P-1038/2013-31

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, po sucu Jadranki Longin, u pravnoj stvari tužitelja ad 1) NC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ad 2) ZC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ad 3) EC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Grada Šibenika, Trg palih branitelja Domovinskog rata 1, Šibenik, zastupanog po OC, dipl. iur. zaposleniku tuženika, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave dana 19. prosinca 2024. u nazočnosti tužitelja ad 1 i ad 2 te pun. tuženika AC, a izočnosti tužitelja ad 3, na ročištu za objavu presude 29. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

O d b i j a s e kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku gradu Šibeniku (OIB: 55644094063) isplatiti tužiteljima EC NC, EC N i EC, svakome prema njegovom suvlasničkom udjelu, na ime naknade za oduzeti teren preko kojeg je prošla cesta na nekretninama kat. oznake čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], obje upisane u Z. U. [broj ZK uloška] i položene u K. O. [katastarska općina], iznos koji će se naknadno utvrditi nakon što se izvrši vještačenje po vještaku geodetu i vještaku građevinske struke, sukladno čemu će se precizirati traženi iznosi svaki sa pripadajućim zateznim kamatama po stopi koju propisuje čl. 29 Zakona o obveznim odnosima, a koja odgovara visini eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnji dan polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5 %-tnih poena, koje kamate teku na naznačene iznose od dana 29. travnja 2009. do konačne isplate, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku da naknadi parnični trošak tužiteljima u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."

Obrazloženje

1.Tužitelji su dana 30. travnja 2013. podnijeli ovom sudu tužbu u kojoj navode da su suvlasnici nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] obje upisane u ZK ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]. Prije 4 godine da je preko njihovih nekretnina u dužini od cca 685 m i širini cca 2 m prošao asfaltirani put, te da se radi o cesti lokalnog karaktera. Navedeni put da je izgrađen bez da postoji bilo kakav akt o oduzimanju zemljišta za izgradnju istog. Tužitelji da se ne mogu precizno izjasniti o površini zemljišta koje im je na taj način oduzeto, kao ni o njihovoj vrijednosti pa stoga predlažu da se na okolnost oduzete površine provede vještačenje po vještaku geodetske struke, a da se na okolnost vrijednosti oduzetog terena izvrši vještačenje po vještaku građevinske struke. Nadalje su tijekom postupka naveli da je put izgrađen u cijelosti na nekretninama tužitelja bez njihove privole ili odobrenja kao niti eventualnog akta o oduzimanju iz čega proizlazi protupravno i nezakonito postupanje grada Šibenika.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu i tijekom postupka naveo da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, te ističe prigovor zastare potraživanja isplate budući je navedena cesta formirana već prije više od 20 godina, a prema Zakonu o cestama ova cesta predstavlja nerazvrstanu cestu koje su vlasništvo jedinice lokalne samouprave u ovom slučaju Grada Šibenika. Nadalje, da nije točna tvrdnja tužitelja da je predmetni put formiran tek prije 4 godine, jer je isti formiran prije više od 20 godina, a kada je asfaltiran to je irelevantno za postojanje nerazvrstane ceste. Bitno je da je put kao takav bio formiran prije više od 20 godina makar i u makadamskom obliku. U prilog svojim tvrdnjama dostavlja avio snimku iz 2005/2006 te google earth od 26. prosinca 2022., te ovjereni orto foto snimak iz 2006. iz kojih jasno proizlazi da je predmetna cesta već tada postojala u današnjem obliku.

3. Tužitelji su podneskom od 23. svibnja 2018. povukli tužbu u ovoj pravnoj stvari, međutim, tuženik je izjavio da ne pristaje na povlačenje, slijedom čega je postupak nastavljen i zaključeno raspravljanje.

4. Sud je u dokaznom postupku izveo dokaze čitanjem isprava i dokumentacije priloženih spisu i to: avio snimak iz 2006. (l.s. 13) google earth snimka iz 2002 (l.s.14), popis cesta, ulica i trgova Grada Šibenika (l.s.15-27), preris kat. plana iz 1989. i 2005. (l.s. 34-35), google earth snimak od 26. prosinca 2002. (l.s. 38-39), ovjereni orto foto snimak iz 2006. (l.s. 52), saslušao svjedoke ŠC, BC (l.s. 11), KC, RC i ŽC (l.s. 28-29), ČC (l.s. 36).

