REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl. br. 83 Pn-1181/2022-48

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Blaženki Butigan Matić u pravnoj stvari tužitelja AH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Domagoju Rukavini, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika ADRIATIC OSIGURANJE dioničko društvo, Listopadska ulica 2, Zagreb, OIB: 94472454976, zastupan po AHP i drugim odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 13. studenog 2024., u prisutnosti punomoćnika tužitelja Domagoja Rukavine, odvjetnika i punomoćnice tuženika Ivane Grgić Zovko, odvjetnice dana 29. siječnja 2025.

p r e s u d i o je

I./ Nalaže se tuženiku ADRIATIC OSIGURANJE dioničko društvo, Listopadska ulica 2, Zagreb, OIB: 94472454976, da tužitelju SH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi imovinsku štetu na vozilu, imovinsku štetu troška prijevoza vozila, te neimovinsku i imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu zbog povrede prava osobnosti u ukupnom iznosu od 619,10 EUR sa zateznom kamatom na pojedine iznose i to:

- na iznos imovnike štete na vozilu od 429,09 EUR počev od 29. siječnja 2025. do isplate,

- na iznos imovinske štete troška prijevoza vozila od 37,65 EUR počev od 21. rujna 2021. do isplate,

- na iznos neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu zbog povrede prava osobnosti od 152,36 EUR počev od 27. siječnja 2022. do isplate, sve to do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od 30. prosinca 2023. do 20. studenog 2024., po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a u roku od 15 dana.

II./ Odbija se tužitelj sa dijelom tužbenog zahtjeva za isplatu imovinske štete na vozilu, imovinske štetu troška prijevoza vozila, te neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu zbog povrede prava osobnosti u ukupnom iznosu od 1.811,17 EUR sa zateznom kamatom na pojedine iznose i to:

- na iznos imovnike štete na vozilu od 513,29 EUR počev od 21. rujna 2021. do isplate,

- na iznos imovinske štete troška prijevoza vozila od 30,38 EUR počev od 21. rujna 2021. do isplate,

- na iznos neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu zbog povrede prava osobnosti od 1.267,50 EUR počev od 27. siječnja 2022. do isplate, kao i sa zahtjevom za isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos imovinske štetu na vozilu od 429,09 EUR počev od 21. rujna 2021. do 28. siječnja 2025., a sve to do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a sve u roku od 15 dana.

III./ Svaka stranka snosi svoj parnični trošak.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi Tužitelj u tužbi navodi dana 20. rujna 2021. oko 05:40 sati u Kaštel Štafiliću na križanju [adresa] ZH i [adresa] dogodila se prometna nezgoda isključivom krivnjom TH vozača osobnog vozila registarske oznake [registarska oznaka], obvezno osiguranog kod tuženika, koji je, ne pridržavajući se pravila o prednosti prolaska, oduzeo prednost osobnom automobilu registarske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao tužitelj. Protiv osiguranika tuženika izdan je prekršajni nalog broj: 000230199640, a zbog počinjenog prekršaja opisanog u čl. 57. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. U navedenoj prometnoj nezgodi tužitelj je zadobio tjelesne povrede uslijed kojih mu je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, zbog čega je trpio fizičke bolove te jak strah. Tuđa pomoć i njega bila mu je potrebna kroz cijelo vrijeme liječenja. Navodi kako mu je u mirnom postupku isplaćen iznos od 10.700,00 Kn. Tužitelju je u prometnoj nezgodi oštećen osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka] te je izvidom tuženika utvrđeno da je na osobnom automobilu nastala totalna šteta. Tuženik je u mirnom postupku platio tužitelju ukupan iznos od 10.269,00 kn od čega iznos od 9.794,00 kn na ime naknade imovinske štete na vozilu, a iznos od 457,00 kn na ime troškova prijevoza automobila. Zbog prometne nezgode u kojoj je nastala totalna šteta na vozilu tužitelja, tužitelj je u stanici za tehnički pregled vozila odjavio vozilo. Tužitelj se tuženiku obratio s odštetnim zahtjevom za naknadu imovinske štete dana 21. rujna 2021., a za naknadu neimovinske štete dana 27. siječnja 2022., pa sukladno čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu od tih datuma potražuje i zatezne kamate. Slijedom svega navedenog, a nakon nesporno izvršene isplate tete od 1.420,14 EUR, prema konačnom zahtjevu iz a prema konačnom zahtjevu iz podneska od 13.05.2024. potražuje od tuženika pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, a imajući u vidu imajući u vidu kvalifikatorne okolnosti i to:

