Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Poslovni broj 13 Gž-990/2024-2

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikole Ramušćaka, predsjednika vijeća, Jasminke Pavković, suca izvjestitelja i člana vijeća i Tihane Cišper, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-13342/2019-49 od 4. srpnja 2024., u sjednici vijeća 29. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 13342/2019-49 od 4. srpnja 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Nalaže se tuženik CROATIA OSIGURANJE d.d., Jagićeva 33, Zagreb, OIB: 26187994862 da tužitelju HZMO iz Zagreba, A. Mihanovića 3, isplatiti iznos od 12.965,14 kn sa zateznom kamatom koja teče od dana podnošenja tužbe do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, u roku od petnaest (15) dana."

II Nalaže se tužitelju HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, nadoknaditi tuženiku CROATIA osiguranje, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, troškove parničnog postupka u iznosu od 605,56 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude 04. srpnja 2024. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana."

2. Protiv te presude žali se tužitelj iz razloga bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava.

3. Žalba tužitelja nije osnovana.

4. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2, 4, 8, 9, 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

5. Suprotno žalbenim navodima tužitelja, u postupku pred prvostupanjskim sudom nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP. Pobijana prvostupanjska presuda nema nedostatke radi kojih se ne bi mogla ispitati. Izreka te presude je razumljiva i nije u proturječnosti sa jasno i potpuno navedenim razlozima o svim činjenicama odlučnim za ishod spornog odnosa među strankama.

6. Isto tako, nije u pravu tužitelj kada sadržajem žalbe ukazuje da je u postupku pred prvostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 12. ZPP. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da sud u parničnom postupku nije ovlašten ispitivati pravomoćne odluke donesene u upravnom postupku u kojem je osiguraniku tužitelja utvrđeno pravo na invalidsku mirovinu. No, isto tako pravilan je i zaključak prvostupanjskog suda da parnični sud u sporu za naknadu štete koju potražuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (o čemu je u konkretnom slučaju riječ) nije vezan utvrđenjima vještaka iz upravnog postupka o uzrocima nastanka invalidnosti osiguranika tužitelja, odnosno da je u parničnom postupku moguće raspraviti i utvrditi uzrok invalidnosti osiguranika tužitelja.

7. Pravilno je i potpuno prvostupanjski sud utvrdio činjenično stanje odlučno za ishod spornog odnosa među strankama. Zaključke prvostupanjskog suda o postojanju pravno odlučnih činjenica u cijelosti prihvaća i ovaj sud drugog stupnja. Tužitelj svojom ocjenom izvedenih dokaza te iznošenjem svojih pravnih shvaćanja nije uspio dovesti u sumnju pravilnost zaključaka prvostupanjskog suda o postojanju pravno odlučnih činjenica.

8. Naime, iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Damira Vodopiveca te njegovog usmenog očitovanja na jasan i nedvojben način proizlazi da ne postoji uzročno-posljedična veza između predmetne prometne nezgode od 26. veljače 1991. (u kojoj je stradao osiguranik tužitelja) i njegovog umirovljenja (27. studenoga 2009.). Niti iz priložene liječničke dokumentacije ne proizlazi suprotno.

9. Na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo iz odredbe čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23) kada je odbio predmetni tužbeni zahtjev tužitelja.

10. Naime, kako u konkretnom slučaju ne postoji jedna od temeljnih pretpostavki za odštetnu odgovornost i to postojanje uzročno-posljedične veze između štetne radnje i štete, onda u konkretnom slučaju tuženik nije u obvezi tužitelju naknaditi predmetnu štetu.

11. I odluka prvostupanjskog suda o naknadi parničnog troška je pravilna. Ovo stoga što je prvostupanjski sud pri odlučivanju o zahtjevu tuženika za naknadu parničnog troška imao u vidu samo potreban parnični trošak tuženika (čl. 155. st. 1. i 2. ZPP) te okolnost da je tuženik u cijelosti uspio u parnici (čl. 154. st. 1. ZPP).

12. Slijedom navedenog, a kako ne postoje razlozi radi kojih se pobija prvostupanjska presuda, a niti razlozi na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti kao neosnovanu žalbu tužitelja te potvrditi pobijanu prvostupanjsku presudu.

U Velikoj Gorici 29. siječnja 2025.

Predsjednik vijeća

Nikola Ramušćak