4.1. Sud nije provodio daljnje dokaze smatrajući činjenično stanje dovoljno utvrđenim. Ovdje se posebno napominje, a u odnosu na prijedlog tužitelja za provođenje očevida uz vještake geodetske i građevinske struke, da je očevid bio zakazan još 2019., međutim, kako tužitelji nisu uplatili zatraženi predujam to je na njihov prijedlog isti odgođen, a zatraženi predujam nisu uplatili niti naknadno do današnjeg dana, niti su se na poziv suda očitovali da li ustraju na predloženom dokazu.

4.2. U odnosu na ovjereni orto foto snimak predmetne ceste iz 2006., a koji je tuženik dostavio na ročištu od 14. siječnja 2019., dok su se tužitelji tome protivili jer da je prethodni postupak zaključen 01. listopada 2013., za istaći je da se ovdje ne radi o novom dokazu obzirom je tuženik već dostavio avio snimku iz 2006. dok je od DGU zatražio ovjereni isti taj snimak i po primitku ga priložio u spis, a radi se o snimku koji je spisu, kako je već navedeno priležio i ranije, ali nije bio ovjeren, pa ga je sud uzeo u obzir.

5. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

6. Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužitelja za isplatom naknade za njihov suvlasnički dio čest. zem. [katastarska čestica] obje upisane u zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje su im oduzete bez akta o oduzimanju.

7. U konkretnom slučaju iz priloženih materijalnih dokaza proizlaze sljedeće činjenice:

-da su ovdje tužitelji, prema neslužbenom zk. izvatku na dan 30. travnja 2013., upisani kao suvlasnici i to EC za 1/5 dijela, NC za 4/10 dijela i NC mldb. N. Z za 4/10 dijela na čest. zem. [katastarska čestica] vrt površine 5431 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] vrt površine 1708 m2, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

-da je prema aviosnimku iz 2006. tada već bio asfaltiran put koji je predmet spora,

- da je prema google earth snimci iz 2002. bio formiran Morinjski put,

-da je prema Popisu cesta, ulica i trgova Grada Šibenika (jedinstvene baze podataka nerazvrstanih cesta) Morinjski put evidentiran kao nerazvrstana cesta na str. 56-broj 11 Službenog glasnika Grada Šibenika 19. prosinca 2012.

-da iz prerisa katastarskog plana iz 1989. i 2005. slijedi da predmetna cesta tada nije bila ucrtana,

-da je prema google earth snimci od 26. prosinca 2002. bila formirana cesta zvana Morinjski put.

8. Osim uvida i čitanja navedenih isprava i dokumentacije, u ovoj pravnoj stvari izveden je i dokaz saslušanjem svjedoka ŠC, BC, ČC, KC, RC i ŽC.

