REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-3516/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Kujundžić Novak, predsjednice vijeća, Nevenke Marković, sutkinje izvjestiteljice i Mirne Maržić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja INDUSTROGRADNJA PROJEKTI d.o.o. u stečaju, OIB 99690438003, Zagreb, Poljanička ulica 5, protiv 1. tuženika PARCELA LEDENICE 1 j.d.o.o., OIB 51321514363, Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 2, i 2. tuženika ISTO grupa d.d., OIB 78858201330, Varaždin, Augusta Šenoe 4-6, koje zastupa punomoćnik Marino Folo, odvjetnik u Puli, Dalmatinova 4, radi pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-406/2023 od 4. srpnja 2024. ispravljene rješenjem toga suda poslovni broj P-406/2023 od 9. srpnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 29. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-406/2023 od 4. srpnja 2024. ispravljena rješenjem toga suda poslovni broj P-406/2023 od 9. srpnja 2024. u točkama I. i III. izreke i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-406/2023 od 4. lipnja 2024. u točki I. njezine izreke odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev: 1. da se utvrdi da je bez pravnog učinka prema stečajnoj masi Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 11. veljače 2029. ovjeren od strane javnog bilježnika pod poslovnim brojem OV-3063/2019 od 19. veljače 2019. koji je tužitelj sklopio s društvom Isto Grupa d.d. i Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 26. veljače 2021. ovjeren od strane javnog bilježnika pod poslovnim brojem OV-2726/2021 od 26. veljače 2021. koji je društvo Isto grupa d.d. sklopio s društvom Parcela ledenice 1, a kojim ugovorima je u zemljišnoj knjizi preneseno pravo vlasništva nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica] Ulica kralja Zvonimira površine 1831 m2, dvorište površine 1236 m2, stambena zgrada, Ulica kralja Tomislava, površine 595 m2, ukupne površine 1831 m2 i to etaža E-4, E-9, E-13, E-17, E-21, E-24, E-25, E-28, E-30 i E- 39 te se uspostavlja prijašnje zemljišnoknjižno stanje te se tužitelj upisuje kao vlasnik nekretnina i 2. da se utvrdi da je ništetna odredba članka 2. Ugovora o kupoprodaji poslovni broj OV-3063/2019 koja glasi „Kupoprodajna cijena nekretnina opisanih u prethodnom članku ovog Ugovora utvrđuje se u iznosu od 5.500.000,00 kn. Kupac će kupoprodaju cijenu platiti odmah po potpisu Ugovora, prijebojem s tražbinom prodavatelja“ te se nalaže prvotuženiku platiti tužitelju iznos od 836.712,94 eur koje obveze se može osloboditi ako drugotuženik prenese tužitelju vlasništvo predmetnih nekretnina. Točkom III. izreke (ispravno bi bilo II.) presude naloženo je tužitelju naknaditi tuženicima parnični trošak u iznosu od 21.093,73 eur. Točkom IV. izreke presude (ispravno bi bilo III.) odbijeni su tuženici sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u iznosu od 21.093,75 eur.

2. Rješenjem poslovni broj P-406/2023 od 9. srpnja 2024. ispravljena je presudu u uvodu u datumu donošenja presude.

3. Iz obrazloženja prvostupanjske presude proizlazi da je sud na temelju izvedenih dokaza utvrdio da je tužitelj pravni sljednik društva Industrogradnja nekretnine d.o.o. koje društvo je prije pripajanja tužitelju bilo vlasnik predmetnih nekretnina i koje društvo je s prvo tuženikom sklopilo Ugovor o kupoprodaji nekretnina i na temelju toga ugovora je provedena uknjižba prava vlasništva u zemljišne knjige. Nadalje, prvostupanjski sud je utvrdio da je prvo tuženik ugovorom o kupoprodaji od 26. veljače 2021. predmetne nekretnine prodao drugo tuženiku koji se uknjižio kao vlasnik nekretnina. Na temelju iskaza zastupnika po zakonu drugotuženika sud je zaključio da, stečajni dužnik nije pobijane radnje poduzeo s namjerom da ošteti svoje vjerovnike. Prvostupanjski sud je ocijenio da tužitelj nije dokazao postojanje pretpostavki iz odredbe članka 207. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj; 71/15 i 104/17; dalje: SZ) niti da je dokazao postojanje općih pretpostavki za pobijanje pravnih radnji pa je odbio tužbene zahtjeve.

