Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Poslovni broj Gž-3341/2024-3
Split, Gundulićeva 29a
REPUBLIKA HRVATSKA
RJEŠENJE
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Marka Pribisalića kao predsjednika vijeća, Mirjane Rubić kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te dr.sc Lidije Vojković kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŽL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po Darku Belaiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tužene ČL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po Mariju Lovriću, odvjetniku iz Zagreba, radi utvrđenja ništetnosti, odlučujući o žalbi tužitelja i tužene protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-412/2020-90 od 24. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 29. siječnja 2025.
r i j e š i o je
I.Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 412/2020-90 od 24. listopada 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II.O troškovima postupka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1.Prvostupanjskom presudom suđeno je:
"I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"Utvrđuje se da nije nastao odnosno da je nepostojeći Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju od 26.10.2012. zaključen između majke tužitelja sada pok. ABC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] kao primateljice uzdržavanja s jedne strane, te tužene ČL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kao davateljice uzdržavanja s druge strane, koji je potvrđen solemniziran po Javnom bilježniku Željki Horvat-Pernar iz Zagreba, Savska cesta 9 pod br. OV-8821/2012. od 26.10.2012., a kojim je:
1.1. primateljica uzdržavanja sada pok. ABC OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] ostavila u vlasništvo tuženoj ČL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] kao davateljici uzdržavanja nekretnine i to:
- [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća [osobni identifikacijski broj] [adresa], zgrada i dvorište ukupne površine 180 m2, upisane u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja sada dolazi upisana u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao:
- [katastarska čestica] [adresa], zgrada i dvorište ukupne površine 180 m2 ([adresa] 76 m2, zgrada površine 48 m2, dvorište površine 56 m2);
1.2. suvlasnički dio od 1/2 (jedne polovine) dijela [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća i dvor ukupne površine 110 m2, upisano u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Krku u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]; i
suvlasnički dio od 1/2 (jedne polovine) dijela [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi dvor ukupne površine 189 m2, upisano u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Krku u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
koje obje sada dolaze upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici Zemljišnoknjižni odjel Krk u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] - Nova na ime tužene kao suvlasnika u suvlasničkom omjeru od 136/533 dijela (stotridesetšest/petstotridesettri) dijela kao:
- kat. čest. br. [katastarska čestica] [adresa] u ukupnoj površini 533 m2, dvorište površine 392 m2, stambena zgrada Ž površine 102 m2, dvorišna zgrada, Ž površine 39 m2;
1.3. primateljica uzdržavanja sada pok. ABC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] (upisana kao NL iz [adresa]) prenijela u korist tužene ČL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] kao davateljice uzdržavanja pravo korištenja grobnog mjesta upisanog u očevidniku groblja Mirogoj za grobno mjesto odjel GI polje 122A razred II [brojj],
a što je sve tužena dužna priznati jer će u protivnom to priznanje zamijeniti ova presuda.
2. Određuje se zemljišnoknjižnom odjelu toga suda da u pogledu nekretnina iz točke 1.1. izreke ove presude provede brisanje upisa prava vlasništva upisanog za korist tužene u predmetu toga suda br. Z-52222/12. uz istovremeni upis prava vlasništva u korist ABC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] kakav je bio prije upisa tužene ČL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], sve u roku od 15 dana.
3. Određuje se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Crikvenici Zemljišnoknjižni odjel Krk da u pogledu nekretnina iz točke 1.2. izreke ove presude provede brisanje upisa prava vlasništva upisanog za korist tužene u predmetu Općinskog suda u Krku pod br. Z-7292/2012. u vezi Z-212/13. Z-2151/10. uz istovremeni upis prava vlasništva u korist ABC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] kakav je bilo prije upisa tužene ČL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] sve u roku od 15 dana od dostave ove presude.
4. Određuje se trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. Podružnici Gradska groblja, OIB: 85584865987, Zagreb, Aleja Hermanna Bollea 27 da u očevidniku groblja Mirogoj za grobno mjesto odjel GI polje 122A razred II [ broj] uspostavi stanje kakvo je bilo prije upisa prava korištenja za korist tužene ČL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa].
5. Tuženik ČL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], dužna je tužitelju ŽL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] kao zakonskom nasljedniku iza pok. ABC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] naknaditi parnični trošak s pripadajućim zateznim kamatama počev od presuđenja pa do isplate sve po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a sve u roku od 15 dana od dostave ove presude."
