Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-582/2024-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikole Ramušćaka predsjednika vijeća, Tihane Cišper članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Jasminke Pavković članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĆĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Sanja Jovanović, odvjetnica u Poreču, protiv tuženice Općine Kaštelir-Labinci, Castelliere-S. Domenica, OIB: 92974208191, Kaštelir 113, koju zastupaju punomoćnici Siniša Borštner i Andrej Stanič, odvjetnici u Poreču, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo poslovni broj P-95/2022-43 od 14. lipnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 29. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo poslovni broj P-95/2022-43 od 14. lipnja 2024. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka će se odlučiti konačnom odlukom

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tužiteljica nasljeđivanjem od pokojnog oca KĐ stekla pravo vlasništva nekretnina u k. o. [katastarska općina] i to kat. čest. [katastarska čestica], odnosno novonastale kat. čest. pa je tuženica kao univerzalni pravni 3271, 3272 i 3274 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 293/300 dijela i kat. čest. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] u cijelosti,slijednik pokojnog BĐ dužna tužiteljici izdati tabularnu ispravu podobnu za upis prava vlasništva na predmetnim nekretninama, a da će u protivnom tabularnu ispravu zamijeniti presuda i odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadom troškova postupka (točka I. izreke) te je naloženo tužiteljici da nadoknadi tuženici parnični trošak u iznosu od 1.500,00 eura (točka II. izreke)

2. Tužiteljica je podnijela žalbu protiv točaka navedene presude zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Sadržajno ističe da je počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u svezi članka 219. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 155/23. - dalje: ZPP) jer je tijekom postupka saslušan NĐ kao svjedok iako stranke nisu predložile da se provede dokaz njegovim saslušanjem. Predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu i prihvatiti tužbeni zahtjev, podredno ukinuti presudu i predmet vratiti na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu pred drugog suca. Zahtijeva trošak za sastav žalbe u iznosu 250,00 eura i trošak sudske pristojbe za žalbu.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tužiteljice je osnovana.

5. Osnovani su žalbeni navodi tužiteljice da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u svezi članka 219. stavak 1. ZPP-a budući je sud saslušao u svojstvu svjedoka NĐ kojeg niti jedna stranka nije predložila kao dokaz i njegov je iskaz sud cijenio prilikom donošenja odluke. Sud nije ovlašten ex offo izvesti dokaze koje stranke nisu predložile, osim izuzetka propisanog u članku 7. stavak 2. ZPP-a, a to je slučaj kada sud posumnja da stranke idu za tim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati. U odnosu na saslušanje NĐ prvostupanjski sud nije dao razloge da bi se radilo o slučaju iz članka 7. stavak 2. ZPP-a, niti takve okolnosti proizlaze iz stanja spisa, što znači da se iskaz NĐ ne može cijeniti kao dokaz u ovom postupku.

6. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio, nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud počinio bitne povrede parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno članku 365. stavak 2. ZPP-a.

7. Predmet spora je zahtjev za utvrđenje da je tužiteljica nasljeđivanjem iza pokojnog oca JĐ stekla vlasništvo 293/300 dijela kat. čest. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i u cijelosti kat. čest. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa da joj je tuženica dužna izdati tabularnu ispravu podobnu za upis prava vlasništva na predmetnim nekretninama, a da će u protivnom tabularnu ispravu zamijeniti presuda.

8. Donoseći presudu prvostupanjski sud je utvrdio slijedeće odlučne činjenice:

- da je u zemljišnoj knjizi na nekretninama oznaka kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana tuženica kao suvlasnik u 293/300 dijela te na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tuženica u cijelosti,

- da je na nekretninama kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana ĆĐZ u 7/300 dijela koji dio je kupila 24. travnja 2017. od tuženice,

- da su kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastale cijepanjem od kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tijekom prvostupanjskog postupka,

- da je kao prednik tuženice u zemljišnoj knjizi na predmetnim nekretninama bio upisan PĐ koji je umro **.**.1973. i koji nije imao nasljednika pa je njegova imovina pripala tuženici na temelju rješenja od 7. siječnja 2014. kao ošasna imovina,

- da je provedenim uviđajem 13. veljače 2023. utvrđeno da se predmetne nekretnine nalaze u [adresa] kvart [adresa], a u naravi predstavljaju livadu u neposrednoj blizini obiteljskih kuća te dio nasutog šljunčanog puta,

- da je sudski vještak za geodeziju dipl. ing. geod. ŠĐ identificirao predmetne nekretnine te je utvrdio da imaju oznaku kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s tlocrtnom površinom prema službenom katastarskom stanju od 109 m2, koja je u naravi livada, zatim da su kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastale 4. svibnja 2022. (tijekom trajanja prvostupanjskog postupka) parcelacijom kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je kat. čest. [katastarska čestica] u naravi livada s površinom prema službenom katastarskom stanju od 186 m2, da je kat. čest. [katastarska čestica] u naravi dijelom livada a dijelom šljunčani put s površinom prema službenom katastarskom stanju od 167 m2, da je kat. čest. [katastarska čestica] u naravi šljunčani put s površinom prema službenom katastarskom stanju od 8 m2, a da sve čestice na terenu sačinjavaju jedan blok parcela.