- za pretrpljene fizičke bolove iznos od 1.500,00 EUR,

- za pretrpljeni strah iznos od 1.000,00 EUR,

- za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti iznos od 200,00 EUR,

- za tuđu pomoć i njegu za koju potražuje iznos od 140,00 EUR,

ukupno 2.840,00 EUR umanjeno za nesporno isplaćeni iznos od 1.420,14 EUR, pa u konačnici potražuje iznos od 1.419,86 EUR sa zateznom kamatom od 27.01.2022. do isplate, zatim na ime imovinske štete na vozilu i troška prijevoza oštećenog vozila iznos od 2.373,33 EUR umanjeno za nesporno isplaćeni iznos od 1.362,93 EUR, pa u konačnici potražuje iznos od 1.010,40 EUR sa zateznom kamatom pod 27.01.2022. do isplate, kao i naknadu parničnog troška sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi kako nije sporno da se dana 20. rujna 2021. godine u Kaštel Štafiliću dogodio štetni događaj u kojem je sudjelovao i osiguranik tuženika upravljajući vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka]. Tuženik smatra da je i tužitelj doprinio nastalom štetnom događaju i to iz razloga što je neoprezno i neprilagođenom brzinom sa svojim vozilom ušao u predmetno raskrižje, a sve protivno odredbama iz članka 58.1 i članka 51.2 Zakona o sigurnosti prometa na cestama. U prilog svojih tvrdnji tuženik u nastavku citira i stav sudske prakse. Nije sporno da je tuženik tužitelju na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege isplatio iznos od 10.700,00 kuna (neimovinska šteta – 10.500,00 kuna i imovinska šteta na ime tuđe pomoći i njege – 200,00 kuna), te na ime imovinske štete. U prilog svojih tvrdnji da je isplaćenim iznosom na ime naknade neimovinske štete izmirio sve svoje obveze prema tužitelju, a sve s obzirom na nespornu činjenicu da je tužitelj u predmetnom štetom događaju zadobio lakšu tjelesnu ozljedu, tzv. trzajnu ozljedu vratne kralješnice. U prilog svojih tvrdnji tuženik citira i navode iz javne isprave – potvrde PPP Split od 20. rujna 2019. godine, a koju dostavlja sam tužitelj: „3. podaci o ozlijeđenim osobama – AH je zadobio LAKŠE TJELESNE POVREDE zavedene u knjigu protokola Odjela HKP KBC Split pod brojem 3767/21/neurološki, te je nakon ukazane liječničke pomoći na istom odjelu, otpušten iz bolnice na kućnu njegu.“ U prilog svojih tvrdnji da je naknada koju je isplatio tuženik više nego primjerena s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja i stav sudske prakse, tuženik u nastavku citira i sudsku praksu. Također, tuženik smatra da tužitelj neosnovano potražuje naknadu imovinske štete na vozilu s obzirom da je tužitelju s tog osnova također isplaćena objektivno utvrđena naknada, te tužitelj neosnovano potražuje troškove „čuvanja vozila“ i troškove „odvoza vozila prijevoznik vlasnik“ s obzirom da se ne radi o opravdanim troškovima. Slijedom navedenog, osporava se osnovanost i visina tužbe i tužbenog zahtjeva i predlaže se sudu da tužitelja odbije u cijelosti uz naknadu parničnih troškova. Tuženik osporava i zahtjev tužitelja za isplatom zakonskih zateznih kamata kako to tužitelj potražuju tužbom i to iz razloga što će sud imovinsku i neimovinsku štetu utvrditi tek provođenjem dokaza u ovoj pravnoj stvari, a koje dokaze predlaže i sam tužitelj. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u presliku potvrde MUP-a PU Splitsko-dalmatinske PPP Split od 20.09.2021. (list 5-6 spisa), presliku medicinske dokumentacije tužitelja (list 7-22 spisa), izvid štete tuženika sa fotografijama (list 2230 spisa), presliku računa vučne službe (list 31-32 spisa), presliku potvrde o odjavi vozila (list 33 spisa), očitovanje tuženika na odšteti zahtjev tužitelja (list 34 spisa), odštetni zahtjev tuženika sa potvrdom o primitku (list 352-37 spisa), izvod iz sudske prakse (list 70-75 spisa), spis MUP-a (lit 90-97 spisa), obračun totalne štete (list 132 spisa) 4. Nadalje proveden je dokaz medicinskim vještačenje po stalnom sudskom vjaštaku dr. Miljenku Franiću (ortopedu) (list 60-61 spisa)prometnim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Igoru Jakopliću (list 102-115 spisa), usmenim saslušanjem vještaka (list 160-161 spisa), te saslušanjem tužitelja (list 137-138 spisa). Osiguranika tuženika sud nije mogao saslušati budući da je po zamolbi Općinski sud u Splitu obavijestio ovaj sud kako je osiguranik tuženika LH u međuvremenu preminuo.

5. Cijeneći rezultate dokaznog postupka kako cjelokupnog, tako i svakog pojedinačno, a na osnovi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ((NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 dalje: ZPP) ovaj sud je došao do uvjerenja da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja u djelomično osnovan.

6. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, aktivna i pasivna legitimacija, kao i činjenica da je tuženik tužitelju na ime neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu isplatio neposni iznos od 1.420,14 EUR, (1.393,59 EUR na ime neimovinske štete i 26,54 EUR na ime tuđe pomoći i njege), te na ime imovinske štete na vozilu i troška vuče vozila od 1.362,93 EUR (1.299,89 EUR na ime imovinske štete na vozilu i 63,04 EUR na ime troška prijevoza vozila), no sporna je odgovornost osiguranika tuženika za predmetnu nezgodu, i time osnov i visina zahtjeva po osnovi imovinske štete na vozilu, te za vuču oštećenog vozila, te osnov i vina zahtjeva po osnovu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti preko nesporno isplaćenog iznosa za koju tuženik smatra da tužitelju nije nastala u visini koja bi opravdavala dosudu daljnje pravične novčane naknade obzirom se radi o lakim tjelesnim ozljedama.

7. Obzirom je među strankama sporna odgovornost osiguranika tuženika za nastanak predmetnog štetnog događaja, ovaj sud je izvršio uvid u spis MUP-a sačinjen povodom predmetne nezgode, saslušao tužitelja na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja te proveo dokaz prometnim vještačenjem.

8. U svom iskazu tužitelj navodi kako je predmetnog dana upravljao svojim osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka], a kretao se ulicom dr. Franje Tuđmana po desnoj kolnoj traci od moguće dvije brzinom od 50 km/h. Ispred njega nije bilo vozila, dok je iza njega bilo jedno vozilo. Dolaskom do križanja sa jednom sporednom ulicom čijeg imena se ne sjeća, uočio je da se sa lijeve i desne strane obavljaju građevinski radovi, a što je zaključio po postavljenim građevinskim stupovima, a koji su bili visoki cca 1 m. Promet je na tom križanju reguliran znakovima, a on se kretao po glavnoj cesti. Dolaskom do križanja on je tek u tom trenutku imao preglednost križanja sa svih strana no nije zaustavio svoje vozilo, već je ušao u križanje u namjeri da nastavi vožnju ravno, kada je s njegove lijeve strane naišlo vozilo osiguranika tuženika koje je naletjelo na prednju lijevu stranu njegovog vozila. On je to vozilo uočio sekundu prije naleta. Nije zaustavio vozilo jer sam se kretao po glavnoj cesti. Nije poduzeo radnju kočenja prilikom ulaska u križanja, no provjerio je stanje prometa s lijeve i desne strane, međutim nije uočio vozilo osiguranika tuženika. Ta provjera stanja prometa trajala je možda jednu sekundu. On je od siline udarca odbačen na desnu stranu kolnika te je udario u tamo parkirano drugo vozilo. U svezi ove nezgode protiv njega nije vođen prekršajni postupak. Nakon nezgode izašao je iz vozila i legao na pod, jer mu je bilo loše, te su očevici događaja pozvali policiju i hitnu pomoć, a on je odmah prevezen u KBC Firule gdje mu je utvrđena ozljeda istegnuća vrata te mu je vrat mobiliziran Schanzovim ovratnikom. On se od ove ozljede liječio mjesec dana te mu je pomoć i njegu pružala supruga, u vidu kuhanja, pospremanja, održavanja osobne higijene, nabavku namirnica. Danas ne osjeća strah od prometa te i dalje upravlja vozilom. Na njegovom vozilu nastala je totalna šteta.