II Odbija se eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: "1. Utvrđuje se da je ništetan te da ne proizvodi pravne učinke Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju od 26.10.2012. zaključen između majke tužitelja sada pok. ABC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] kao primateljice uzdržavanja s jedne strane, te tužene ČL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kao davateljice uzdržavanja s druge strane, koji je potvrđen solemniziran po Javnom bilježniku Željki Horva-Pernar iz Zagreba, Savska cesta 9 pod br. OV-8821/2012. od 26.10.2012. a kojim je:
1.1. primateljica uzdržavanja sada pok. ABC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] ostavila u vlasništvo tuženoj ČL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] kao davateljici uzdržavanja nekretnine i to:
- [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi [adresa], zgrada i dvorište ukupne površine 180 m2, upisane u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja sada dolazi upisana u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao:
- [katastarska čestica] br. 8 [adresa], zgrada i dvorište ukupne površine 180 m2 ([adresa] površine 76 m2, zgrada površine 48 m2, dvorište površine 56 m2);
1.2. suvlasnički dio od 1/2 (jedne polovine) dijela [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća i dvor ukupne površine 110 m2, upisano u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Krku u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]; i
suvlasnički dio od 1/2 (jedne polovine) dijela [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi dvor ukupne površine 189m2 m2, upisano u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Krku u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje obje sada dolaze upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici Zemljišnoknjižni odjel Krk u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] - Nova na ime tužene kao suvlasnika u suvlasničkom omjeru od 136/533 dijela (stotridesetšest/petstotridesettri) dijela kao:
- kat. čest. br. [katastarska čestica] [adresa] u ukupnoj površini 533 m2, dvorište površine 392 m2, stambena zgrada Ž površine 102 m2, dvorišna zgrada, Ž površine 39 m2;
1.3. primateljica uzdržavanja sada pok. ABC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] (upisana kao NL iz [adresa]) prenijela u korist tužene ČL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] kao davateljice uzdržavanja pravo korištenja grobnog mjesta upisanog u očevidniku groblja Mirogoj za grobno mjesto odjel GI polje 122A razred II [ broj]
a što je sve tužena dužna priznati jer će u protivnom to priznanje zamijeniti ova presuda.
2. Određuje se zemljišnoknjižnom odjelu toga suda da u pogledu nekretnina iz točke 1.1. izreke ove presude provede brisanje upisa prava vlasništva upisanog za korist tužene br. Z-52222/12. uz istovremeni upis prava vlasništva u korist ABC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] kakav je bio prije upisa tužene ČL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] sve u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.
3. Određuje se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Crikvenici Zemljišnoknjižni odjel Krk da u pogledu nekretnina iz točke 1.2. izreke ove presude provede brisanje upisa prava vlasništva upisanog za korist tužene pod br. Z-7292/2012. u vezi Z-212/13. Z-2151/10. uz istovremeni upis prava vlasništva u korist ABC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] kakav je bilo prije upisa tužene ČL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] sve u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.
4. Određuje se trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. Podružnici Gradska groblja, OIB: 85584865987, Zagreb, Aleja Hermanna Bollea 27 da u očevidniku groblja Mirogoj za grobno mjesto odjel GI polje 122A razred II [ broj] uspostavi stanje kakvo je bilo prije upisa prava korištenja za korist tužene ČL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa].
5. Tuženik ČL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], dužna je tužitelju ŽL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] kao zakonski nasljednik iza pok. ABC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] naknaditi parnični trošak s pripadajućim zateznim kamatama počev od dana donošenja presude do isplate sve po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a sve u roku od 15 dana."
III Nalaže se tužitelju naknaditi tuženoj parnični trošak u iznosu od 6.250,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 24. listopada 2024. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.".
2.Protiv citirane presude u cijelosti, blagovremenu i dopuštenu žalbu podnosi tužitelj iz svih zakonskih razloga propisanih u članku 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku("Narodne novine", broj, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) predlažući je sukladno žalbenim navodima preinačiti prihvaćanjem tužbenog zahtjeva, podredno, ukinuti je i vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
2.1.Tužitelj osporava i odluku suda kojom je odredio vrijednost predmeta spora u iznosu od 201.000,00 kn navodeći kako je tuženičin prigovor nisko označenoj vrijednosti (u tužbi označeno 10.000,00kn) bio nepravovremen, a svakako neosnovan kao iznijet po njezinom upuštanju u raspravljanje o glavnoj stvari i jer se radi o tužbi na utvrđenje, pa drži da je i odluka o parničnom trošku neosnovana kao donesena temeljem pogrešno utvrđene vrijednosti predmeta spora, radi čega se ne može ispitati, kao i iz razloga što nije jasno na temelju koje Tarife je vršen obračun, pa ako izvršen po Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/23) da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo jer ta odluka ne može imati povratno djelovanje.
2.2.Protiv odluke o troškovima iz točke III. izreke i baš dijela kojim joj troškovi nisu dosuđeni žali se tužena ističući žalbene razloge apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka te pogrešne primjene materijalnog prava predlažući, sukladno žalbenim navodima u tom dijelu ukinuti odluku i donijeti novu odluku kojom će se u cijelosti prihvatiti zatraženi trošak, podredno u tom dijelu predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno raspravljanje.
