Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Splitu

    Poslovni broj Gž Zk-322/2024-2

    Split, Gundulićeva 29a

    U IME REPUBLIKE HRVATSKE

    RJEŠENJE

    Županijski sud u Splitu kao drugostupanjski sud po sutkinji pojedincu Mirjani Rubić, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice Republike Hrvatske, OIB 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru protiv protustranke Općine Galovac, Galovac Ulica I 113 A, 23222 Galovac OIB02309002175 zastupana po načelniku TG, a ovaj po punomoćniku Tomislavu Nemariću, odvjetniku u Zadru, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-18434/22 od 29. lipnja 2022., dana 29. siječnja 2025.

    r i j e š i o  j e

    Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-18434/22 od 29. lipnja 2022.

    Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe pod Z-32571/2022.

    Obrazloženje

    1.Pobijanim rješenjem prihvaćen je prigovor Općine Galovac te je preinačeno rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-2463/06 od 14. travnja 2006. na način da je odbijen prijedlog Republike Hrvatske za uknjižbu prava vlasništva na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je naložena uspostava zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije dopuštenog upisa pod Z-2463/06 (toč. I.), a ujedno je naložen upis zabilježbe odbijenog prijedloga RH pod poslovnim brojem Z-2463/06 (toč. II.).

    2.Pravovremeno izjavljenom žalbom predlagateljica pobija navedeno rješenje zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

    2.1.Na žalbu je odgovorila protustranka predlažući je kao neosnovanu odbiti.

    3.Žalba nije osnovana.

    4.Ispitujući pobijano rješenje u okviru ovlaštenja iz čl. 365. st. 2. i 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje:ZPP) u svezi sa čl. 91. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 91/1996, 68/1998, 137/1999, 114/2001, 100/2004 107/2007, 152/2008, 126/2010, 55/2013 i 60/2013,60/2013,108/2017 - dalje: ZZK/96) koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 241. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine 63/19, 128/22 i 155/23, dalje ZZK/19) utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti a na druge povrede žalba i ne ukazuje. Također je i materijalno pravo valjano primijenjeno.

    5.Predmet ovog zemljišnoknjižnog postupka je prijedlog Republike Hrvatske da se kat čest [katastarska čestica] i [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi potok i lokva, uknjiže kao njezino vlasništvo uz zabilježbu da su te nekretnine javno vodno dobro i dane na upravljanje Hrvatskim vodama.

    5.1.Prijedlog se temelji na odredbama čl. 57., 60. i 61. Zakona o vodama (Narodne novine 107/95 i 150/05, dalje:ZOV) koji je stupio na snagu 1. siječnja 1996. i primjenjuje se u konkretnom slučaju obzirom na vrijeme podnošenja prijedloga 9. ožujka 2006.

    6.Rješenjem ovlaštenog zk referenta poslovni broj Z-2463/06 od 3. kolovoza 2006. dopušten je u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] otpis čest. zem. [katastarska čestica], lokva površine 493 m2 i čest. br. 785 potok površine 10216 m2 uknjiženog društvenog vlasništva s organom upravljanja u korist: Mjesni odbor Galovac iz zk. ul. [broj ZK uloška] i to upis gore navedene nekretnine u novi zk. ul. [broj ZK uloška] te u tom ulošku uknjižba prava vlasništva u korist Republike Hrvatske za cijelo (toč. I.), upis zabilježbe da je predmetna nekretnina dana na upravljanje "Hrvatskim vodama" (toč. II.) te u A II- posjedovnici upis zabilježbe da je predmetna nekretnina javnovodno dobro (toč. III.).

    7.Odlučujući o prigovoru protustranke zk. sudac je istog prihvatio i odlučio kako je naprijed navedeno, pri čemu je odluku utemeljio na slijedećim činjenicama:

    -kako se prijedlog za uknjižbu temelji samo na činjenici da su predmetne nekretnine upisane s kulturom: "[adresa] i "[adresa],

    -kako se prema čl. 58. st. 1. i 2. tada važećeg Zakona o vodama pripadnost nekog zemljišta vodnom dobru utvrđuje rješenjem nadležnog tijela, prema prethodnom mišljenju Hrvatskih voda, o čemu odlučuje ministarstvo nadležno za vodno gospodarstvo;

    iz čega je zaključio kako nisu ispunjene pretpostavke za udovoljavanje prijedlogu za uknjižbu jer predlagateljica nije dostavila ispravu u smislu čl. 58. tada važećeg Zakona o vodama te je prihvaćanjem prigovora (izvorno:žalbe) preinačio rješenje zemljišnoknjižnog referenta i odbio prijedlog za uknjižbu prava vlasništva kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalažući uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja te upis zabilježbe odbijenog prigovora.

    8.Žaliteljica u bitnom ustraje u tvrdnji kako su za uknjižbu bile ispunjene pretpostavke iz čl. 60. i 61. primjenjivog Zakona o vodama pa da za upis predmetnih nekretnina u korist RH te zabilježbu da su te nekretnine javno vodno dobro nema potrebe za prilaganjem rješenja nadležnog tijela o statusu vodnog dobra.