9. Iz vještva dipl.ing. Igora Jakoplića, službene zabilješke MUP-a i Zapisnika o očevidu u prilogu spisa MUP-a proizlazi da je u predmetnoj nezgodi došlo do bočnog sudara dva osobna vozila 20.09.2021. godine, oko 05:35 sati, na raskrižje [adresa] i [adresa] u [adresa] na mjestu gdje je Ograničenje brzine: 50 km/h temeljem zakonske odredbe za ceste u naselju i to Osobno vozilo tužitelja: FORD FIESTA 1.25, 2008. godina, reg. oznaka [registarska oznaka]▫8988-T, i Osobnog vozila osig.tuženika: FORD FIESTA, 1996. godina, reg. oznaka [registarska oznaka]▫162-HV, kojim je upravljao TH, a da je osobno vozilo tužitelja parkirano u vrijeme nezgode van profila ceste. Mjesto nezgode se nalazilo na nepravilnom četverokrakom raskrižju kroz koje je kolnik ceste s prednošću prolaska odnosno kolnik Ceste dr. F. Tuđmana položen od zapada prema istoku, kolnik [adresa] raskrižju prilazi iz smjera sjevera i kolnik Ulice Stipe Pense raskrižju prilazi iz smjera juga. Na situacijskom planu prometne policije je pogrešno na desnoj prometnoj traci kolnika [adresa] za smjer kretanja prema raskrižju ucrtana strelica H-24 „desno“ obzirom je u naravi izvedena strelica H29 „ravno i desno“. Navedeno je vidljivo na fotografiji prometne policije 267. Osim toga, da vozačima koji nailaze iz smjera sjevera nije dopušteno daljnje kretanje u sva tri moguća smjera, tada bi to bilo jasno naznačeno i vertikalnim prometnim znakovima, kojih nema. Dakle, osiguranika tuženika se kroz raskrižje kretao u dopuštenom smjeru. Zapadni krak Ceste dr. F. Tuđmana je položen kroz lijevi zavoj gledano od zapada prema raskrižju tako da je preglednost iz pozicije osiguranika tuženika neposredno prije uključenja na kolnik ceste s prednošću prolaska iznosila oko 50 – 60 metara. Međutim, na fotografijama prometne policije je vidljivo da su se zapadno od raskrižja izvodili radovi na kolniku i da je na sjevernoj prometnoj traci postavljen semafor, tako da je moguće da se ispred semafora nalazilo nekoliko zaustavljenih vozila koja su ograničavala osiguraniku tuženika preglednost odnosno obojici sudionika mogućnost međusobnog uočavanja. Obzirom da se tužitelj kretao od zapada prema istoku, slijedi da je na navedenom semaforu za suprotan smjer u vrijeme nezgode bilo uključeno crveno svijetlo. Na kolniku je vidljiv lučni trag curenja rashladne tekućine iz vozila osiguranika tuženika pomoću kojeg se može odrediti mjesto sudara. Prometna policija nije evidentirala prometno ogledalo u kojem je osiguranik tuženika mogao uočiti nailazak vozila tužitelja. Ceste su po važnosti definirane postavljenim prometnim znakovima izričite naredbe B02 „obavezno zaustavljanje“ koji se nalazi na ušćima [adresa] i [adresa] u [adresa]. Tužitelj se neposredno prije nezgode kretao kolnikom ceste s prednošću prolaska ravno kroz raskrižje od zapada prema istoku, dok je osiguranik tuženika raskrižju prilazilo iz smjera sjevera po kolniku sporedne ceste s namjerom prolaska ravno kroz raskrižje prema jugu. Na osobnom vozilu tužitelja FORD FIESTA su nastala oštećenja na čeonom nešto više lijevom dijelu vozila. Oštećen prednji branik, maska hladnjaka, farovi, prednji poklopac, oba prednja blatobrana, prednji vezni lim, vjetrobranskom staklu i prednji zračni jastuci. Na osobnom vozilu osiguranika tuženika FORD FIESTA su nađena oštećenja na prednjem desnom više bočnom dijelu vozila i to prednji branik, maska hladnjaka, hladnjak, prednji blatobrani, prednja reg.oznaka s nosačem, prednji poklopac sa šarkama, prednja desna signalizacija, prednji vezni lim, prednji desni kotač s ovjesom i kučište pr.desnog kotača. Prema nađenim oštećenjima slijedi da su uzdužne osi vozila u trenutku sudara bile položene pod kutom od 110°. Na mjestu nezgode nisu nađeni tragovi kočenja ijednog od vozila, s time da je vozilo tužitelja bilo opremljeno s antiblokirajućim kočnicama, a vozilo osiguranika tuženike nije. Osobno vozilo tužitelja je prednjim lijevim dijelom udarilo u prednji desni ugao osobnog vozila osiguranika tuženika, nakon čega je vozilo tužitelja sletjelo van desnog ruba kolnika prema jugoistočnoj strani raskrižje gdje je naletjelo na parkirano vozilo BMW. Od mjesta sudara do mjesta smirivanja je vozilo u smjeru usporednom s vektorom sudarne brzine prešlo duljinu puta od oko 15,5 metara, od čega je zadnji metar vozilo tužitelja guralo parkirano vozilo BMW po pošljunčanoj podlozi. Vozilo osiguranika tuženika je odbačeno uz oštru rotaciju na duljini puta od 10 – 15 metara. Sukladno nađenim oštećenjima na sva tri vozila i prema duljinama puta odbačaja slijedi da je sudarna brzina tužitelja iznosila oko 53 km/h. Na mjestu nezgode nisu nađeni tragovi temeljem kojih bi se mogla izračunati brzina tužitelja neposredno prije nezgode. Tužitelj je opasnost trebao najkasnije percipirati u trenutku kad je vozilo osiguranika tužitelja bez usporavanja počelo ulaziti na površinu raskrižja koja je označena kao produžetak prometnih traka za lijevo skretanje, dakle kad se vozilo osiguranika tužitelja nalazio ispred sudarne pozicije za oko 6 metara. Navedenu udaljenost je vozilo osiguranika tuženika prešlo u vremenu od oko 1,4 sec. Ako uvažimo da je tužitelj na opasnost reagirao kao vozač s prosječnim psihofizičkim sposobnostima u najranijem mogućem trenutku, tada bi slijedilo da se prije nezgode morao kretati brzinom od oko 72 km/h. Dalje bi slijedilo da je tužitelj na opasnost reagirao kad se s vozilom nalazio ispred mjesta sudara za oko26,5 m. Osobno vozilo osiguranika tuženika se obzirom na nađena oštećenja na vozilima i smjer odbačaja vozila nakon sraza u trenutku sudara kretalo brzinom od oko 15 km/h. Brzinu kretanja vozila neposredno prije nezgode nije moguće utvrditi tehničkim načinima jer na kolniku nisu evidentirani tragovi pomoću kojih bi se načinio izračun. Uzrok nezgode je uključenje vozila osiguranika tuženika u raskrižje odnosno na kolnik ceste s prednošću prolaska bez da je prethodno propustio tužitelja koji se po kolniku ceste s prednošću prolaska kretao ravno kroz raskrižje od zapada prema istoku. Tužitelj je sudar mogao izbjeći forsiranim kočenjem da se neposredno prije nezgode kretao bilo kojom brzinom u rasponu d 0 km/h do 55 km/h. U spisu je na strani 22 priložen izvid štete tuženika broj 218010511426 od 22.09.2021. godine. Nema priložene ponude ili računa za popravak vozila, a priložene su fotografije oštećenog vozila pripadajuće izvidu štete. U spisu su uložene i fotografije oštećenog vozila koje je načinila prometna policija. Utvrđeno je da je šteta nastala na čeonom dijelu vozila, više s lijeve strane. Popis oštećenih dijelova prilažem uz nalaz i mišljenje na Audatex kalkulaciji prema kojoj trošak popravka vozila zajedno s uključenim PDV- om po stopi od 25% iznosi 13.397,81 EUR-a. Nemam primjedbi na utvrđen opseg štete od strane tuženika. Trošak popravka vozila daleko premašuje 75% vrijednosti neoštećenog vozila na dan utvrđivanja štete, pa proizlazi da je popravak vozila bio neisplativ i da je štetu trebalo riješiti kao ekonomsku totalnu štetu. Audatex kalkulaciju troška popravka prilažem uz nalaz i mišljenje. Nedvojbeno je da u konkretnom slučaju popravak vozila nije bio isplativ i da je štetu bilo potrebno riješiti kao ekonomsku totalnu štetu. Konkretan model oštećenog vozila u vrijeme štetnog događaja više nije bio aktu- alan, već se mogao nabaviti za dvije generacije noviji modelski nasljednik iste marke i tipa. Prema novonabavnoj cijeni dostupnoj kod ovlaštenih koncesionara za FORD vozila iz 2021. godine proizlazi da je novo nabavna cijena modelskog nasljednika vozila s uključenim državnim davanjima iznosila oko 12.860,84 EUR-a. Vozilo je proizvedeno 2006 . godine, a vozilo je prvi puta registrirano 01.09.2006. godine. Vozilo je na dan utvrđivanja štete 22.09.2021. godine bilo staro oko 15 godina i 1 mjesec. Stanje putomjera na vozilu na dan utvrđivanja štete je iznosilo 99.467 km. Vozilo je bilo registrirano još 11 mjeseci. Opće stanje vozila ću uvažiti kao prosječno. Amortiziranost vozila na dan štete je iznosila 76,10%. iz čega proizlazi da je vrijednost vozila na dan utvrđivanja štete iznosila 100 – 76,10 = 23,90 % vrijednosti novog vozila, odnosno 12.860,84 x 0,239 = 3.073,74 EUR-a (ili 23.159,10 HRK). Izračunata vrijednost predstavlja iznos koji je potreban da se na tržištu rabljenih vozila nabavi drugo vozilo istovjetnih karakteristika, marke i tipa kao oštećeno vozilo, registrirano u sličnom trajanju, u potpunosti servisirano i spremno za eksploataciju, bez skrivenih mana. Vrijednost ostatka oštećenog vozila Vrijednost ostatka vozila, oštećenog u nezgodi i nepopravljenog, bi obzirom na poziciju konkretne marke vozila i obzirom na stanje tržišta karamboliranih vozila iznosila oko 25 % tržne vrijednosti neoštećenog vozila, odnosno oko 3.073,74 x 0,25 = 768,44 EUR-a. Stvarnu štetu na vozilu predstavlja razlika između tržne vrijednosti neoštećenog vozila starog kao na dan utvrđivanja štete i vrijednosti ostatka oštećenog vozila, što prema cijenama na dan utvrđivanja štete zajedno s uključenim državnim davanjima iznosi oko 3.073,74 - 768,44 = 2.305,31 EUR-a. Prema tečaju konverzije od 1EUR = 7,5345 HRK proizlazi da je visina štete iznosila 17.369,33 HRK-a. U svom mišljenju vještak navodi kako je Prilikom nezgode je došlo do sudara između osobnog vozila tužitelja FORD reg. oznake [registarska oznaka]▫8898-T i osobnog vozila osiguranika tuženika FORD reg. oznake [registarska oznaka]▫162-HV u naseljenom mjestu Kaštel Štafilić, na nepravilnom četverokrakom raskrižju u kojem je prednost prolaska bila regulirana postavljenom prometnom signalizacijom, prema kojoj je kolnik ulice Cesta dr. F. Tuđmana kojom se ravno kroz raskrižje od zapada prema istoku kretao tužitelj definirana kao cesta s prednošću prolaska. Osiguranik tuženika se kroz raskrižje kretao od sjevera prema jugu, također bez namjere skretanja. Sudarna brzina tužitelja je iznosila oko 53 km/h, a ako uvažimo da je na opasnost tužitelj reagirao u najranijem mogućem trenutku kao vozač s prosječnim psihofizičkim sposobnostima, tada se neposredno prije nezgode morao kretati brzinom od oko 72 km/h. Osiguranik tuženika se u trenutku sudara kretao brzinom od oko 15 km/h, a brzinu kretanja neposredno prije nezgode nije moguće utvrditi. Uzrok nezgode je uključenje vozila osiguranika tuženika u raskrižje odnosno na kolnik ceste s prednošću prolaska bez da je prethodno propustio tužitelja koji se po kolniku ceste s prednošću prolaska kretao ravno kroz raskrižje od zapada prema istoku. Tužitelj je sudar mogao izbjeći forsiranim kočenjem da se neposredno prije nezgode kretao bilo kojom brzinom u rasponu d 0 km/h do 55 km/h. Nemam primjedbi na opseg štete utvrđen od strane tuženika. Popravak vozila nije bio isplativ jer je trošak popravka vozila prelazio 75% vrijednosti neoštećenog vozila na dan utvrđivanja štete. Štetu je dakle bilo potrebno riješiti kao ekonomsku totalnu štetu. Tržna vrijednost osobnog vozila tužitelja FORD FIESTA je na dan nastanka štete zajedno s uključenim državnim davanjima iznosila oko 3.073,74 EUR-a, dok je vrijednost ostatka oštećenog vozila iznosila od 768,44 EUR-a, a stvarnu štetu na vozilu predstavlja razlika između tržne vrijednosti neoštećenog vozila i vrijednosti ostatka oštećenog vozila, što je zajedno s uključenim PDV-om iznosilo oko 2.305,31 EUR-a.