2.3.Na žalbu tužitelja odgovorila je tužena predlažući je odbiti.
3.Žalbe stranaka protiv presude su osnovane.
4.Predmet spora je glavni tužbeni zahtjev na utvrđenje da nije nastao odnosno da je nepostojeći Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju od 26. listopada 2012. zaključen između majke tužitelja sada pok. ABC kao primateljice uzdržavanja s jedne strane te tužene ČL, kao davateljice uzdržavanja s druge strane, potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku Željki Horvat-Pernar iz Zagreba, pod br. OV-8821/2012 od 26. listopada 2012., a kojim je primateljica uzdržavanja ostavila u vlasništvo davateljici uzdržavanja nekretnine i to kuću u [adresa], polovicu kuće u [adresa] i grobno mjesto na Mirogoju, sve pobliže opisano u izreci presude, sve uz zahtjev za brisanje prava vlasništva navedenih nekretnina na ime tužene i uspostavu ranijeg zk stanja te određivanje Zagrebačkom holdingu d.o.o. da u očevidniku groblja Mirogoj za grobno mjesto odjel GI polje 122A razred II broj 289 uspostavi stanje kakvo je bilo prije upisa prava korištenja za korist tužene, dok je podrednim zahtjevom zatraženo da se predmetni ugovor utvrdi ništetnim i da je bez pravnih učinaka, sve uz brisanje prava vlasništva i uspostavu ranijeg zk. stanja kao i prava korištenja grobnice, koji zahtjev se činjenično temelji na tvrdnji da je pokojna JL bila lošeg zdravstvenog stanja i da zbog pretrpljenog moždanog udara i demencije u vrijeme sačinjenja ugovora o doživotnom uzdržavanju nije bila sposobna za rasuđivanje.
5.O navedenom zahtjevu odlučeno je nakon što su u postupku utvrđene slijedeće činjenice:
- kako je JL, majka parničnih stranaka, bolovala od dijabetesa,
- kako je zbog moždanog udara bila liječena u Klinici za neurologiju KB Sestre Milosrdnice u Zagrebu od 5. lipnja do 15. lipnja 2012., nakon čega je živjela u domaćinstvu tužene,
- kako je svjedokinja EL, kćer tužene a unuka JL, **.**.2012. od obiteljske liječnice za baku zatražila uputnicu za psihijatra, a u zdravstvenom kartonu nema podataka o obavljenom pregledu po toj uputnici,
- kako u medicinskoj dokumentaciji nema podataka da se JL liječila kod psihijatra,
- kako je predmetni Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju zaključen 26. listopada 2012. između sada pok. ABC kao primateljice uzdržavanja te tužene ČL, kao davateljice uzdržavanja i potvrđen (solemniziran) kod javnog bilježnika Željke Horvat Pernar iz Zagreba pod poslovnim brojem Ov-8821/2012 dana 26. listopada 2012., na temelju kojeg se tužena i upisala kao vlasnica nekretnina u Zagrebu (k. o. [katastarska općina]) i [adresa] te kao korisnica grobnog mjesta na groblju Mirogoj u Zagrebu,
- kako je u zdravstvenom kartonu JL zabilježena dijagnoza F06 (ostali duševni poremećaji izazvani oštećenjem i disfunkcijom mozga i fizičkom bolešću) četiri puta i to 25. rujna 2012., 1. listopada 2012., 17. siječnja 2013. te 24. travnja 2013., sve bez upisane simptomatologije,
- kako iz službenih zabilješki Centra za Socijalnu skrb, Podružnica Trešnjevka, sačinjenih oko tri mjeseca nakon zaključenja spornog ugovora (list 111-113-posjeti socijalnog radnika obavljeni po prijavi tužitelja radi pokretanja postupka lišenja poslovne sposobnosti zbog bojazni da se kćer o njoj ne brine te ima loše namjere vezano za njezinu imovinu smatrajući kako je treba staviti pod skrbništvo da bi se zaštitila imovina i prihod) proizlazi da je JL imala svu potrebnu skrb u kući tužene, uz pomoć druge osobe mogla doći samostalno do sanitarnog čvora, nije bila inkontinentna, sposobnost govora joj je bila sačuvana, razgovarala je sa socijalnom radnicom o okolnostima zaključenja ugovora i odnosima s tužiteljem te ostavila dojam bistre i orijentirane osobe, radi čega je socijalna radnica smatrala da zbog njezinog dobrog psihičkog i intelektualnog stanja nije potrebno pokretanje postupka lišenja poslovne sposobnosti (o čemu je upoznala tužitelja),
-kako je JL preminula **.**.2014.,
-kako je između stranaka vođena parnica radi poništenja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju (P-2574/17) te pravomoćno okončana odbijanjem tužbenog zahtjeva,
