REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-538/2021-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Kujundžić Novak, predsjednika vijeća, doc. dr. sc. Jelena Čuveljak, sutkinje izvjestiteljice i Nevenke Marković, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, zastupane po Županijskom državnom odvjetništvu u Puli, protiv tuženika GRAD UMAG, Giuseppe Garibaldi 6, Umag, OIB: 84097228497, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-262/20-17 od 18. prosinca 2020., u sjednici vijeća održanoj 29. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana tuženikova žalba i potvrđuje se presuda Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-262/20-17 od 18. prosinca 2020.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom je prihvaćen tužbeni zahtjev koji glasi: „I. Utvrđuje se da je tužiteljica Republika Hrvatska vlasnica nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], temeljem zakona, slijedom čega je tuženik dužan trpjeti brisanje prava vlasništva sa nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], uz istovremeni upis prava vlasništva tužiteljice Republike Hrvatske na nekretnini označenoj kao k. č. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], sve u roku od 15 dana (točka I. izreke)“ te je naloženo tuženiku da tužiteljici plati parnični trošak u iznosu od 2.250,00 kn u roku od 8 dana (točka II. izreke).

2. Tuženik je podnio žalbu protiv te presude pobijajući ju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku. Iznosi da sud prilikom obrazlaganja svoje odluke nije uzeo u obzir tuženikove navode o prekluziji tužitelja na podnošenje brisovne tužbe, a s obzirom na proveden postupak obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]. Smatra da je protekom roka za ispravak glede zemljišnoknjižnog uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nastupila zaštita povjerenja u istinitost i potpunost zemljišne knjige, a iz razloga što Republika Hrvatska nije prigovorila na upis prava vlasništva Grada Umaga na predmetnoj nekretnini provedenom u ispravnom postupku. Tuženik smatra da je posljedica toga da je tužitelj prekludiran u mogućnosti pokretanja parnice radi preispitivanja pravilnosti provedenog upisa prava vlasništva.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitavši pobijanu presudu sukladno odredbama čl. 365. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku u vezi s čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22.; dalje: ZPP) u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nalazi da je pobijana presuda pravilna i zakonita.

5. Predmet spora je utvrđenje prava vlasništva na nekretnini opisanoj kao kčbr. [katastarska čestica], upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Tužitelj je tijekom postupka tvrdio da je predmetna nekretnina bila upisana kao društveno vlasništvo s uknjiženim pravom korištenja za korist „PIK-Poljoprivredno industrijski kombinat-Umag“, no da je kasnije u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] bez pravnog temelja upisana kao vlasništvo Općine Umag, a zatim kasnije Grada Umaga.

6. Prvostupanjski sud je utvrdio da je 1968. godine kčbr. [katastarska čestica] otpisana iz z. k. ul. [broj ZK uloška] u z. k. ul. [broj ZK uloška] te je upisana kao Društveno vlasništvo, a kao nositelj prava korištenja „PIK – Poljoprivredno industrijski kombinat – Umag“, a sve temeljem pravomoćne i izvršne Djelomične presude Okružnog privrednog suda u Rijeci od 26. ožujka 1968. poslovni broj P-2445/67-12. Nadalje, sud je utvrdio da je 30. siječnja 1988. kčbr. [katastarska čestica] pod poslovnim brojem Z-216/98 otpisana iz z. k. ul. [broj ZK uloška] i upisana u novi z. k. ul. [broj ZK uloška], te se u listu A, pod točkom 5, navodi cit: “Temeljem toč. 595 Rz- 1/97 od 11. siječnja 1997., pripisuje se u AI k. č. br. [katastarska čestica], otpisana iz z. k. ul. [broj ZK uloška] ove k.o. od nekretnine Društvenog vlasništva korisnika „PIK – Poljoprivredno industrijski kombinat – Umag“, dok se u listu B navodi cit: „Temeljem toč. 81, 83 i 85, Rz1/97 od 11. siječnja 1997. godine uknjižuje se pravo vlasništva na nekretninama upisanim u AI, otpisanim iz z. k. ul. [broj ZK uloška] ove k.o. od nekretnina Društvenog vlasništva, korisnika Općine Umag, za korist Općine Umag. Prema tome, ispravno je utvrđenje prvostupanjskog suda da je očito u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] uslijed zemljišnoknjižnih promjena došlo do greške prilikom provođenja zemljišnoknjižnih upisa jer je kčbr. [katastarska čestica]. godine bila upisana kao društveno vlasništvo s upisanim nositeljem prava korištenja „PIK-Poljoprivredni industrijski kombinat-Umag“ da bi se zatim ista čestica 1998. godine otpisala iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] u zk. ul. br. [broj ZK uloška] i tamo upisala za korist Općine Umag, a da se u zemljišnim knjigama kao temelj upisa navodi točaka 81, 83 i 85 Rz-1/97 od 11. siječnja 1997. i govori se o nekretninama otpisanim iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] upisanih kao društveno vlasništvo korisnika Općine Umag.