10. U podnesku od 22.02.2024. tuženik je naveo kako nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka vezano za dinamiku nastanka štetnog događaja. Pravilno je vještak utvrdio da se prometna nesreća dogodila u naselju, te da je ograničenje brzine bilo 50 km/h. Pravilno je prometni vještak utvrdio da se tužitelj neposredno prije nezgode morao kretati brzinom od oko 72 km/h. Pravilno je prometni vještak utvrdio da je tužitelj sudar mogao izbjeći forsiranim kočenjem da se neposredno prije nezgode kretao bilo kojom brzinom u rasponu od 0 km/h do 55 km/h (dakle tužitelj je mogao izbjeći nezgodu i da se kretao vozilom dopuštenom brzinom, a i brzinom većom od dopuštenje – 55 km/h). Slijedom svega navedenog, razvidno je iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka da je tužitelj znatno doprinio nastalom štetnog događaju s obzirom da se u naselju sa svojim vozilom kretao nedopuštenom brzinom. Tuženik međutim prigovara mišljenju vještaka vezano za utvrđenu visinu imovinske štete, te u tom dijelu predlaže da se vještak pisano očituje, a tuženik u privitku ovog podneska dostavlja kalkulaciju iz kojih razloga smatra da je visina štete manja od one koju je utvrdio vještak (tuženik predlaže da se kalkulacija uzme u obzir kao obrazložene primjedbe tuženika).