-kako iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Gordana Makarića spec. psihijatra, izrađenog u pisanom obliku te kasnije dopunjenog usmenim obrazlaganjima s odgovorima na pitanja i primjedbe, proizlazi da u medicinskoj dokumentaciji nema podataka da bi se JL liječila po psihijatru, u preslici osobnog zdravstvenog kartona zabilježen je podatak o uputnici za psihijatrijski pregled 25. rujna 2012., bez podataka o obavljenom pregledu, zabilježeno je propisivanje anksiolitika Praxitena uz dijagnozu insomnije te hipnotika Č koji u pravilu u uobičajenoj dozi nemaju utjecaja na sposobnost za rasuđivanje; bolovala je od stanja po moždanom udaru te je kao osoba starije životne dobi mogla imati određene, s dobi uvjetovane promjene poput usporavanja kognicije i redukcije kognitivne fleksibilnosti, a na patoanatomskoj razini strukturalne promjene moždane mase u vidu vaskularnih promjena koje se tumače u sklopu normalnih, odnosno s dobi uvjetovanih, koje se moraju razlikovati od onih uzrokovanih demencijom ili nekom sistemskom bolesti; prema medicinskoj dokumentaciji 5. lipnja 2012. bolnički je liječena zbog moždanog udara, bez zabilježenih podataka o eventualnim značajnim psihičkim tegobama ili eventualnoj distorziji realiteta, opisuju se dizartrija te su navedena određena razdoblja dezorijentiranosti tijekom liječenja u bolnici ali je kod izlaska u zaključku otpusnog pisma navedeno: “Pri otpustu bolesnica je pri svijesti, naloge slijedi…..“ te je opisan daljnji neurološki deficit; u odnosu na upisanu dijagnozu F06 vještak nalazi kako u zdravstvenom kartonu uz tu dijagnozu nije uopće navedena simptomatika koja bi je potkrijepila pa tako kod prvog upisa 25. rujna 2012. jedino se bilježi kako unuka traži uputnicu, upis od 1. listopada 2012. je bez ikakvog opisa, onaj od 17. siječnja 2013. uz upisanu dijagnozu bilježi “dolazi sin uznemiren zbog majčina stanja, navodno ga ne puštaju u posjete majci, traži kućnu posjetu i pregled psihijatra“ a tek 30. siječnja 2013. se bilježi “teže pokretna uz tuđu pomoć ustaje, obavlja nuždu, opće stanje dobro“ nakon čega se 24. travnja 2013. opet bilježi samo dijagnoza F 06 koja inače uključuju raznovrsna stanja vezana za moždanu disfunkciju uzrokovanu primarnom cerebralnom ili sistemskom bolešću koje sekundarno zahvaćaju mozak, no njihove kliničke odlike, same po sebi nedovoljne su za postavljanje vjerojatne dijagnoze organskog duševnog poremećaja kao što su demencija ili delirij, a u preslici zdravstvenog kartona uz tu dijagnozu nije opisana simptomatika koja bi je potkrijepila, slijedom čega je dr. Makarić bio mišljenja kako sam upis dijagnoze ne daje dovoljno medicinski utemeljenih dokaza u pravcu mogućnosti analiziranja ubrojivosti. U odnosu na dijagnozu F51 odnosno insomniju (nesanicu) bio je mišljenja kako može, ali ne mora biti u korelaciji s moždanim udarom te da propisani lijekovi Cerson (hipnotik) i Praxiten (anksiolitik) u uobičajenoj dozi nemaju utjecaja na sposobnost rasuđivanja, a u medicinskoj dokumentaciji nije našao podataka o eventualnim nuspojavama radi kojih bi bilo nužno korigirati dozu lijekova. Stoga je, potvrđujući kako je izvršio uvid u privatno izrađeno vještvo koje nije komentirao zaključno smatrao da nema jasnih i nedvojbenih medicinski utemeljenih dokaza u vidu izražene psihopatološke simptomatike koja bi po svojoj vrsti, naravi i intenzitetu dovodila u pitanje sposobnost za rasuđivanje pokojne JL u trenutku potpisivanja spornog Ugovora na dan 26. listopada 2012., odnosno bio je mišljenja kako je mogla shvatiti značenje potpisivanja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju te značenje njegovih posljedica,
-kako iz nalaza i mišljenja danog u pisanom obliku, kao i usmenog izjašnjavanja na primjedbe i prigovore, vještakinje dr. Ljiljane Kišur Stanušić spec. neurologa., obavljenog po prijedlogu tužitelja iznesenom u parnici, koja je analizirala svu medicinsku dokumentaciju i zdravstveni karton u spisu, proizlazi da nema medicinski utemeljenih dokaza u vidu psihopatološke simptomatike koja bi mogla dovoditi u sumnju sposobnost rasuđivanja pok. JL pa da je ista mogla shvatiti značenje Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju i njegovih posljedica,
-kako je prema iskazu svjedokinje EL, unuke pok. JL, nakon početnog napretka oporavka od moždanog udara, zbog tužiteljevih dolazaka, kada ju je napadao i uznemiravao, njezina baka JL počela propadati, pa je obitelj smatrala kako ne bi bilo loše da porazgovara sa psihologom, zbog čega je svjedokinja i zatražila uputnicu od liječnice, ali je baka to odbila, došla je k sebi, živnula je, počela je jesti i psihijatru nisu nikada otišli, a inače je bakino stanje rasuđivanja bilo odlično čitavo vrijeme, sama je o svemu odlučivala i sa svima normalno razgovarala, bila je autonomna čitav život i takva je i ostala, a sklapanje ugovora bila je njezina želja jer je njezina kći sve podredila da ona u bolesti bude zbrinuta.