9. Svjedokinja KC, iskazivala je da je njen suprug inače tužitelj ad 3 zajedno sa ostalim suvlasnicima vlasnik nekretnine K. O. [katastarska općina] koja je predmet tužbe. Da je na mjestu spora postojao kozji, prašnjavi put, koji da je bio širine cca 1 m, pa da je 2008. u kolovozu ili rujnu taj put proširen i asfaltiran, tada da je asfaltiran u širini cca 5m tako da su se dva automobila mogla međusobno mimoići. Tom prigodom 2008. da je njenom suprugu oduzeto cca 6 m2 nekretnine. Ona da ima saznanja da su ovu cestu širili, a time i oduzeli nekretninu odnosno suvlasnički dio nekretnine njenog supruga mještani Ražina Donjih gdje je i ova cesta i to [adresa], E i drugi, koji svi imaju kuće uz tu cestu. Inače da oni tu nekretninu njenog supruga zovu " O". Sudu je dala na uvid i u e spis je predala isprintani Google earth tog područja u formatu A3 i u formatu A4, sadašnjeg Morinjskog puta koji je asfaltiran, a ispod kojeg da se niže nalazi od ranije već formirani prašnjavi put, kojeg da su stanovnici te ulice ranije koristili. Navela je da njen suprug inače tužitelj ad 3 nije nikada od bilo koga dobio nikakvu naknadu za oduzetu mu nekretninu niti da je dobio ikakvu obavijest da će se cesta na uštrb njihove nekretnine širiti ili izvoditi bilo kakvi drugi radovi. Nakon što joj je predočen avio snimak iz mjesta spora iz 2006. kojeg je priložio tuženik u spis te nakon što je upitana da li je iz tog avio snimka vidljivo da je mjesto spora (Morinjski put) tada već bio formiran i širi od "kozje staze" svjedokinja je navela da ona tu ništa ne vidi i "da se ne želi izjašnjavati da kada dođe kod tuženika da se samo svađa i da imaju donji put pa da ga izvole koristiti".

10. Svjedokinja GC, inače majka tužitelja ad 1 i ad 2, u odnosu na mjesto spora da ju je suprug sa sinom NC odveo na teren da im pokaže njegove nekretnine. Da te 1991.g. 6, 7 mjesec na mjestu spora nije bio formiran nikakav put da su bile smrike i šikara. Njen suprug da je umro krajem listopada 1991., a 2005. i to 08. studenoga da je zajedno sa starijim sinom i kao punomoćnik mlađeg sina bila ponovo na terenu na mjestu spora, jer da je "Pevec" želio kupiti od njih taj komad zemlje, za izgradnju nekog objekta – centra. I tada 08.11.2005. na terenu da nije bio formiran put, već da je i dalje bila šikara i smrika, da je postojao donji prašnjavi put. Navodi da je ta cesta asfaltirana 2008.g., a to da je vidjela kada je bila sa sinom, tužiteljem ad 1 na mjestu spora, cesta da je po njenoj procjeni bila širine 3 – 4 m. Navodi da nitko nije obavijestio njenu obitelj ni sinove da će se izvoditi ovi radovi asfaltiranja, niti je za oduzeti dio njihove nekretnine isplaćena bilo kakva naknada. Nadalje, navodi da je njenoj obitelji oduzeto 628 m2 dužine terena i širine 3-4 m. Da su tim prašnjavim Morinjskim putem koji i sada postoji ranije prolazili automobili, ali da su se oni širili kako su htjeli pa da su asfaltirali taj put koji je predmet spora, a pod tim oni misli na E, A i druge. Ona da je 2005. živjela u [adresa] te da te 2005. nije postojao put koji je predmet spora, da je postojalo samo granje i šikara na terenu, a nakon što joj je predočen avionski snimak iz 2006. koji prileži spisu te na upit da se izjasni kako komentira da se na istom snimku vidi put – predmet spora u širini kao što danas svjedokinja je navela da ona tu nemam što komentirati da se ne razumije u avio snimke, a da je ona te 2005. kao što je već rekla bila na terenu.

11. Svjedok ŽC iskazao je da mu je poznat predmet spora iz razloga što je tužiteljem ad 1 zajedno radio, a osim toga da mu majka stanuje na području Ražina donjih u ulici Katarine Zrinske. Da je sa tužiteljem ad 1 bio na mjestu spora i prije 2008., te mu je isti pokazao svoju nekretninu, a kada je prvi put bio na njoj pa i kasnije da nije bilo nikakvog puta već samo drača. U jesen 2008. da je zajedno sa tužiteljem ad 1 ponovno bio na mjestu spora i vidjelo se da je ono friško asfaltirano, a tada da je po njegovoj procjeni to bilo u širini od cca 2,5 m dok po njegovoj procjeni dužina nekretnine tužitelja ad 1 koju je zahvatila cesta je bila od 100 - tinjak metara, a to mu je rekao sam tužitelj ad 1. On ne zna da li širem mjestu spora postoji drugi put, a nakon što mu je predočen avio snimak iz 2006. koji prileži spisu nije mogao isti komentirati te da niti nije vidio ove puteve.