7. Da je očito da je u konkretnom slučaju došlo do greške prvostupanjski sud zaključuje jer iz raspravnog zapisnika Rz-1/97 proizlazi da se o kčbr. [katastarska čestica] raspravljalo pod točkom 595, a ne 81, 83 i 85, a niti je ta nekretnina ranije otpisana iz zemljišnoknjižnog uloška broj [broj ZK uloška], već iz zemljišnoknjižnog uloška broj [broj ZK uloška] i niti se vodila kao društveno vlasništvo Općine Umag.

8. Sud je nadalje utvrdio da je u raspravnom zapisniku Rz-1/97 pod točkom 595 pogrešno navedeno da se kčbr. [katastarska čestica] vodi kao društveno vlasništvo nositelja prava korištenja Općine Umag, utvrdivši da je u to vrijeme kčbr. [katastarska čestica] u zemljišnim knjigama bila upisana kao društveno vlasništvo s upisanim nositeljem prava korištenja „PIK-Poljoprivredno industrijski kombinat-Umag“, što je upisano još 1968., zaključivši da je do greške vjerojatno došlo iz razloga što se u raspravnom zapisniku pogrešno navelo da se kčbr. [katastarska čestica] nalazi upisana u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška], u kojem je bila upisana do 1968. kada je otpisana iz tog uloška i upisana u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška], a u zemljišnoknjižnom ulošku [broj ZK uloška] su se nekretnine vodile kao Općenarodna imovina s upisanim upraviteljem Narodnog odbora Općine Umag. Sud zaključuje da je vjerojatno u tom trenutku i došlo do prve greške kod sastavljanja raspravnog zapisnika Rz-1/97 u točki 595 koja se odnosila na kčbr. [katastarska čestica] jer se pogrešno smatralo da je ta čestica upisana u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] u kojem su bile upisane nekretnine koje su se vodile kao društveno vlasništvo s upisanim pravom upravljanja Općine Umag. Ovaj sud se slaže sa takvim zaključkom prvostupanjskog suda koji je jasan i ima uporište u dokumentaciji u spisu.

9. Uzimajući u obzir gore navedeno, odnosno da je upis prava vlasništva na nekretnini koja je predmet ovog postupka za korist Općine Umag, odnosno kasnije Grada Umaga, posljedica greške, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je predmetna nekretnina bez pravne osnove upisana od nekretnine društvenog vlasništva s upisanim nositeljem prava korištenja za korist „PIK-Poljoprivredno industrijski kombinat-Umag“ na nekretninu s upisanim pravom vlasništva za korist Općine Umag, odnosno kasnije Grada Umaga.

10. Sud je nadalje utvrdio da je nakon toga k. č. [katastarska čestica] upisana kao vlasništvo Grada Umaga čl. 87. st. 1. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi („Narodne novine“ broj 90/92), te Sporazuma o preuzimanju nekretnina, pokretnina i financijskih sredstava bivše Općine Buje.

11. Nadalje, sud je uvidom u dopis Centra za restrukturiranje i prodaju od 16. srpnja 2019. utvrdio da poduzeće PIK, Poljoprivredno industrijski kombinat „Umag“ nije provelo postupak pretvorbe sukladno Zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća („Narodne novine“ broj: 19/91, 83/92, 84/92, 94/93, 2/94 i 9/95), no da je pretvorbu provelo društveno poduzeće HISTRIA GROUP HOLDING s.p.o. Umag u okviru koje je procijenjena i imovina ovisnih društava, ali da iz rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju od 20. prosinca 1996. i zaključka od 25. veljače 1997. proizlazi da nekretnina označena kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije navedena kao procijenjena u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe društvenog poduzeća HISTRIA GROUP HOLDING s.p.o. Umag.