-kako je svjedokinja dr. ŽLS, liječnik specijalist u ambulanti obiteljske medicine u kojoj se pok. JL liječila, iskazala da niti iz jednog datuma u kojima je zabilježena dijagnoza F 06 ne proizlazi da je pacijentica bila u ambulanti niti da ju je svjedokinja vidjela, a niti da je ikada obavljen psihijatrijski pregled za koji je na traženje unuke dala uputnicu; da ona postavlja samo radnu dijagnozu koju kasnije specijalist psihijatar treba potvrditi ili pak dati drugu dijagnozu; da zabilježbe iz zdravstvenog kartona ne znače ništa u pogledu nečijeg zdravstvenog stanja jer u konkretnom slučaju na dane kada su te zabilježbe upisane ona pacijenticu nije niti vidjela, a istu su obilazile patronažne sestre. Pojasnila je kako radnu dijagnozu postavlja ako je moguće prema pregledu pacijenta, a u konkretnom slučaju napisana je očito netko od obitelji došao ili tražio uputnicu za psihijatra, razgovora se nije sjeća niti što ju je motiviralo da navedeno upiše, a da je pacijentica bila kod psihijatra-to bi bilo evidentirano kao obavljeni pregled,
- kako iz kartona posjeta patronažnih sestara proizlazi da je 27. rujna 2012. navedeno da je JL osposobljena hodati uz tuđu pomoć i da je obitelj preuzela kompletnu pomoć pri njezi, dok je 1. veljače 2013. zabilježeno da je dobro njegovana, higijenski uvjeti su dobri, redovno uzima terapiju i pridržava se dijabetičke dijete te konačno 4. listopada 2013. da je patronažnoj sestri verbalizirala nesporazum i nerazumijevanje sa sinom vezano za nasljeđivanje kao i posjet socijalne radnice.
6.Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, prvenstveno pozivom na rezultate vještačenja provedenih po sudskim vještacima psihijatru dr. Gordanu Makariću i neurologinji dr. Ljiljani Kišur Stanušić i njihovih suglasnih nalaza i mišljenja, zabilježbe opservacije pred Centrom za socijalnu skrb Podružnice Trešnjevka, zabilješki patronažnih sestara pridružujući im iskaze obiteljske liječnice dr. ŽLS i svjedokinje EL te njihove ocjene, prvostupanjski je sud zaključio kako je nakon moždanog udara JL bila dobro zbrinuta i kvalitetno njegovana u kući svoje kćeri, ovdje tužene, da je redovito uzimala terapiju i pridržavala se dijabetičke dijete te da u spisu nema dovoljno dokaza na temelju kojih bi se mogao izvesti zaključak o njezinoj nesposobnosti za rasuđivanje, slijedom čega je smatrao kako je na valjan način izrazila svoju volju za sklapanjem predmetnog ugovora te da ugovor nema razloga ništetnosti u vidu njezine nesposobnosti za rasuđivanje, radi čega je kao neosnovane odbio oba tužbena zahtjeva.
7.Tužitelj u žalbenom postupku ustraje u tvrdnji da njegova majka pok. JL zbog posljedica moždanog udara iz lipnja 2012. i niza neuroloških deficita u vrijeme zaključenja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju 26. listopada 2012. nije bila sposobna za rasuđivanje te nije mogla slobodno i ozbiljno izraziti svoju volju u pravnom smislu, a niti je mogla shvatiti značenje predmetnog pravnog posla, što da je dodatno potvrđeno u nalazima i mišljenjima vještaka dr. Davorke Paladino i dr. ZL (po tužitelju privatno angažiranih).