12. Svjedok ČC iskazivao je da u Ražinama u ulici Jadrtovački put živi od 1969. i poznat mu je predmet spora, a radi se o ulici Morinjski put u Ražinama. Taj put da je izgrađen 1990., radovi su započeti u veljači te godine, a završeni 1. svibnja 1990. kada je bilo svečano otvaranje. On je u to vrijeme bio nazočan u MZ, odnosno potpredsjednik odbora koji je vodio asfaltiranje tih ulica. Te 1990. nije vršeno proširenje ranije postojeće makadamske ceste zvane Morinjski put, već samo asfaltiranje, a išli su tada na maksimalnu širinu ceste od 5 m što je u najvećem dijelu i asfaltirano na tu širinu, a u jednom dijelu nije bilo moguće, ali na terenu nisu postojali nikakvi međaši niti međašne oznake. Nadalje, da te 1990. nitko od obitelji tužitelja nije reagirao niti prigovarao izvođenju tih radova, a niti do danas. Napominje da su na mjestima gdje je bilo potrebno proširenje ulice kontaktirali svakog vlasnika okolnih zemljišta te s njima dogovarali sve što je potrebno za proširenje ulice. Što se tiče dužine ulice Morinjski put da je te 1990. ista kao danas, ali se ne sjećam točno dužine možda cca 500 m. Za put koji je predmet spora da se može nazvati "Gornji put", a početak toga puta je sredinom 70-tih godina prošlog stoljeća formirala bivša "Riječanka" radi rješavanja pristupa svom skladištu, a kasnije je bio formiran taj put koji je predmet spora do 1990. kada je asfaltiran, a tim putem se dolazi do Morinja. Ovim tzv. "Donjim putem", a koji nije predmet spora se ne može doći do Morinja već do tzv. "Škubonjinih kuća" i taj "Donji put" danas ne postoji. Put je ranije bio makadamski i kao takav već formiran, a asfaltiranjem su u put ugrađene instalacije.

13. Svjedok ŠC koji u ulici Morinjski put u Ražinama živi od 1974. kada je uselio u svoju kuću, dok je tu stanovao u staroj ulici Morinjski put i ranije od 1964. – kod JC, iskazivao je da je sadašnja ulica Morinjski put postojala do 1977. i to otprilike do njegove kuće odnosno nešto istočnije, a 1977. je tada MZ na čelu koje je bio TC od "Kamenara" dobila mali bager kojim je probijena cijela ulica i ona tada nije bila asfaltirana. Ulica Morinjski put u kojoj stanuje da je asfaltirana samodoprinosom mještana Ražina u razdoblju kada je bio predsjednik MZ . 1988. da je uveden samodoprinos, odnosno započeli radovi koji su bili gotovi 1989. kada je cijela ulica Morinjski put bila asfaltirana i to širine cca 4 – 5 m tada, ali prije asfaltiranja da u ispod ulice postavljene i instalacije. Na predmetnoj ulici da se ništa nije radilo u posljednje vrijeme i ti radovi odnosno asfaltiranje iz 1989. da su bili posljednji radovi asfaltiranja koji su provedeni na ovoj ulici. Tužitelje da ne zna osobno, ali da mu je ostalo u sjećanju da je te godine kad je rađena i asfaltirana cesta 1988/89 tada Š oduzet dio njihove nekretnine koja je ranije bila nacionalizirana koju približnu poziciju je pokazao na predočenom avio snimku.

14. Svjedok BC, koji u Ražinama donjim, ulica Morinjski put 40 stanuje od 1985. s tim da je kuću počeo graditi 1973., iskazivao je da je ulica Morinjski put u kojoj stanuje probijena 1977., a asfalt je položen negdje 1989/90. 1977. da je ulica bila probijena u širini 4 – 5 m, a isto tako da je asfaltirana u približno istoj širini, moguće da je na nekim mjestima nešto prošireno te 1989/90 jer se sada ulicom mogu mimoići dva automobila. Inače, da u zadnje 4 godine (svjedok saslušavan 2013.) da ništa na ulici Morinjski put nije rađeno posebice nije proširivana. Nisu mu poznati tužitelji niti zna tko su vlasnici nekretnina uz ulicu Morinjski put.

