Broj: Ppž-366/2024

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Goranke Ratković, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. EĆ, zbog prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/2017., 126/2019., 84/2021. i 114/2022.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Knin, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku od 3. listopada 2023., broj: Pp - 2198/2022, u sjednici vijeća održanoj 29. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I.U povodu žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Knin, a po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

II.Uslijed odluke pod I., žalba tužitelja je bespredmetna.

Obrazloženje

1.Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Šibeniku od 3. listopada 2023., broj: Pp - 2198/2022, okr. EĆ, oslobođen je optužbe da bi na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinio prekršaj iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te je na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 118/2018. i 114/2022.) odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava osog suda.

2.Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnio tužitelj naznačujući da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.

3.Žalba je bespredmetna.

4.Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7, 9. i 10. ovoga Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.

5.Tako je ovaj sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti utvrdio da je prvostupanjski sud, počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 10. Prekršajnog zakona.

5.1.Naime, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti ovaj sud je utvrdio da se pobijana prvostupanjska presuda, temelji na nezakonitim dokazima iz članka 90. Prekršajnog zakona, konkretno, na iskazu svjedoka GĆ i svjedokinje žrtve HĆ, koji nisu pravilno i zakonito poučeni o svojim pravima i dužnostima, odnosno, nisu ispitani sukladno odredbama članka 173. Prekršajnog zakona u vezi članka 285. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/2008., 76/2009., 80/2011., 121/2011., 91/2012. - Odluka i Rješenje USRH, 143/2012., 56/2013., 145/2013., 152/2014., 70/2017., 126/2019., 80/2022. i 36/2024.) o ispitivanju svjedoka.

5. 2.Odredbom članka 90. stavak 2. Prekršajnog zakona, propisano je da su nezakoniti dokazi, oni dokazi koji su, između ostalog, pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka te koji su kao takvi izričito predviđeni u zakonu.

5.2.1.Odredbom članka 173. Prekršajnog zakona propisano je, da će se pri ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku smisleno primjenjivati odredbe koje važe u Zakonu o kaznenom postupku za ispitivanje svjedoka, a iz zapisnika o ispitivanju svjedoka GĆ i svjedokinje žrtve HĆ jasno je vidljivo da u predmetnom Zapisniku nije ubilježeno da su navedeni upozoreni na svoja prava sukladno gore navedenim zakonskim odredbama, odnosno sukladno odredbi članka 300. stavak 1. točka 2. i 3. Zakona o kaznenom postupku, kojom je propisano da se, iskaz svjedoka ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako je kao svjedok ispitana osoba koja ne mora svjedočiti (članka 285.), a nije na to upozorena ili se nije izričito odrekla tog prava te ako upozorenja i odricanje iz članka 285. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku (osobe iz članka 285. stavak 1. točke 1. do 3., a to; osoba s kojom je okrivljenik u braku ili izvanbračnoj zajednici, rođaci okrivljenika u uspravnoj lozi, rođaci u pobočnoj lozi do trećeg stupnja zaključno te srodnici po tazbini do drugog stupnja zaključno, posvojenik i posvojitelj okrivljenika, upozorit će se da će se njihov iskaz , ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku moći koristiti kao dokaz. Upozorenja i odgovori unose se u zapisnik.), nisu ubilježena u zapisnik.

5.2.2.Dakle, osim upozorenja iz članka 288. stavak 3. (svjedok će se upozoriti da je dužan govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo te da nije dužan odgovarati na pitanja predviđena u članka 286. stavku 1. ovog Zakona), prvostupanjski sud je bio dužan svjedoka GĆ i svjedokinju žrtvu HĆ upozoriti na to dali imaju pravo koristiti blagodat nesvjedočenja u smislu članka 285. stavak 1. (kojim je u točkama 1., 2. i 3. propisan krug osoba koje su oslobođene od obveze svjedočenja), a potom i upozoriti da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na kasniju odluku moći koristiti kao dokaz u smislu članka 285. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku. Takvo upozorenje i odgovor osobe kojoj je upozorenje dano, mora biti ubilježeno u zapisnik, a što je u konkretnom predmetu prvostupanjski sud propustio ubilježiti.

5.3.Stoga, osim upozorenja iz članka 285. stavak 1. ( kojim je u točkama 1., 2. i 3. propisan krug osoba koje su oslobođene od obveze svjedočenja), prvostupanjski sud je dužan svjedoka koji ima pravo koristiti blagodat nesvjedočenja, upozoriti da će se njegov iskaz, ako odluči svjedočiti, bez obzira na kasniju odluku moći koristiti kao dokaz u smislu članka 285. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku. Takvo upozorenje i odgovor osobe kojoj je upozorenje dano, mora biti ubilježeno u zapisnik, a što je u konkretnom predmetu prvostupanjski sud propustio ubilježiti.

5.4.U provedenom dokaznom postupku ispitan je svjedok GĆ – brat okrivljenika (srodnik u pobočnoj liniji u drugom stupnju) te svjedokinja žrtva HĆ šogorica okrivljenika (srodnica po tazbini u drugom stupnju), a koji svjedoci su trebali biti upozoreni u smislu naprijed navedenih zakonskih odredbi.

5.5.Kako, dakle, svjedok GĆ i svjedokinja žrtva HĆ prije ispitivanja nisu upozoreni u smislu naprijed citiranih zakonskih odredbi radi se o nezakonitim dokazima koji se, sukladno članka 300. stavak 1. točka 2. i 3. Zakona o kaznenom postupku, ne mogu upotrijebiti kao dokaz u postupku, pa se i na takvim dokazima ne može temeljiti utvrđeno činjenično stanje i odluka o krivnji okr. EĆ.

5.6.Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 10. Prekršajnog zakona.

6.Međutim, bez obzira što je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti zbog naprijed navedene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, a zbog čega presuda nije podobna za meritorno ispitivanje u pogledu pravilnosti i potpunosti utvrđenog činjeničnog stanja, već sada se može reći da sadržaj provedenih dokaza ne ukazuje na pravilno utvrđenje odlučnih činjenica.

6.1.Naime, nije prihvatljiv zaključak prvostupanjskog suda da izgovorene psovke od strane okrivljenika kod žrtve HĆ nisu prouzročile povredu dostojanstva i uznemirenost, a koji zaključak temelji na činjenici da je žrtva događaj prijavila mjesec i pol dana nakon što se isti dogodio te činjenicu da je suprug žrtve HĆ, GĆ izašao van nakon što je okrivljenik izgovorio psovke žrtvi HĆ te svoju suprugu ostavio samu okrivljenikom. Posebno se napominje da je, okolnost što je žrtva prijavila nasilje u obitelji potpuno irelevantna za odluku je li i do nasilja, a time i prouzročenja posljedice kod žrtve doista i došlo odnosno protek vremena od događaja do prijavljivanja događaja nije i ne može biti temelj za odlučivanje je li nasilje u obitelji i doista počinjeno.

7.Kako, dakle, postoji gore navedena bitna postupovna povreda, te kako, za sada, činjenično stanje nije u potpunosti utvrđeno s dovoljnim stupnjem izvjesnosti, to je pobijanu presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

8.U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, iznova će provesti do sada izvedene zakonite dokaze kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.

9.Stoga je, na temelju članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 29. siječnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić,v.r.

Kristina Gašparac Orlić,v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.