060/2022-14, proglašen je krivim okr. LA, da je na način činjenično opisan u izreci prvostupanjske presude počinio prekršaj iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je, izrečena novčana kazna 500,00 eura te je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eura.
2. Protiv te presude okr. LA pravodobno po branitelju Nevenku Jurišiću, odvjetniku u Splitu podnio žalbu, naznačujući da se žalbi zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te odluke o troškovima postupka, s prijedlogom da se okrivljenika oslobodi optužbe te da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovni postupak.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene bitne povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti, osim povrede materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 5. Prekršajnog zakona.
4.1. Naime, ispitivanjem po službenoj dužnosti, ovaj sud je utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 5. Prekršajnog zakona, budući da prvostupanjski sud u izreci presude prilikom izricanja novčane kazne nije okrivljeniku dao upozorenje da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena, a u smislu članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona.
4.2. U smislu naprijed navedenog, prvostupanjskom sud se ukazuje na odredbu članka 185. stavak 5. Prekršajnog zakona, kojom je propisano da ako je okrivljenik proglašen krivim, izreka presude mora obuhvatiti potrebne podatke navedene u članku 183., dok je odredbom članka 183. stavak 2. propisano da ako je okrivljeniku izrečena novčana kazna da će se u presudi odrediti rok njezina plaćanja te da će se okrivljenika također upozoriti da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
4.2.1. Dakle, sukladno naprijed navedenim zakonskim odredbama, upozorenje okrivljeniku da će se novčana kazna smatrati u cjelini uplaćenom ako uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne, sastavni je dio izreke presude kojom se okrivljenik proglašava krivim i kojom mu se izriče novčana kazna, pa takvo upozorenje mora biti i navedeno u izreci presude kojom se okrivljeniku izriče novčana kazna.
5. Suština žalbe zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja svodi se na tvrdnju da je pogrešno prvostupanjski sud odluku o njegovoj prekršajnoj odgovornosti utemeljio na iskazu svjedokinje žrtve EA, a koji iskaz je ocijenio na temelju subjektivnog uvjerenja jer je za zaključak o njegovoj krivnji morao izvesti dokaz pregledom mobilnog uređaja odnosno da li je predmetne zgode doista obavljen razgovor preko mobitela između njega i žrtve kao i tko je koga zvao, a ako se pretpostavi da je njega zvala oštećena onda se ističe da je sudskom odlukom zajedničko dijete dodijeljeno upravo njemu i da on ima pravo na viđanje i kontakte krajem tjedna.
5.1. Međutim, suprotno žalbenim navodima, valjanom analizom provedenih dokaza, ispravno je stajalište prvostupanjskog suda glede svih odlučnih činjenica koja čine obilježja djela prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
6.2. Naime, iz iskaza svjedokinje oštećene EA koji iskaz je pravilno prvostupanjski sud ocijenio vjerodostojnim jer je iskazivala objektivno, detaljno u opisu tijeka događaja inkriminirane prilike te u njenom iskazu nije bilo kontradiktornosti niti nelogičnosti u odnosu na odlučne činjenice od kojih ovisi ostvarenje bitnih obilježja prekršaja koji joj se stavlja na teret nesporno proizlazi da je okrivljenik svojim ponašanjem ostvario bitna obilježja prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti o nasilja u obitelji. Na vjerodostojnost iskaza svjedokinje EA ukazuje i činjenica da je ista i nakon proteka dvije godine od događaja detaljno iskazivala o svim odlučnim činjenicama događaja inkriminirane prilike, odnosno da je okrivljenik inkriminirane prilike putem mobilnog uređaja prema njoj počinio psihički oblik nasilja u obitelji, o čemu je i neposredno nakon događaja obavijestila i Policijsku postaju, a što proizlazi iz Izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji.
6.3. Žalbenim navodima okrivljenika kojima ukazuje na činjenicu da nije utvrđeno tko je koga zvao kao i činjenica kako su uređeni odnosi skrbništva oko zajedničkog djeteta ni na koji način nije dovedena u sumnju vjerodostojnost iskaza ispitane svjedokinje.
6.4. Sve provedene dokaze, prvostupanjski je sud, sukladno odredbi članka 88. stavka 2. Prekršajnog zakona, slobodno cijenio, kao što je slobodno cijenio i postojanje svih relevantnih činjenica, pri čemu nije bio ograničen i vezan nikakvim dokaznim pravilima, te je na temelju tako provedenog dokaznog postupka izveo pravilan i nedvojben zaključak da je okrivljenik predmetne zgode počinio prekršaj za koji se tereti.
6.4. Stoga, po ocjeni ovog suda, nema mjesta nikakvoj dvojbi glede odlučnih činjenica i postojanja krivnje okrivljenika pa žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.
7. Odluka o izrečenoj novčanoj kazni razmatrana je sukladno odredbi članka 202. stavak 5. Prekršajnog zakona, budući da iz sadržaja žalbe proizlazi da se okrivljenik nije žalio zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama, no Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ispitao je pobijanu prvostupanjsku presudu i po toj osnovi, budući da, žalba podnesena u korist okrivljenika zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede materijalnog prekršajnog prava, u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.
7.1. Razmotrivši odluku o izrečenoj novčanoj kazni, ovaj Sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz članka 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja. Po ocjeni ovog suda, novčana kazna od 500,00 eura, primjerena je i dostatna kako svim okolnostima počinjenog prekršaja, težini i količini sadržaja izgovorenih riječi, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja te predstavlja novčanu kaznu izrečenu u iznosu iznad zakonom propisanog minimalnog iznosa za prekršaj iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kao blažu vrsta kazne, s obzirom da je za taj prekršaj, propisana novčana kazna u iznosu od najmanje 260,00 eura, odnosno kao teža kazna, kazna zatvora do 90 dana, a koja novčana kazna je primjerena težini počinjenog prekršaja i količini protupravnog postupanja okrivljenika.
8. Iako iz sadržaja žalbe proizlazi da okrivljenik žalbu podnosi i zbog odluke o troškovima postupka, ta žalbena osnova se ne obrazlaže radi čega se ista nije niti mogla ispitati.
9. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/2013.), koja iznosi od 100,00 do 5.000,00 kuna (što je protuvrijednost 13,27 do 663,61 eura ) pa iznos od 60,00 eura, predstavlja iznos iznad minimalno mogućeg iznos paušalne svote, a time po ocjeni ovog suda, neće biti dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenika kao ni osoba koje je isti eventualno dužan uzdržavati.
10. Slijedom navedenog, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 29. siječnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić,v.r.
Kristina Gašparac Orlić,v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja, žrtvu i tužitelja.
