REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Goranke Ratković, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. BK i okr. AK zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/1990., 30/1990., 47/1990., 29/1994. i 114/2022.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru od 13. kolovoza 2024., broj: Pp - 4830/2022-2, u sjednici vijeća održanoj 29. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e:
Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zadru od 13. kolovoza 2024., broj: Pp - 4830/2022-2, na temelju članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), okr. BK i ok. AK oslobođeni su optužbe, da bi na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
1.1. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, pobijanom prvostupanjskom presudom temeljem članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstva suda.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj naznačujući da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ističući da su utvrđene sve relevantne činjenice koje čine zakonsko obilježje prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret jer da je djelo počinjeno na fiktivnom javnom mjestu, dakle, javnom mjestu u širem smislu (dvorište obiteljske kuće) koje je izloženo pogledu i čujnosti javnosti i čije posljedice djela mogu biti dostupne javnosti jer se ponašanje počinitelja smože reflektirati na javnom mjestu.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
4.1. Suprotno tvrdnjama žalbe, po ocjeni ovog suda, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da djelo za koja je protiv okr. BK i okr. AK podnesen optužni prijedlog ne ispunjava biće prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršaja protiv javnog reda i mira.
4.2. Naime, optužnim prijedlogom okr. BK i okr. AK teretili su se da su prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira počinili u dvorištu ispred obiteljske kuće, kao fiktivnom javnom mjestu.
4.3. Prema zaključku Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022. ako je prekršaj počinjen na fiktivnom javnom mjestu, u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu, bez koje okolnosti u činjeničnom opisu djelo nije prekršaj. Ovo iz razloga što je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja pa sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.
4.4. Dakle, za ispunjenje bića onih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela, a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu, nužno je da činjenični opis optužbe sadrži naznaku odnosno opis da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu. U protivnom, dakle u nedostatku tog konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
4.5. Navedeni zaključak Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022. donesen je s ciljem ujednačavanja sudske prakse, a zbog uočenog nejednakog postupanja sudova u vezi pravnog pitanja dostatnosti činjeničnih opisa za prekršaje iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu.
4.6. Iz činjeničnog opisa optužnog prijedloga u ovom prekršajnom predmetu, okr. BK i okr. AK je stavljeno na teret da su djelo iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koje je javnost mjesta počinjenja konstitutivni element bića djela, počinili na fiktivnom javnom mjestu (dvorištu), ali nije opisano da su njihove radnje, bile čujne ili vidljive na neograničeno otvorenom javnom mjestu.
4.6.1. Potrebno je istaknuti da iako je u činjeničnom opisu prekršaja za koji su okr. BK i okr. AK proglašeni krivim navedeno da su opisanim ponašanje do „slučajnih prolaznika izazvali osjećaj uznemirenosti i nelagode“ time nije opisano da se ponašanje okrivljenika reflektiralo na neograničenom javnom mjestu jer takav opis „nema značaj nastupanja posljedice na neograničenom javnom mjestu, odnosno mjestu dostupnom neograničenom krugu ljudi.
4.7. Iz naprijed navedenih razloga žalbeni navodi tužitelja kojima opisuje odnosno iznosi mišljenje o krivnji okrivljenika irelevantni su za ocjenu pravilnosti i zakonitosti pobijane presude.
5. Slijedom navedenog, pravilno je prvostupanjski sud za djelo za koje je protiv okr. BK i okr. AK pokrenut prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u optužnom prijedlogu Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar od 31. kolovoza 2022., Klasa: 211-07/22-5/18709, Urbroj: 511-18-07-22-1, na temelju članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona, donio presudu kojom se okrivljenici oslobađaju optužbe, obzirom da djelo na način kako je to činjenično opisano u optužnom prijedlogu nije prekršaj.
6. Iz navedenih razloga, u smislu odredbe članka 205. Prekršajnog zakona trebalo je odlučiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 29. siječnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić,v.r.
Kristina Gašparac Orlić,v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zadru u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.