15. Ocjenjujući iskaz saslušanih svjedoka ŠC, BC, ČC sud im poklanja vjeru u cijelosti nalazeći njihove iskaze istinitima i u suglasju s materijalnim dokazima u spisu, pogotovo što sva tri svjedoka žive u predmetnoj ulici Morinjski put, a tamo su živjeli i u vrijeme kada je to bio makadam i kasnije kada je cesta asfaltirana, osim toga su ČC i ŠC bili članovi mjesne zajednice u vrijeme asfaltiranja iste. Što se tiče vremena asfaltiranja sva tri svjedoka su približno isto iskazivali, naime ŠC je naveo da se cesta asfaltirala 1989., Marko [adresa], ČC 1990., dakle radi se o godini dvije obzirom je riječ o gradnji ceste koja zasigurno traje, pa sud temeljem navedenih iskaza dovodeći ih u svezu sa materijalnim dokazima uzima dokazanim da je cesta koja je od 1977. bila makadam svakako bila 1990. godine završena asfaltirana u postojećim gabaritima i da se od tada nije širila. Što se tiče opaske tadašnjeg punomoćnika tužitelja da bi iskazi navedena tri svjedoka bili pristrani jer da imaju korist od navedenog puta, za istaći je da ova parnica ne utječe na status predmetne ceste niti na stanovnike koji tamo žive, već se vodi radi isplate za oduzeto zemljište, pa eventualni uspjeh tužitelja da im Grad isplati naknadu ili uspjeh tuženika da im nije dužan isplati nikakav iznos, baš na nikoji način ne utječe na navedene svjedoke niti imaju ikakavu korist od toga.

15.1. Nadalje, sud nije poklonio vjeru svjedocima KC, HC i ŽC smatrajući ih pristranima i prilagođenima navodima tužitelja obzirom nisu u suglasju sa materijalnim dokazima u spisu, dok KC kao supruga tužitelja ad3, a RC kao majka tužitelja ad 1 i 2 svakako imaju neposredan interes od toga da tužitelji uspiju u parnici. Svjedok ŽC je pak većinu iskaza temeljio na navodima tužitelja ad 1 koji ga je vodio na svoje nekretnine i kazivao mu o istima.

16. U konkretnom slučaju među strankama nije sporno da su u trenutku podnošenja tužbe čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavljale nerazvrstanu cestu kao i da je ista izgrađena bez akta o oduzimanju zemljišta od tužitelja kao upisanih suvlasnika. Međutim sporno je kada je predmetna cesta formirana i stavljena u funkciju.

17.Pravo vlasništva ubraja se u jedno od temeljnih sloboda i prava čovjeka i građanina (čl. 3. i čl. 48. st. 1. Ustava Republike Hrvatske) te je moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, ali uz naknadu tržišne vrijednosti (čl. 50. st. 1. Ustava Republike Hrvatske).

18. Prema odredbi čl. 32. st. 1. Zakona o izvlaštenju („Narodne novine“, broj 9/94, 35/94, 112/00, 114/01, 79/06, 45/11 i 34/12, dalje u tekstu: ZOI) naknada za izvlaštenu nekretninu određuje se, u pravilu, davanjem na ime naknade druge odgovarajuće nekretnine koja odgovara visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje, u istoj općini ili gradu kojom se vlasniku nekretnine koja se izvlašćuje omogućavaju isti uvjeti korištenja kakve je imao koristeći tu nekretninu, dok je odredbom čl. 33. st. 1. istog Zakona propisano da ako vlasnik nekretnine koja se izvlašćuje, ne prihvati na ime naknade drugu odgovarajuću nekretninu ili ako korisnik izvlaštenja ne može osigurati takvu nekretninu, naknada se određuje u novcu u visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja o izvlaštenju, odnosno u vrijeme sklapanja nagodbe. Tržišna vrijednost je vrijednost izražena u cijeni koja se za određenu nekretninu može postići na tržištu i koja ovisi o odnosu ponude i potražnje u vrijeme njezinog utvrđivanja (stavak 2.).