4. O trošku parničnog postupka sud je odlučio primjenom odredbe članka 154. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje: ZPP), Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/04, 118/14, 107/15 i 126/22; dalje: Tarifa) i Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj 118/18).

5. Protiv označene presude žalbu je podnio tužitelj zbog svih razloga predviđenih u članku 353. stavku 1. ZPP-a, s prijedlogom da ovaj sud ukine pobijenu presudu i predmet vrati na ponovno suđenje. Iz sadržaja žalbe proizlazi da presudu pobija u dijelu u kojem nije uspio u sporu. U žalbi navodi da je presuda zahvaćena bitnom povredom iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, jer je na tuženiku teret dokazivanja da nije znao za tužiteljevu nesposobnost za plaćanje prema odredbi članka 202. SZ-a. Ističe da su tuženici povezana društva tužitelja pa se za njih pretpostavlja da su znali za tužiteljevu nesposobnost za plaćanje te su stoga predmetne pravne radnje pobojne o čemu prvostupanjski sud nije vodio računa.

6. Odgovor na žalbu nije podnesen.

7. Žalba je osnovana.

8. Ispitavši pobijanu presudu u smislu odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nalazi da je prvostupanjska presuda zahvaćena bitnom povredom iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 11.

ZPP-a na koju ukazuje tužitelj.

9. Predmet spora je zahtjev tužitelja za pobijanje pravne radnje stečajnog dužnika – Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 11. veljače 2019., pobijanje pravne radnje protivnika pobijanja – Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 26. veljače 2021. te uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja. Tužitelj je postavio i alternativni tužbeni zahtjev za utvrđenje da je članka 2. Ugovora o kupoprodaji od 11. veljače 2019. ništetan.

10. Bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, uvijek postoji ako presuda ima nedostataka zbog koji se ne može ispitati, a osobito ako u presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama ili su ti razlozi nejasni ili proturječni, odnosno ako postoji proturječnost između onoga što se u presudi navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.

11. Tužba radi pobijanja pravnih radnji je pravno sredstvo koje je na raspolaganju stečajnim vjerovnicima da omoguće svoje bolje namirenje u stečajnom postupku, ako je do otuđenja imovine stečajnog dužnika, došlo prije otvaranja stečajnog postupka.

12. Stoga su Stečajnim zakonom propisane opće i posebne pretpostavke za pobijanje dužnikovih pravnih radnji.

13. Opće pretpostavke su propisane odredbom članka 198. stavka 1. SZ-a na način da se mogu pobijati pravne radnje poduzete prije otvaranja stečajnoga postupka kojima se remeti pravo na ujednačeno namirenje stečajnih vjerovnika (oštećenje vjerovnika), odnosno kojima se pojedini stečajni vjerovnici stavljaju u povoljniji položaj (pogodovanje vjerovnika). Opće pretpostavke (1) da je otvoren stečajni postupak, (2) da je radnja poduzeta prije otvaranja stečajnog postupka), (3) da su tom radnjom oštećeni vjerovnici i (4) da je krajnji rezultat bolje namirenje stečajnih vjerovnika.

14. Prvostupanjski sud u točki 29. obrazloženja presude navodi da tužitelj nije dokazao da su ispunjene sve opće pretpostavke pobijanja, ali ne obrazlaže koja se od predviđenih općih pretpostavki nije ispunila. Naime, stečajni postupak nad tužiteljem je otvoren rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj St-1264/2021 od 20. kolovoza 2021., pravne radnje koje se pobijanu poduzete su 2019. i 2021. godine, tužitelj tvrdi da se radi o oštećenju stečajnih vjerovnika jer se radi o pravnim radnjama između bliskih osoba i da imovina tužitelja kao stečajnog dužnika nije dostatna za namirenje tražbina vjerovnika.