    9.I po ocjeni ovog suda prvostupanjski je sud u zakonito provedenom postupku na pravilno utvrđeno činjenično stanje valjano primijenio materijalno pravo kada je donio pobijanu odluku.

    10.Naime, u smislu čl. 57. primjenjivog ZOV-a vodno dobro je skup zemljišnih čestica koji obuhvaća:- vodonosna i napuštena korita površinskih kopnenih voda,- uređeni inundacijski pojas,- neuređeni inundacijski pojas,- otoke koji su nastali ili nastanu u vodonosnom koritu presušivanjem vode njenom diobom na više rukavaca, naplavljivanjem zemljišta ili ljudskim djelovanjem.

    11.Vodno dobro je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, koje ima njezinu osobitu zaštitu i koristi se na način i pod uvjetima propisanim ovim zakonom.

    12.Prema čl. 58. ZOV-a rješenjem nadležnog tijela, prema prethodnom mišljenju Hrvatskih voda utvrđuje se pripadnost nekog zemljišta vodnom dobru, time što o pripadnosti zemljišta vodnom dobru na vodama I. i II. reda odlučuje ministarstvo nadležno za vodno gospodarstvo.

    12.1.U čl. 60. ZOV-a je propisano da javno vodno dobro čine zemljišne čestice iz čl. 57. st. 1. tog Zakona, koje su do dana stupanja na snagu Zakona o vodama bile upisane u zemljišnim knjigama kao javno dobro, vodno dobro, državno vlasništvo i vlasništvo jedinica lokalne samouprave, odnosno koje su na osnovi zakona postale vlasništvo države. Javnim vodnim dobrom smatraju se, sve do dokaza suprotnog, i one zemljišne čestice iz čl. 57 st. 1. Zakona o vodama, koje do dana stupanja na snagu Zakona o vodama nisu bile upisane u zemljišnoj knjizi, odnosno koje su bile upisane u zemljišnoj knjizi ali nitko nije naveden kao njihov vlasnik. Prema čl. 61. Zakona o vodama javno dobro je javno dobro u općoj uporabi i u vlasništvu je Republike Hrvatske.

    13.Da bi titular prava vlasništva koji se poziva na stjecanje temeljem zakona mogao ostvariti upis tog prava u zemljišnim knjigama u smislu odredbe čl.130. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje:ZV) dužan je prema stanju u času kad je taj prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu (čl. 107. ZZK/96) dokazati pretpostavke za upis knjižnog prava.

    13.1.Konkretno, da je nekretnina za koju se traži uknjižba na predlagateljicu, na dan 1. siječnja 1996., kada je stupio na snagu Zakon o vodama, na kojemu se temelji prijedlog, predstavljala javno vodno dobro i vlasništvo Republike Hrvatske.

    14.Nije sporno da predlagateljica nije ishodila ispravu iz čl. 58. ZOV-a kojom se utvrđuje pripadnost predmetne nekretnine vodnom dobru, a za ocjenu statusa nekretnine nije dostatna oznaka kulture, pogotovo što iz javno dostupnog izvatka iz zemljišnih knjiga proizlazi da je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana kao: [adresa], Dječje igralište.

    15.Iz po prvostupanjskom sudu pravilno utvrđenog stanja upisa u zemljišnim knjigama, posebno imajući u vidu da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u zemljišnim knjigama kao „[adresa] Dječje igralište“ slijedi osnovan zaključak da se u konkretnom slučaju ne radi o vodnom dobru iz čl. 57. st. 1. ZOV-a koje bi u času stupanja na snagu Zakona o vodama imala status javnog vodnog dobra u smislu čl. 60. st. 1. ZOV-a, a isto tako, nije vidljivo niti iz prijedloga predlagateljice, niti iz obrazloženja suda prvog stupnja, da bi predmetna nekretnina postala vlasništvo države, Republike Hrvatske, na temelju Zakona o vodama ili nekog drugog zakona, pa ne djeluje niti presumpcija iz čl. 60 st. 2. Zakona o vodama.

    16.Proizlazi kako iz sadržaja spisa nije moguće zaključiti da je navedena kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavljala vodno dobro do dana stupanja na snagu Zakona o vodama (Narodne novine br. 107/95), pa nije bilo materijalno-pravne osnove za prihvaćanje prijedloga radi uknjižbe vlasništva u korist predlagateljice i upisa javnog vodnog dobra, već je primjenom odredbe čl. 123. a. st. 3. c. ZZK/96, zemljišnoknjižni sud postupio pravilno i zakonito kada je preinakom rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta odbio prijedlog za uknjižbu.

    17.Kako se nisu ostvarili žalbeni razlozi a ni oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe iz čl. 128. st. 3. ZZK/96 valjalo je žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje te naložiti upis brisanja zabilježbe žalbe pod Z-32571/2022.

    U Splitu, 29. siječnja 2025.

    SUTKINJA

    Mirjana Rubić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.