8.Prema odredbi članka 586. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22 - dalje u tekstu: ZOO) ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju obvezuje se jedna strana (davatelj uzdržavanja) da će drugu stranu ili trećega (primatelja uzdržavanja) uzdržavati do njegove smrti, a druga se strana obvezuje da će mu za života prenijeti svu ili dio svoje imovine, pri čemu davatelj uzdržavanja stječe stvari ili prava koji su predmet ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kad mu, na temelju tog ugovora, te stvari ili prava budu preneseni na zakonom predviđeni način stjecanja.
8.1.Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju je strogo formalni ugovor jer se na ovaj ugovor temeljem članka 589. ZOO primjenjuje članak 580. ZOO, kojim je propisano da će ugovor biti valjan ako je sastavljen u pisanoj formi i ako je ovjeren od strane nadležnog suda ili ako je sastavljen u obliku javnobilježničkog akta, odnosno ako je pisani oblik potvrđen (solemniziran) od javnog bilježnika.
9.Kako bi obveznopravni ugovor proizvodio učinke, potrebno je ispunjenje pretpostavki koje su zakonom predviđene za njegov nastanak i valjanost. Budući da razlozi za nevaljanost ugovora nisu isti, to i sankcije za nevaljanost nisu uvijek iste, pri čemu je ZOO prihvatio za pojedine oblike nevaljanosti ugovora gradaciju od koje su ovdje bitni ništetni i nepostojeći.
10. Kod ništetnih ugovora ispunjene su bitne pretpostavke za nastanak ugovora, ali oni imaju takve nedostatke koji čine povredu javnog poretka, radi čega je zakonodavac i propisao oštru posljedicu - takvi ugovori nemaju pravnih učinaka, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo (čl. 322. st. 1. ZOO-a).
11.U pravnoj znanosti istaknula se potreba za gradacijom ugovora – u smislu tzv. nepostojećih ugovora kod kojih uopće nisu ispunjene pretpostavke za nastanak ugovora jer nije postignuta suglasnost volja stranaka za sklapanje ugovora.
12.Nepostojeći ugovori se temelje na pretpostavci nepostojanja bitnih sastojaka za nastanak ugovora, dok su kod ništetnih ugovora te pretpostavke ispunjene, ali je opstojnost ugovora zabranjena prisilnim propisima ili moralom određenoga društva. Dok nepostojeći ugovor uopće ne postoji, ništetni ugovor postoji stvarno, makar ne i pravno, pa zato i ne proizvodi pravne učinke.
13.Odredbom članka 276. stavak 1., 247. i 249. stavak 3. ZOO-a za sklapanje pravovaljanog ugovora potrebno da ugovaratelj ima poslovnu sposobnost koja se zahtijeva za sklapanje toga ugovora; ugovor sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora, a izjava volje mora biti učinjena slobodno i ozbiljno.
13.1.Kako je poslovna sposobnost, o kojoj je riječ u odredbi čl. 276. st. 1. ZOO-a, svojstvo osobe da vlastitim očitovanjima volje stvara pravne učinke, osoba koja nije sposobna štititi svoje interese te slobodno i ozbiljno izraziti svoju volju, odnosno koja nije svjesna svojih radnji i posljedica ili značenja ugovora i (time) nije sposobna za rasuđivanje, nema poslovnu sposobnost i ne može u smislu te odredbe sklapati pravovaljane ugovore
13.2.Stoga, ukoliko bi ugovor bio sklopljen protivno toj odredbi, odnosno ukoliko bi ugovor sklopila osoba u potpunosti poslovno nesposobna, radilo bi se o pravno nevaljanom - ništetnom ugovoru prema članku 322. stavak 1. ZOO-a, pri čemu nije pravno odlučno je li u vrijeme sklapanja ugovora osobi formalno oduzeta poslovna sposobnost jer sposobnost odnosno nesposobnost za rasuđivanje u slučaju spora utvrđuje sud na osnovi nalaza i mišljenja medicinskih vještaka s obzirom da je za utvrđenje ove činjenice potrebno stručno znanje medicinske struke.
14.Prvostupanjski je sud iz utvrđenog činjeničnog stanja zaključio da u spisu nema dovoljno dokaza na temelju kojih bi se mogao izvesti zaključak o nesposobnosti za rasuđivanje pok. JL, slijedom čega je smatrao da je valjano izrazila svoju volju za sklapanjem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kao i da ugovor nema razloga ništetnosti u vidu njezine nesposobnosti za rasuđivanje, radi čega je oba tužbena zahtjeva kao neosnovane odbio.
15.Iz spisa proizlazi da je prvostupanjski sud na ročištu održanom 14. listopada 2024., na kojemu je tužitelj ponovio prijedlog da se izvedu dokazi iz podneska od 18. rujna 2024. i svi ranije predloženi dokazi, među kojima i saslušanje svjedoka na okolnosti sposobnosti za rasuđivanje primateljice uzdržavanja te pribavi medicinska dokumentacija na koju je ukazao, odbio sve dokazne prijedloge, smatrajući ih suvišnim, kako je to obrazložio pod točkom 18., 19., 32. i 33.