15. Prvostupanjski sud smatra da tužitelj nije dokazao postojanje niti posebnih pretpostavki iz odredbe članka 202. SZ-a (namjerno oštećenje) i članka 207. SZ-a (bliske osobe), iako smatra da nisu ispunjene opće pretpostavke. Ako nisu kumulativno ispunjene opće pretpostavke pobijanja sud ne ispituje postojanje posebnih pretpostavki.

16. Iz pobijane presude proizlazi da je sud ocjenu da nije došlo do namjernog oštećenja vjerovnika donio na temelju iskaza OĆ koji je izjavio „poduzimane su iz razloga da se pravni prednik stečajnog dužnika godinama sudskim postupcima ospori nezakonite blokade njegova računa i poduzimanje dopuštenih pravnih radnji radi osporavanja rješenje Porezne uprave, a čemu je pravni prednik tužitelja i uspio, te je dostavio dokaz da je njegovo osporavanje odluka Porezne uprave bilo uspješno“. Nije jasno kako ovakav iskaz ima utjecaja na prvostupanjski sud da bi zaključio kako predmetnim ugovorima o kupoprodaju nije došlo do oštećenja vjerovnika.

17. Nadalje, odredbom članka 207. stavka 2. SZ-a propisano je da se bliskim osobama pravne osobe smatraju: 1. članovi upravnih i nadzornih tijela, osobno odgovorni članovi dužnika i osobe koje u kapitalu dužnika sudjeluju s više od jedne četvrtine, 2. osoba ili društvo koji zbog svoje položajno-pravne ili radno-ugovorne veze s dužnikom imaju mogućnost biti upoznati s gospodarskim položajem dužnika,

3. osoba koja stoji u osobnoj vezi opisanoj u stavku 1. ovoga članka s jednom od osoba navedenom pod točkom 1. ili 2. ovoga stavka, osim ako su osobe naznačene pod točkom 1. ili 2. ovoga stavka zakonom obvezane na čuvanje tajne o poslovima dužnika.

18. Iz obrazloženja prvostupanjske presude ne proizlazi zbog čega sud smatra da tužitelj nije dokazao postojanja pretpostavki iz odredbe članka 207. SZ-a. Naime, tužitelj tvrdi da je društvo Industrogradnja nekretnine d.o.o. pripojeno stečajnom dužniku, ovdje tužitelju, što nije sporno; da su društva Isto grupa d.o.o. i Parcela ledenice d.o.o. bliske osobe dužnika, ovdje tužitelja, jer je zakonski zastupnik tužitelja ujedno i osoba ovlaštena za zastupanje prvotuženika, a osnivač drugotuženika je društvo Isto grupa nekretnine d.o.o. čiji je osnivač ovdje drugo tuženik. Slijedom navedenog nije jasno na temelju čega je sud zaključio da se ne radi, u konkretnom slučaju, o bliskom osobama.

19. Nadalje, prvostupanjski sud, umjesto da valjano objasni zbog čega smatra da nisu ispunjene opće pretpostavke (podredno posebnih pretpostavki) u točkama 25., 26., 27. i 28. obrazloženja, nepotrebno općenito govori o dužnosti stranaka prema članku 219. ZPP-a.

20. Tužitelj je postavio i alternativni tužbeni zahtjev koji je prvostupanjski sud također odbio, međutim, u tom dijelu nije dao nikakve razloge niti je svoju odluku obrazložio.

21. Slijedom navedenog, valjalo je ukinuti prvostupanjsku presudu jer ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati pa je odlučeno kao u izreci ove presude prema odredbi članka 369. stavka 1. ZPP-a.

22. U ponovnom postupku sud će otkloniti bitne povrede na koje je upućen ovom rješenjem te će donijeti novu odluku o tužbenom zahtjevu koju će valjano obrazložiti.

Zagreb, 29. siječnja 2025.

Predsjednica vijeća

Tatjana Kujundžić Novak