19. Osporavajući zahtjev tužitelja, tuženik ističe prigovor zastare koji ovaj sud nalazi osnovanim.

20. Naime, iz izvedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavljaju nerazvrstanu cestu koja je probijena 1977., a kasnije su položene instalacije i cesta asfaltirana što je završeno do 1990. i to u približno istim gabaritima kao i ranije odnosno 4-5 metara, te da se nakon toga na njoj ništa nije radilo niti je proširivana. Što se tiče prerisa katastarskog plana iz 1989. i 2005. iz kojeg je vidljivo da predmetna cesta nije ucrtana, za istaći je da je opće poznata činjenica da većina javnih i nerazvrstanih cesta u RH nisu bile upisane u katastar i zemljišnu knjigu ili nisu bile upisane prema stvarnom stanju u naravi ili nisu u stvarnom vlasništvu upravitelja ceste. To je regulirano Zakonom u cestama (NN 84/11), po kojem se izrađuje Geodetski elaborat izvedenog stanja javnih i nerazvrstanih cesta koji je preduvjet za ucrtavanje ceste u katastarske planove, pa činjenica da cesta nije bila ucrtana u katastarske planove prije Zakona o cestama iz 2011. ne dokazuje da ona u naravi nije postojala odnosno ne utječe na činjenicu da predmetna cesta doista kao takva egzistira.

21. Prema odredbi čl. 214. st. 1. ZOO zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze. Prema stavu Vrhovnog suda zauzetom na sjednici od 27. svibnja 2024. zahtjev za isplatu naknade za zemljište koje je oduzeto bez zakonom predviđenog postupka (radi izgradnje prometnice), zastarijeva u općem zastarnom roku iz članka 225. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23), s tim da zastara počinje teći onog trenutka kada tužitelj kao prijašnji vlasnik objektivno više nije mogao s uspjehom zahtijevati vraćanje i predaju te nekretnine u posjed, što je zapravo trenutak izgradnje ceste i završetka radova. Iznimno, u implementaciji sadržaja odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-3062/2019 od 3. studenoga 2020., u okolnostima kada je tužitelj kao bivši vlasnik zbog specifičnih okolnosti konkretnog slučaja iz opravdanih razloga za promjenu namjene nekretnine saznao naknadno istekom navedenog objektivnog zastarnog roka, zastara počinje teći od onog trenutka kada je saznao za promjenu namjene nekretnine neovisno od trenutka kada objektivno više nije mogao s uspjehom zahtijevati vraćanje i predaju u posjed te nekretnine, tj. neovisno od trenutka izgradnje ceste i završetka radova.“

22. U konkretnom slučaju predmetna tužba podnesena je 30. travnja 2013., dok je, po ocjeni ovog suda, predmetna cesta konačno završena 1990. koji trenutak je odlučan za početak tijeka roka zastare. Ovaj sud je stava da u ovom slučaju nema specifičnih okolnosti ni opravdanih razloga zbog kojih bi tužitelji eventualno naknadno saznali za promjenu namjene nekretnine, jer im niti raniji put kao ni asfaltiranje ceste odnosno ulice koja ima svoje ime Morinjski put koje je završeno 1990. nije moglo ostati nepoznato jer imaju adresu prebivališta u istom gradu. Kako je tužba podnesena izvan zastarnog roka od 5 godina, to je tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan. 23. Slijedom svega iznesenog odlučeno je kao pod toč. I. izreke ove presude.

24. Odluka o troškovima je izostala obzirom tuženik, koji je uspio u sporu, nije ni postavio zahtjev u tom pravcu.

Šibenik, 29. siječnja 2025.

Sudac:

Jadranka Longin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi pisano, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave pisanog otpravka ove odluke. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

DNA:

1) Tužiteljima 1-3

2) Tuženiku.