11. Na ročištu od 09.04.2024. tužitelj je predložio usmeno očitovanje vještaka na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja i brzine kretanja u kojem dijelu prigovara vještvu.

12. U svom usmenom očitovanju na ročištu od 13.11.2024. vještak je naveo da brzina kretanja vozila tužitelja nije uzrok nastanka štetnog događaja već to spada u dio mogućnosti izbjegavanja nastanka štetnog događaja. Nadalje navodi da bi štetni događaj bio izbjegnut da je osiguranik tuženika propustio vozilo tužitelja što je ujedno odgovor i na treće pitanje da bi na taj način sudar bio izbjegnut. Ne može točno utvrditi u kojem je trenutku osiguranik tuženika mogao uočiti nalet vozila tužitelja jer je na zapadnom traku kolnika bio izvanredno postavljen semafor radi radova na kolniku zbog čega je bio očekivano da na kolniku budu zaustavljena vozila u nizu koja je utjecala na preglednost i mogućnost uočavanja. Tehničkim putem nije mogao utvrditi kad je osiguranik tuženika uopće reagirao na opasnost i da li je reagirao, pa nije moguće ni utvrditi da li je prikočivanjem moga izbjeći sudar. Pomoću prometnog ogledala je preglednost trebala biti poboljšana, međutim ogledalo je postavljeno dosta daleko prema istoku samog centra raskrižja, teško je fokusirati vidno polje u takov ogledalo tako da ne može točno utvrditi od koliko je pomoći ogledalo dosita bilo. Osiguranik tuženika se morao zaustaviti prilikom dolaska na raskrižje obzirom na prometni znak koji je bio postavljen prema njemu "obavezno zaustavljanje". Tuženik je mogao izbjeći sudar da se u postupnosti zaustavio tijekom ulaska u raskrižje u poziciji kad mu se otvara preglednost prema zapadu. Brzinu kretanja tužitelja od 72 km/H je utvrdio pomoću parametra vremena za reakciju koje je tužitelj imao na raspolaganju. Tehnički je moguće da se tužitelj kretao bilo kojom manjom brzinom od 72km/h ali to bi onda značilo da na opasnost nije reagirao u najranijem mogućem trenutku. Vezano za daljinu odbačaja vozila osiguranika tuženika od 10-15 m je procijenio obzirom da je put smirivanja vozila potpuno neprirodan, naime vozilo je prvo odbačeno prema istoku da bi se zakrenulo do točke smirivanja za 180 stupnjeva i završilo sa sjeverne strane raskrižja na kolniku. Takva duljina puta smirivanja je neproporcionalna nađenim oštećenjima, a pretpostavlja da se dio puta smirivanja nalazio na nizbrdici, ili je vozilo zgurano do dolaska policije tako da se točna duljina puta smirivanja ne može utvrditi. Brzinu kretanja osiguranika tuženika ne može izračunati pomoću parametra odbacivanja vozila tužitelja prema jugoistoku na parkirani automobil, a brzinu je procijenio temeljem toga okvirno. Sudar bi bio izbjegnut i da se tužitelj neposredno prije nezgode kretao brzinom u području od nula do najviše 55 km/h. Ograničenje brzine na tom području je 50 km/h. Na upit pun po čemu se vidi razlika izvršene procjene po vještaku procjenitelju tuženika i predmetnog vještaka, a prema kalkulaciji tuženika dostavljenog uz podnesak od 22.2.2024 i visine štete, navodi kako je kalkulaciju izvršio na temelju tržišno dostupnih cijena vezano na novo vozilo i dalje je uvažio amortizacijske stope na način da se izračunata vrijednost rabljenog vozila poklapa sa stvarno tržišno dostupnim cijenama i vrijednostima.

13. Ovaj sud u cijelosti je prihvatio vještvo prometnog vještaka dipl. ing. Igora Jakoplića kao objektivno i stručno, sačinjeno prema pravilima prometne struke, kao i njegovo usmeno očitovanje u kojem je argumentirano obrazložio sve prigovore stranaka u odnosu na dinamiku odigravanja ove nezgode i visinu nastale štete na vozilu tužitelja.

14. Sukladno čl. 34. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20 85/22, 114/22, 133/23.) sudionici u prometu dužni su postupati u skladu sa znakovima i naredbama ovlaštenih osoba, propisima o prometnim pravilima te prometnim znakovima postavljenim na cesti.23.

