Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj: Gž R-293/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Ksenije Dimec, kao predsjednika vijeća, Larise Gačanin, kao suca izvjestitelja i Ive Smokvina Dadasović, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice JĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Srečku Posavcu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, Zagreb, Mirogojska cesta 8, OIB: 47767714195, zastupanog po punomoćnici GĆ, diplomiranoj pravnici, zaposlenici tuženika, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pr- 7792/2021 od 18. srpnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 29. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženika te potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pr-7792/2021 od 18. srpnja 2024., u točkama I i III izreke.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom je presudom naloženo tuženiku tužiteljici isplatiti 1.772,60 eur s pripadajućim zateznim kamatama, osim kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto dosuđenom iznosu (točka I. izreke), a odbijen je zahtjev tužiteljice za isplatu 145,05 eur s pripadajućim zateznim kamatama (točka II. izreke).
2. Točkom III. izreke tuženiku je naloženo tužiteljici naknaditi trošak postupka od 1.765,45 eur s pripadajućom zateznom kamatom, dok je točkom IV. izreke odbijen zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka u iznosu od 125,00 eur uz pripadajuću zateznu kamatu.
3. Protiv navedene presude, i to točaka I i III izreke, žalbu podnosi tuženik, pozivom na sve žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. toč. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 111/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 43/13., 89/14., 70/19., 80/22; dalje ZPP) te predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu, odnosno podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
4. Žalba nije osnovana.
5. Predmet spora zahtjev je tužiteljice za isplatu razlike plaće u razdoblju od siječnja 2016. do 31. siječnja 2017. po osnovici od 5.415,37 kn.
6. Donošenjem pobijane presude nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP-a. Nije počinjena niti povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a. Naime prvostupanjski je sud primjenom čl. 8. ZPP-a analizirao provedene dokaze te je temeljem istih iznio i obrazložio razloge za donošenje pobijana presude i istu je moguće ispitati.
7. U tijeku prvostupanjskog postupka sud je pravilno utvrdio slijedeće:
- da je tužiteljica zaposlenik tuženika,
- da tuženik kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe 2. Zakona o plaćama u javnim službama ("Narodne novine", br. 27/01),
- da je tuženik u utuženom razdoblju tužiteljici isplaćivao plaću po osnovici od 5.108,84 kn,
- da između stranaka nije sporan matematički izračun razlike plaće za utuženo razdoblje, uz primjenu osnovice od 5.415,37 kn, koji je izračun sačinjen po vještaku financijske struke.
8. Za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari mjerodavno je sljedeće:
- da je dana 23. studenoga 2006. između Vlade RH i sindikata javnih službi sklopljen Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, kojim je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama za po šest posto u 2007., 2008. i 2009.,
- da je dana 13. svibnja 2009. sklopljen Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama kojim Dodatkom je osnovica privremeno 'zamrznuta' na razini iz 2008. godine na iznos od 5.108,84 kn, dok je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. sporazumno odgođeno sukladno odredbi članka III. Dodatka Sporazuma: da je odredbama članka IV.-V. Dodatka Sporazuma ugovoreno dalje postupno povećanje osnovice radi usklađivanja plaća u javnim službama s prosječnim plaćama u RH, a pri tome su kao osnovne kategorije povećanja osnovice uzeti prosječna plaća VSS početnika u javnim službama i prosječna plaća u RH te je odnos te dvije vrijednosti kroz povećanje osnovice do kraja 2016. trebao doseći ciljanu razinu od 92:100,
- da je dana 23. studenoga 2006. između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi sklopljen Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, kojim je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama za po 6% u 2007., 2008. i 2009.,
- da je dana 13. svibnja 2009. sklopljen Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama, kojim Dodatkom je osnovica privremeno zamrznuta na razini iz 2008., na iznos od 5.108,84 kn, s time da je u članku III. utvrđen način povrata osnovice, i to tako da se osnovica za izračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kuna nakon što službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske (dalje: DZS) ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto, a to u odnosu
na
isto