15.1.Prema odredbi članka 292. stavak 4. ZPP-a predložene dokaze koje ne smatra važnim za odluku sud će odbiti i u rješenju naznačiti razlog odbijanja.
16.Prvostupanjski je sud u bitnome u pobijanoj presudi izložio razloge odbijanja prijedloga za izvođenje dokaza koji se ukazuju prihvatljivim u odnosu na saslušanja vještaka koji su privatno vještačili i njihovo suočavanje sa po sudu imenovanim vještacima jer se ne radi o proturječju između nalaza i mišljenja dva ili više vještaka koja je odredio sud (članak 261. ZPP).
16.1.Naprotiv, ovdje su vještaci psihijatar i neurolog koje je sud imenovao i njihove nalaze i mišljenja kao vjerodostojne prihvatio u potpunosti suglasni u nalazima radi čega nije bilo utemeljenja određivanju još jednog (kontrolnog) vještačenja, kako je pravilno zaključio i prvostupanjski sud odbijanjem tog prijedloga.
16.2.Prihvatljiva je i ocjena prvostupanjskog suda o odbijanju prijedloga za određivanje vještačenja putem dijabetologa iz razloga na koje se pozvao pod točkom 19. koji se u cijelosti prihvaćaju.
16.3.Glede odbijanja prijedloga za saslušanje javnog bilježnika i pribavljanje njegovog spisa smatrati je da je isti svoj stav o sposobnosti stranke koja mu je podnijela privatnu ispravu na potvrdu izrazio javnobilježničkom potvrdom (solemnizacijom) ugovora o doživotnom uzdržavanju sukladno čl. 59. Zakona o javnom bilježništvu (Narodne novine 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16, 57/22, dalje:ZJB) koja radnja pretpostavlja (čl. 59. st. 2. ZJB) prethodno ispitivanje isprave u smislu odredbi čl. 34. (pretpostavki za uskratu službenih radnji), čl. 57. (ispitivanje jesu li stranke sposobne i ovlaštene za poduzimanje i sklapanje pravnog posla uz dužnost objašnjenja strankama smisla i posljedice posla i stjecanje uvjerenja o njihovoj pravoj i slobodno izraženoj volji) te čl. 58. ZJB (upozorenja strankama za slučaj …između ostalih unošenja u ispravu nejasnih, nerazgovjetnih ili dvosmislenih izjava koje bi mogle dati povoda sporovima ili se mogle pobijati ili ne bi imale namjeravani učinak ili bi se opravdano moglo smatrati da um je svrha da se koja od stranaka ošteti…).
16.4.Pored toga, tužitelj konkretnih prigovora na obavljanje radnje javnobilježničke potvrde nije imao sve do ročišta na kojemu je zaključena glavna rasprava (14. listopada 2024.) kada je na upit pun tužene odgovorio: “Na ugovoru nije potpis moje majke. Moja majka nije mogla niti do WC-a, a kamoli na drugi kat“, što je prvostupanjski sud opravdano smatrao novom činjenicom iznijetom nakon zaključenja prethodnog postupka (15. lipnja 2020.) koju s pravom nije uzeo u obzir temeljem odredbe čl. 299. stavak 3. ZPP-a.
17.U odnosu na ostale žalbene navode glede po tužitelju privatno pribavljenih nalaza i mišljenja sudskih vještaka neurologa dr. Davorke Paladino i dr. ZL, navesti je kako se radi o privatnim ispravama koje također predstavljaju valjano dokazno sredstvo.
17.1.Takva privatna isprava nema dokaznu snagu sudskog vještačkog nalaza i mišljenja provedenog po nalogu i pod nadzorom suda, u smislu čl. 250.-251. ZPP-a. To stoga, što značaj sudskog vještačkog nalaza i mišljenja u parnici, kao dokaznog sredstva kojim se dokazuje osnovanost činjeničnih tvrdnji stranaka ima samo onaj nalaz i mišljenje vještaka kojeg je u tom svojstvu odredio sud u konkretnoj parnici (čl. 251. ZPP), a značenje takvog nalaza i mišljenja može imati i nalaz i mišljenje koji je sačinjen na zahtjev jedne stranke ako je o tome postignuta suglasnost, što je ovdje izostalo (tako i VSRH u Rev-2277/2018 od 17. listopada 2018., Rev-809/2023 od 13. veljače 2024. i Rev-1298/21 od 24. listopada 2023.).
17.2.Međutim, točno je, kako ispravno navodi žalitelj, da se nalazu i mišljenju sudskog vještaka koje nije izrađeno po nalogu suda, već po nalogu jedne od stranaka u postupku, ne može odreći značaj dokaznog sredstva kao privatne isprave, koju sud doduše nije dužan prihvatiti, ali istu treba vrednovati i ocijeniti u sklopu svih ostalih provedenih dokaza.