15. Sukladno čl. 58. istog Zakona vozač koji se približava raskrižju mora voziti s povećanim oprezom koji odgovara prometnim uvjetima na raskrižju. Vozač je dužan na dovoljnoj udaljenosti ispred raskrižja vozilom zauzeti položaj na onoj prometnoj traci kojom mora proći kroz raskrižje.

16. Sukladno čl. 57 istog Zakona vozač koji ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska dužan je propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom.

17. Sukladno čl. 53. istog zakona na cesti u naselju vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km na sat, odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio.

18. Analizirajući iskaze tužitelja kao i cjelokupnu dokumentaciju u spisu te prethodno navedenog vještva ovaj sud je zaključio kako je u konkretnom slučaju došlo do sudara između osobnog vozila tužitelja FORD reg. oznake [registarska oznaka]▫8898-T i osobnog vozila osiguranika tuženika FORD reg. oznake [registarska oznaka]▫162-HV u naseljenom mjestu Kaštel Štafilić, na način da je osiguranik tuženika bez zaustavljanja vozila i poduzetog kočenja ušao u križanje na kojem je promet prometnom signalizacijom, a u odnosu na koje se osiguranik tuženika kretao sporednom cestom, dok se istovremeno tim križanjem kretao tužitelj i to cestom s prednošću prolaska, bez da je prethodno propustio tužitelja koji se po kolniku ceste s prednošću prolaska kretao ravno kroz raskrižje od zapada prema istoku uslijed čega je naletio na vozilo tužitelja, te u tom dijelu sud poklanja vjeru iskazu tužitelja kao logičnom i životnom jer je sukladan vještačkom nalazi i prilazećoj dokumentaciji.

19. Iz vještačkog nalaza proizlazi kako je uzrok nezgode je uključenje vozila osiguranika tuženika u raskrižje odnosno na kolnik ceste s prednošću prolaska, a koji se u trenutku sudara kretao brzinom od oko 15 km/h, dok sa druge pak strane vještak procjenjuje kako je sudarna brzina tužitelja iznosila oko 53 km/h, a ako uvažimo da je na opasnost tužitelj reagirao u najranijem mogućem trenutku kao vozač s prosječnim psihofizičkim sposobnostima, tada se neposredno prije nezgode morao kretati brzinom od oko 72 km/h.

20. Iz ovakvog opisa dinamike prometne nezgode nedvojbeno proizlazi da je osiguranik tuženika oduzeo prednost prolaska vozilu tužitelja koje se u spornom križanju nalazilo na cesti sa prednošću prolaska čime je postupio protivno citiranim odredbama čl. 34. i 57 ZOSPC-a , dok je sa druge strane tužitelj dolaskom do križanja u prekomjernoj brzini od 70 km/h propustio zaustaviti svoje vozilo prije križanja iako i sam u svom iskazu navodi da je tek dolaskom do križanja imao preglednost samog križanja, a sam sudar je mogao izbjeći forsiranim kočenjem da se neposredno prije nezgode kretao bilo kojom brzinom u rasponu d 0 km/h do 55 km/h, čime je postupio protivno citiranoj odredbi čl. 53 ZOSPC-a, pa ovaj sud smatra da je doprinio nastanku ovog štetnog događaja u omjeru od 25%, dok je osiguranik tuženika odgovoran u omjeru od 75%.

21. Donoseći odluku u ovoj pravnoj stvari u pogledu visine štete na vozilu tužitelja sud je polazio od odredbe čl. 1085. ZOO-a kojom je propisano da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, te da će sud dosuditi naknadu u novcu kada oštećena osoba to zahtjeva, izuzev ako okolnosti danog slučaju opravdavaju uspostavljanje prijašnjeg stanja, dok je čl. 1090. istog Zakona propisano da će sud, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije uzrokovanja štete, dosuditi naknadu u svoti koja je potrebna da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje i propuštanja.

22. Iz izvida šteta od 22.09.2021. broj 218010511426 tuženika u koju je sud izvršio uvid (list 22 spisa), proizlazi da je na vozilu tužitelja marke FORD FIESTA 1,25 COMFORT iz 2006. godine nastala totalna šteta u predmetnoj nezgodi, a da je pobrojano ukupno 26 dijela za zamjenu.

23. U odnosu na visinu štete sud je iz vještačkog nalaza dipl. ing. Igora Jakoplića utvrdio kako tržna vrijednost osobnog vozila tužitelja FORD FIESTA je na dan nastanka štete zajedno s uključenim državnim davanjima iznosila oko 3.073,74 EUR- a, dok je vrijednost ostatka oštećenog vozila iznosila od 768,44 EUR-a, a stvarnu štetu na vozilu predstavlja razlika između tržne vrijednosti neoštećenog vozila i vrijednosti ostatka oštećenog vozila, što je zajedno s uključenim PDV-om iznosilo oko 2.305,31 EUR-a.

24. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim tužitelj potražuje daljnju imovinsku štetu na vozilu od 942,38 EUR, obzirom na utvrđenu suodgovornost tužitelja nastanku štete od 25% to bi tuženik bio u obvezi naknaditi navedenu štetu tužitelju sukladno citiranoj odredbi, a u svezi sa čl. 1073 ZOO-a u iznosu od 1.728,98 EUR, pa kada se od navedenog iznosa odbije nesporno isplaćeni iznos za ovu vrstu štete od 1.299,89 EUR, to je tužitelju u konačnici dosuđen iznos od 429,09 EUR, pa je tužitelj odbijen u preostalom dijelu od 513,29 EUR sa zateznom kamatom od 21.09.2021. do isplate kao prekomjerno zatraženim, slijedom čega je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I. i II.

25. Odlučujući o tijeku kamate na dosuđeni iznos glavnice sud je polazio od odredbe čl. 1086. ZOO-a kojim je propisano da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete.

26. Obzirom je u ovom događaju na vozilu tužitelja nastupila totalna šteta tužitelju zatezna kamata pripada od presuđenja, tj. 29. siječnja 2025. do isplate, pa je stoga tužitelj odbijen sa dijelom zahtjeva za isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos štete od 429,09 EUR za razdoblje od 21.09.2021. do dana presuđenja, tj. 28.01.2025., a sve po stopi do 31. prosinca 2022. sukladno odredbi čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima NN br. 78/15.), od 01. siječnja 2023. do 30. prosinca 2023.sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br.114/22) i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br. 156/22), a od 31.12.2023. do isplate sukladno čl. 29. st. 2. Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (NN 155/23), slijedom čega je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I. i II.

27. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim tužitelj potražuje daljnju imovinsku štetu za trošak prijevoza vozila od 68,02 EUR potrebno je navesti kako je iz računa 105152 od 21.09.2021. proizlazi kako je tužitelj platio trošak prijevoza vozila u iznosu od 987,50 kn (protuvrijednost od 131,06 EUR), pa obzirom na utvrđenu suodgovornost tužitelja nastanku štete od 25% to bi tuženik bio u obvezi naknaditi navedenu štetu tužitelju sukladno citiranoj odredbi, a u svezi sa čl. 1073 ZOO-a u iznosu od 98,30 EUR, no kada se od navedenog iznosa odbije nesporno isplaćeni iznos za ovu vrstu štete od 60,65 EUR, to je tužitelju u konačnici dosuđen iznos od 37,65 EUR, pa je tužitelj odbijen u preostalom dijelu od 30,38 EUR sa zateznom kamatom od 21.09.2021. do isplate kao prekomjerno zatraženim, slijedom čega je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I. i II.

28. U smislu čl. 1086. ZOO-a tužitelju zatezna kamata na dosuđeni iznos troška prijevoza vozila od 37,65 EUR pripadala od dana njegovog plaćanja, tj. 21.09.2022. slijedom čega je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I. i II.

29. Zatezna kamata na sve dosuđene iznose štete dosuđena je stopi do 31. prosinca 2022. sukladno odredbi čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima NN br. 78/15.), od 01. siječnja 2023. do 30. prosinca 2023. sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br.114/22) i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br. 156/22), a od 31.12.2023. do isplate sukladno čl. 29. st. 2. Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (NN 155/23), slijedom čega je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I. i II.

30. Na okolnost osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva, te uzročno-posljedične veze ovaj sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Miljenku Franiću koji u svom vještvu navodi kako je tužitelj u predmetnoj nezgodi zadobio istegnuće vratne paravertebralne muskulature. Od strane službujućih liječnika KBC Split Hitni prijam tužitelj je pregledan 2.9.2021. godine. Kretnje vrata bolne i ograničene te napeta i palpacijski bolna paravertebralna muskulatura. Rtg glave i C kralježnice. S ovratnik, mirovanje, analgetika pp. 28.9.2021. neurokirurg bolnost i zakočenost C kralježnice koja se širi prema ramenima te u predio između lopatica, Nosio okovratnik 7 dana nakon čega djelomična regresija tegoba. Povremeno trnjenje u rukama te zatiljne glavobolje. C kretnje terminalno bolno ograničene. Mirovanje, analgetika pp 18.10.2021. psihijatar-uznemiren, smetnje spavanja, fobični elementi vezani uz vožnju. Normabel a 5 1+1+2 pp 20.10.2021. fizijatar-bolnost u vratu, ograničena pokretljivost. Povremeno mekani ovratnik. FTx10, Ketonal rapid 2x1.22.11.2021. psihijatar- poboljšanje psihičkog stanja 24.11.2021. fizijatar-proveo 1 ciklus FT s dobrim odgovorom, uredna pokretljivost C kralježnice, dalje naučene vježbe 20.1.2022. psihijatar- stabilizacija psihičkog stanja. Priložena je i preslika Zdravstvenog kartona za period od 13.5.2008.do 28.11.2022. te u tom periodu nije imao nije imao sličnih ozljeda vratne kralježnice. Pri dolasku na pregled 6.12.2022. godine donosi orginalnu medicinsku dokumentaciju i Zdravstveni karton. Sada se žali na povremene izražene bolove/ u vratnoj kralježnici, kod promjene vremena glavobolja ponekad. Ponekad strah/nelagoda tijekom vožnje auta. Navodi da prije štetnog događaja nije imao sličnih ozljeda. Navodi da su mu djevojka i roditelji pomagali nakon štetnog događaja kod kućnih poslova, održavanja higijen, odlaska liječniku te na terapiju. Objektivnim pregledom se ustanovi napeta i palpacijski bolna vratna paravertebralna muskulatura te trapezijusi. Kretnje vratne kralježnice su bolne i ograničene u slabijem stupnju. Tužitelj je u štetnom događaju zadobio opisane ozljede. Liječen je i obrađivan po neurokirurgu, fizijatru, fizijatru. Tijekom liječenja nošen je S ovratnik te je provedena fizikalna terapija. Nakon završenog liječenja kod tužitelja zaostaju povremeni bolovi u vratnoj kralježnici u smislu ukočenosti, napete paravertebralna muskulatura te trapezijusi. Bolne i ograničene kretnje vratne kralježnice slabijeg stupnja. Svoj nalaz i mišljenje temelji na kompletnoj medicinskoj dokumentaciji koju sam ranije citirao i na temelju kliničkog pregleda koji sam obavio za potrebe izrade vještva. Navedena ozljede koje je tužitelj zadobio u štetnom događaju su uzročno-posljedičnoj vezi sa predmetnim štetnim događajem. Mišljenja je da se zdravstveno stanje tužitelja u svezi štetnog događaja s ortopedsko traumatološkog stajališta stabiliziralo 24.11.2021. godine nalazom fizijatra, a uzevši u obzir karakter zadobivene ozljede te priloženu medicinsku dokumentaciju. Trajne posljedice nakon navedene ozljede vratne kralježnice zaostaju u visini od 1%. Strah: tzv. primarni strah koji se javio u samoj situaciji životne ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja bio je vrlo intenzivan i kratkotrajan. Takozvani sekundarni strah koji je proistekao iz tjelesnih ozljeda i njenih posljedica jačeg intenziteta je bio prisutan 1 dan, srednjeg intenziteta 10 dana, slabijeg intenziteta 25 dana. Bol jakog intenziteta imao je 2 dana, srednje jakog intenziteta 10 dana, a manjeg intenziteta još naredna 25 dana. Tuđa pomoć i njega: kod kućnih poslova, održavanja osobne higijene te odlaska kod liječnika te na fizikalnu terapiju bila je potrebna 2 sata dnevno kroz prvih 10 dana liječenja. U narednom periodu od 20 dana bila je potrebna pomoć druge osobe u prosjeku od 1 sat dnevno.

31. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje dr. Miljenka Franića, budući da je isto vještvo sačinjeno stručno, detaljno je obrazloženo, u skladu je s pravilima struke, te je izrađeno na temelju medicinske dokumentacije koja je postojala u spisu do trenutka vještačenja, kao i pregleda tužitelja te zdravstvenog kartona istog, a koji je postojao u spisu u trenutku vještačenja, a vještak je naveo argumente za procjenu svih vidova štete u svom vještvu, te imajući u vidu da na navedeno vještvo stranke nisu imale prigovora.

32. Slijedom svega navedenog uzimajući u obzir intenzitet i trajanje fizičkih bolova, kao i sve prethodno opisane okolnosti te imajući u vidu da je tužitelj u štetnome događaju zadobio istegnuće vratne paravertebralne muskulature, da se žali na povremene izražene bolove/ u vratnoj kralježnici, kod promjene vremena glavobolja ponekad, da je liječen je i obrađivan po neurokirurgu, fizijatru, fizijatru, nosio S ovratnik te provedio fizikalnu terapiju, zbog čega je zasigurno trpio bol određenog intenziteta procijenjen po vještaku, a sukladno čl. 1100. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a, sud je utvrdio da tužitelju za ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 950,00 EUR, no obzirom na utvrđenu suodgovornost tužitelja nastanku štete od 30% to bi tuženik bio u obvezi naknaditi navedenu štetu tužitelju u iznosu od 665,00 EUR. 33. Uzimajući u obzir intenzitet i trajanje pretrpljenog straha, a sukladno čl. 1100. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a, sud je utvrdio da tužitelju za ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 870,00 EUR, no obzirom na utvrđenu suodgovornost tužitelja nastanku štete od 25% to bi tuženik bio u obvezi naknaditi navedenu štetu tužitelju u iznosu od 652,50 EUR

34. Slijedom navedenog, a imajući u vidu trajanje i intenzitet duševnih boli zbog smanjenja opće životne i radne sposobnosti tužitelja u omjeru od 1%, u kojem će isti morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu i radu, a sukladno čl. 1100. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a, sud je utvrdio da tužitelju za ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 200,00 EUR, no obzirom na utvrđenu suodgovornost tužitelja nastanku štete od 25% to bi tuženik bio u obvezi naknaditi navedenu štetu tužitelju u iznosu od 150,00 EUR

35. Iz predmetnog vještva utvrđeno je da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć druge osobe u ukupnom trajanju od 40,00 sati, a budući da se inače s naslova pomoći druge osobe cijena određuje prema neto zaradi osobe koja bi u mjestu gdje stanuje tužitelj mogla pružiti takvu uslugu, a tužitelj iskazuje da mu pomoć i njegu nisu pružale profesionalne osobe koje imaju trošak poreza i prireza, već supruga, sud je u nedostatku bilo kakvih drugih dokaza na tu okolnost ocijenio da je to 3,50 EUR kn po satu, te da bi tužitelju po ovoj osnovi pripadala pravična novčana naknada u iznosu od 140,00 EUR, no obzirom na utvrđenu suodgovornost tužitelja nastanku štete od 25% to bi tuženik bio u obvezi naknaditi navedenu štetu tužitelju u iznosu od 105,00 EUR. 36. Obzirom na naprijed navedeno tužitelju je priznata pravična novčana naknada neimovinske i imovinske štete u ukupnom iznosu od 1.572,50 EUR, no isti je bilo potrebno umanjiti za nesporno isplaćeni iznos od 1.420,14 EUR, pa je u konačnici tužitelju dosuđen iznos od 152,36 EUR, no kako isti konačnim zahtjevom potražuje iznos od 1.419,86 EUR, to je isti odbijen u preostalom dijelu od 1.267,50 EUR kao prekomjerno zatraženim, a sve sa zakonskom zateznom kamatom na osnovi čl. 29. st. 1. ZOO-a počev od podnošenja odštetnog zahtjeva, tj. 27.01.2022. do isplate, i to do 31. prosinca 2022. sukladno odredbi čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima NN br. 78/15.), od 01. siječnja 2023. do 30. prosinca 2023.sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br.114/22) i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br. 156/22), a od 31.12.2023. do isplate sukladno čl. 29. st. 2. Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (NN 155/23).

37. Analizirajući navedene zakonske odredbe, sud je zaključio kako je istim sankcioniran svaki onaj dužnik koji ne ispuni svoju novčanu obvezu po dospijeću, s time da dužnik koji je dakle obvezan platiti određeni novčani iznos s naslova pravične novčane naknade dolazi u zakašnjenje ako tu novčanu obvezu ne ispuni na dan dospijeća, odnosno na dan podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, pa vjerovnik, u konkretnom slučaju tužiteljica, može od tog dana zahtijevati i zakonsku zateznu kamatu.

38. Iz medicinske dokumentacije koja prileži spisu, te vještačkog nalaza proizlazi da je liječenje tužitelja bilo okončano prije podnošenja odštetnog zahtjeva, te isto tako da je do tada tužitelju već bila pružena tuđa pomoć i njega, u kojem trenutku je tuženik mogao odrediti obujam i visinu svoje obveze pa je isti od navedenog dana u zakašnjenju sa isplatom neimovinske štete tužitelju pa je istom od navedenog datuma i dosuđena zakonska zatezna kamata do isplate, te je slijedom navedenog odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I i II.

39. Odluku o visinu troškova zastupanja sud je donio imajući u vidu vrijednost predmeta spora i vrijednosti boda Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika u vrijeme poduzimanja pojedine parnične radnje, kao i uspjeh stranaka u sporu prema konačnom zahtjevu iz podneska od 13.05.2024. u iznosu od 2.430,26 EUR, i to tužitelja u omjeru od 47,73 %, (u osnovi je tužitelj uspio sa 70% zbog utvrđene suodgovornosti od 30%, a visini sa 25,47 %=619,10:2.430,26 EUR, pa je ukupno uspio sa 95,47:2), a tuženika u omjeru od 52,26 % (30% +74,53%):2), pa kada se postotak uspjeha tuženika koji je veći umanji za postotak uspjeha tužitelja, tuženik je u konačnici u ovom postupku uspio sa 4,54 %, pa kako se radi o neznatnom uspjehu, a isto tako obje stranke su imale podjednak trošak vještačenja, to je ovaj sud odlučio da svaka stranka snosi svoj parnični trošak, slijedom čega je sukladno čl. 154. st. 3. i čl. 155. ZPP-a odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom III.

U Zagrebu, 29. siječnja 2025.

Sudac:

Blaženka Butigan Matić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. Tužitelju po pun., uz nalog za plaćanje sudske pristojbe za presudu-70,76 EUR 2. Tuženiku po pun.