razdoblje
prethodne
godine,
- da su 26. listopada 2011. između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi sklopljene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovci za plaće u javnim službama, s time da te Izmjene nisu potpisane po Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, iako su po predstavnicima tog Sindikata parafirane, a kojim Izmjenama je promijenjen čl. III. Dodatka te čl. IV. koji su se odnosili na način povrata osnovice i način usklađivanja pariteta, a promijenjen je i članak VII. u kojem su utvrđeni odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka, te Izmjena i dopuna, i to na način da se određuje da ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u članku III. -V. ovih Izmjena i dopuna uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na
isto
razdoblje
prethodne
godine)
trajao,
- da je odredbom čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog dana 26. listopada 2011. propisano da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivati će se iza toga do prve sljedeće
promjene
prema
Izmjenama
i
dopunama,
- da su Vlada Republike Hrvatske te Sindikati javnih službi koji su potpisali naprijed spomenute Izmjene i dopune od 26. listopada 2011. te donijeli 28. prosinca 2012. i Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici za plaće za javne službe, a to u odnosu na članak IV. u vezi s člankom VII. Dodatka Sporazumu; da su utvrdili da je negativni rast BDP-a prema službenim podacima DZS-a trajao neprestano od četvrtog tromjesečja 2011. do zaključno trećeg tromjesečja 2014., tj. 12 tromjesečja uzastopno; da je u drugom tromjesečju 2015. zabilježen rast BDP-a od 1,2%, a u trećem tromjesečju 2015. rast BDP-a od 2,8% što daje aritmetičku sredinu od 2,0%, s time da je posljednji podatak za rast BDP-a u trećem tromjesečju od strane Državnog zavoda za statistiku (dalje: DZS) objavljen 4. prosinca 2015.
9. Na temelju naprijed navedenog, osobito činjenice da je odredbom čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog dana 26. listopada 2011. propisano da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji DZS-a ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto, te da je DZS dana 27. studenog 2015. objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015., dok je posljednji podatak za rast BDP-a u trećem tromjesečju od strane DZS-a objavljen 4. prosinca 2015., valja zaključiti da tužiteljici pripada pravo na razliku plaće od 1. prosinca 2015. (jer je to mjesec u kojem su službeni pokazatelji DZS-a ukazali na rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno).
10. Nadalje, odredbom čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine", br. 39/09 i 149/09) je propisano da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna Republike Hrvatske za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom.
11. Odredbom čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine", br. 149/09) propisano je da do utvrđivanja nove osnovice plaće u javnim službama na temelju članka 2. ovoga Zakona primjenjuje se osnovica plaće u javnim službama utvrđena Dodatkom sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, sklopljenim između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi dana 13. svibnja 2009.
12. Ovdje valja reći da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 29. prosinca 2016. donijela Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama u iznosu od 5.211,02 kn bruto s primjenom od 1. siječnja 2017., počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017., koja će biti isplaćena za mjesec veljaču 2017.
13. No, kako je odredbom čl. 9. st. 3. Zakona o radu ("Narodne novine", br. 93/14, 127/17 i 98/19) propisano da ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno. Budući da je primjena Izmjena Dodatka Sporazumu trajala do 26. siječnja 2017., a ista predstavlja za tužiteljicu povoljnije pravo, to joj pripada pravo na isplatu razlike plaće i za siječanj 2017.
14. U odnosu na navode žalbe u pravcu ništetnosti i nevaljanosti propisa na koje se poziva prvostupanjski, kao i ovaj sud, valja istaknuti da su svi propisi doneseni u skladu s Ustavom i zakonima RH. Niti jedan od propisa na koji se sud pozvao nije stavljen van snage niti u cijelosti ili djelomično utvrđen ništavim.
15. Budući da je prvostupanjski sud pobijanu presudu donio u skladu s naprijed navedenim propisima, valjalo je odbiti žalbu tuženika, kao neosnovanu.
16. Pravilna je i odluka o troškovima postupka, donesena sukladno odredbi čl. 154. st. 5. ZPP-a.
17. Slijedom svega navedenog, temeljem čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno je kao u izreci ove presude.
18. Točke II. i IV. izreke prvostupanjske presude, kao nepobijane, ostaju neizmijenjene.
U Rijeci 29. siječnja 2024.
Predsjednik vijeća
Ksenija Dimec