9. Na temelju tako utvrđenih činjenica i cijeneći provedene dokaze, pa tako i iskaze svjedoka: ĐĐ, MĐ, IĐ, FĐ, KĐZ, EĐ, AĐ, LĐ, VĐ, OĐ, SĐ, TĐ, ZĐ, ŽĐ i DĐ te tužiteljice, prvostupanjski sud je zaključio mogućim „…da je otac tužiteljice doista i kupio predmetne nekretnine od HĐ, a posebice kuću koja je bila na tim nekretninama i čiji kamen je upotrijebio za izgradnju (dogradnju) kuće u [adresa]. Međutim, kao što je već naprijed navedeno to nije dovoljno da bi se steklo pravo vlasništva. Kupac odnosno otac tužiteljice, a kasnije ona trebali su izvršavati, odnosno posjedovati predmetne nekretnine, a što je u ovom postupku utvrđeno da nisu…“

10. Osnovom toga prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev uz obrazloženje da tužiteljica kao ni njezin otac nisu izvršavali vlasnička ovlaštenja na predmetnim nekretninama, odnosno nisu ih držali u posjedu niti ih koristili, odnosno da su ih koristili ili njima prolazili kao i svaki drugi.

11. Iz provedenih dokaza proizlazi da je otac tužiteljice s UĐ usmeno dogovorio kupnju predmetnih nekretnina 1962. ili 1963., dakle radi o pravnom poslu na kojeg se primjenjuju pravna pravila Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ) na temelju članka 388. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 27/09., 153/09., 143/12., 81/15. i 94/17. – dalje: ZVDSP) te članka 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine", broj 73/91.) i članka 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenim prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije („Službeni list FNRJ“, broj 86/46.).

12. Sudska praksa primjenu § 431. OGZ-a tumači tako da se vlasništvo nekretnine na temelju pravnog posla moglo steći ne samo upisom u zemljišne knjige već i na temelju ugovora, pa i usmenog, ako je faktično izvršen pri čemu je predaja posjeda tumačena kao modus stjecanja (takvo pravno shvaćanje izraženo je u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev 250/91 od 20. ožujka 1991., Rev- x 1041/16 od 20. veljače 2018., Rev-x 931/15 od 19. listopada 2016., Rev 778/21 od 6. srpnja 2022., Rev 107/23 od 13. lipnja 2023. i dr.).

13. Prema tome, kako se radi o pravnom poslu koji je nastao u režimu primjene pravnih pravila OGZ-a tada modus ili način stjecanja vlasništva nije (nužno) uknjižba prava vlasništva u zemljišnim knjigama u korist stjecatelja (kao što bi to bilo slučaj da je pravni posao nastao nakon 1. rujna 1980. kada bi se primjenjivao Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, „Službeni list SFRJ“, broj 6/80. ili da je pravni posao nastao nakon 1. siječnja 1997. kada bi se primjenjivao ZVDSP), već je način stjecanja (modus) prijenos posjeda koji je izvršen u namjeri da se prenese i stekne vlasništvo nekretnine. Dakle, prijenos posjeda je čvrsto povezan s pravnim poslom (titulusom) jer prijenos posjeda spada u izvršenje ugovora, a izvršenjem se obveznopravni odnos pretvara u stvarnopravni.

14. Prvostupanjski sud je pravilno naveo da se u konkretnom slučaju primjenjuju pravna pravila OGZ-a prema kojim se vlasništvo moglo steći ne samo upisom u zemljišne knjige već i faktičnim izvršenjem pravnog posla, međutim zbog pogrešnog pravnog pristupa u ocjeni modusa (načina stjecanja vlasništva) prvostupanjski sud nije pravilno i u cijelosti utvrdio činjenično stanje u pogledu izvršenja pravnog posla, a što je od odlučnog značaja za pitanje stjecanja vlasništva predmetnih nekretnina, a time i odluke o osnovanosti tužbenog zahtjeva.

15. Osnovani su stoga žalbeni navodi tužiteljice da je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje u odnosu na posjed i održavanje nekretnina od strane tužiteljice i njezinog prednika, a time i značaj tako utvrđenih činjenica u odnosu na izvršenje usmenog pravnog posla te primjene pravilnih pravila OGZ-a o načinu stjecanja vlasništva nekretnina.

16. Slijedom navedenoga, valjalo je na temelju članka 370. ZPP-a ukinuti prvostupanjsku presudu kako je odlučeno pod točkom I. izreke ovog rješenja i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti i odluku o trošku postupka u cijelosti, jer je još uvijek neizvjestan uspjeh stranaka u sporu.

17. U ponovnom postupku će prvostupanjski sud otkloniti počinjenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka u odnosu na iskaz svjedoka NĐ na što mu je ukazano ovim rješenjem, te pravilno i potpuno utvrditi činjenično stanje uz pravilnu primjenu materijalnog prava iz § 431. OGZ-a. To znači da će ocijeniti provedene dokaze i dati razloge u odnosu na sporno pitanje je li usmeni ugovor o prodaji predmetnih nekretnina faktično izvršen, nakon čega će cijeneći i ostale razloge kojima tužiteljica pobija zakonitost donesene presude biti u mogućnosti donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku.

18. Na temelju članka 166. stavak 3. ZPP-a odlučeno je da će se o troškovima žalbenog postupka odlučiti u konačnoj odluci.

U Velikoj Gorici 29. siječnja 2025.

Predsjednik vijeća

Nikola Ramušćak