17.3.Kako to nije učinio prvostupanjski sud time je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a u svezi sa člankom 8. ZPP- a na koju ukazuje žalitelj.
18.Nadalje, u situaciji kada je odbio prijedloge za izvođenje drugih dokaza, posebno saslušanjem po tužitelju predloženih svjedoka na okolnost nesposobnosti za rasuđivanje JL nakon moždanog udara i pribavljanje medicinske dokumentacije na koju je ukazivao, po ocjeni ovog suda, zaključak prvostupanjskog suda utemeljen na nalazu i mišljenju vještaka psihijatra i neurologa koje je odredio sud o tome kako u spisu nema dovoljno dokaza na temelju kojih bi se mogao izvesti zaključak o nesposobnosti za rasuđivanje pok. JL, za sada se ne može prihvatiti kao rezultat potpuno i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja, radi čega nije moguće ispitati ni je li materijalno pravo pravilno primijenjeno.
19.Slijedom navedenog pobijanu odluku valjalo ukinuti temeljem odredbe iz članka 370. stavak 1. ZPP-a.
20.U nastavljenom postupku prvostupanjski će sud s parničnim strankama ponovno raspraviti predmet spora, otkloniti povredu na koju je ukazano te imajući u vidu primjedbe i upute ovog suda dopuniti činjenično stanje i u ovisnosti od u dokaznom postupku tako pribavljenih saznanja ocijeniti je li eventualno potrebno dopunsko vještačenje po liječnicima vještacima pa će po okončanju dokaznog postupka na temelju provedenih dokaza i njihove valjane ocjene u smislu članka 8. ZPP-a, o osnovanosti zahtjeva ponovo odlučiti, pri čemu će imati u vidu da se radi o dva različita tužbena zahtjeva i to prvom kojim se traži utvrđenje ugovora nepostojećim (glavni zahtjev) te drugom kojim se traži utvrđenje ugovora ništetnim (podredni tužbeni zahtjev).
20.1.Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari, temeljem članka 166. stavak 3. ZPP- a ukinuta je i odluka o parničnim troškovima o kojima će se ponovno odlučiti prilikom donošenja nove odluke o meritumu spora.
21.Glede osporavanja odluke o utvrđenoj vrijednosti predmeta spora, navesti je kako se tužbeni zahtjev nesporno ne odnosi na novčanu svotu, a tužitelj je, u skladu s odredbom članka 40. stavka 2. ZPP-a, u tužbi naznačio vrijednost predmeta spora u iznosu od 10.000,00 kn.
21.1.Tužena je još u odgovoru na tužbu podnijela prigovor na tako određenu vrijednost predmeta spora u bitnome navodeći kako je ona suviše nisko naznačena.
21.2.Nije u pravu žalitelj kada osporava odluku prvostupanjskog suda kojom je odredio vrijednost predmeta spora u iznosu od 201.000,00 kn umjesto u tužbi označenih 10.000,00 kn smatrajući tuženičin prigovor nepravovremenim, a odluku protivnom odredbi iz članka 40. stavak 2. ZPP-a.
21.3.Naime, ovdje se radi o odluci prvostupanjskog suda sukladno odredbi iz članka 40. stavak 3. ZPP-a, koja je u primjeni ako je kod tužbenog zahtjeva koji se ne odnosi na novčanu svotu (članak 40. stavak 2.) tužitelj vrijednost predmeta spora očito suviše visoko ili suviše nisko označio tako da se postavlja pitanje stvarne nadležnosti, sastava suda, vrste postupka, prava na izjavljivanje revizije, ovlaštenja na zastupanje ili prava na naknadu troškova postupka u kojem slučaju je sud po službenoj dužnosti ili po prigovoru tuženika, ovlašten najkasnije na pripremnom ročištu na brz i prikladan način provjeriti točnost označene vrijednosti te rješenjem protiv kojega nije dopuštena posebna žalba odrediti vrijednost predmeta spora, kako je ovdje i postupio prvostupanjski sud.
21.4.Iz ranije utvrđenog proizlazi kako je tužena pravovremeno podnijela prigovor u odgovoru na tužbu o kojemu je prvostupanjski sud pravovremeno, pravilno i zakonito odlučio na pripremnom ročištu tako što je na brz i prikladan način provjerio točnost naznačene vrijednosti i prema slobodnoj ocjeni, uzev u obzir okolnosti konkretnog slučaja i činjenice iznesene u prigovoru, odredio vrijednost predmeta spora u iznosu od 201.000,00 kn (sada 26.677,28 eur).
U Splitu, 29. siječnja 2025.
PREDSJEDNIK VIJEĆA
Marko Pribisalić