12. Također, sud je iz uvjerenja Upravnog odjela za prostorno uređenje i izdavanje akata gradnje Grada Umaga od 29. svibnja 2019. utvrdio da se nekretnina označena kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dan 24. srpnja 1991. nalazila unutar granica građevinskog područja naselja Grupija.

13. S obzirom na to da kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije procijenjena u društveni kapital prilikom pretvorbe društvenog poduzeća HISTRIA GROUP HOLDING, u sklopu kojeg je poslovalo društvo PIK-Poljoprivredno industrijski kombinat-Umag, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da u konkretnom slučaju ne dolazi u obzir primjena odredbe čl. 390.a Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17., 152/14. i 81/15.; dalje: ZV).

14. Prema odredbi čl. 390.a ZV-a, trgovačko društvo kao pravni sljednik društvenog poduzeća, po završenoj pretvorbi društvenoga vlasništva, vlasnik je nekretnina koje su na dan procjene vrijednosti temeljnog kapitala u postupku pretvorbe ili privatizacije bile: – društveno vlasništvo s pravom upravljanja, korištenja i raspolaganja društvenog poduzeća i – koje su mogle biti predmet stjecanja prava vlasništva i – čija je vrijednost procijenjena u kapital društva i koje su po nadležnom tijelu iskazane u kapitalu društva.

15. Uzimajući u obzir da vrijednost nekretnine koja je predmet ovog postupka nije procijenjena u društveni kapital poduzeća za čiju korist je na nekretnini koja je predmet ovog postupka bilo upisano pravo korištenja sve dok nije došlo do pogreške prilikom upisa u zemljišnim knjigama, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da je u konkretnom slučaju riječ o neprocijenjenoj imovini u smislu odredbe čl. 56. Zakona o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“ broj 52/18; dalje: Zakon o upravljanju državnom imovinom).

16. Prema odredbi čl. 56. st. 1. Zakona o upravljanju državnom imovinom, neprocijenjena imovina, u smislu tog zakona, su dionice u trgovačkim društvima, poslovni udjeli u trgovačkim društvima, građevinska zemljišta, poslovni prostori, stanovi, tražbine i pokretnine koje nisu, u cijelosti ili u dijelu, procijenjene u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća („Narodne novine“ broj: 19/91., 83/92., 94/93., 2/94., 9/95. i 118/99.), odnosno koje nisu unesene u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji („Narodne novine“ broj: 21/96., 71/97., 16/98. i 73/00.), a na kojoj su pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja imala društvena poduzeća, dok je stavkom 3. tog članka propisano da je neprocijenjena imovina iz st. 1. i 2. istoga članka imovina Republike Hrvatske.

17. Suprotno tuženikovim žalbenim navodima, pravilno prvostupanjski sud zaključuje da se u konkretnom slučaju ne radi o tužbi za ispravak iz čl. 197. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 91/96) niti o brisovnoj tužbi iz čl. 129., pravilno ocijenivši da tužitelj niti ne postavlja takve tužbe, niti se podnesena tužba može podvesti pod tužbu za ispravak ili brisovnu tužbu.

18. Neosnovano tuženik u žalbi upire da je protekom roka za ispravak glede predmetnog zemljišnoknjižnog uloška za k. o. [katastarska općina] nastupila zaštita povjerenja u istinitost i potpunost zemljišne knjige. Naime, tuženik je sudjelovao u postupku obnove zemljišne knjige u kojem je doneseno rješenje na temelju kojeg je sud upisao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini pa ga se stoga ne može smatrati trećom osobom koja se može pozivati na istinitost i potpunost zemljišnih knjiga. Isto tako, za podnošenje tužbe za utvrđenje prava vlasništva nije odlučno što je tužitelj nije sudjelovao u tom postupku.

19. Slijedom iznijetog, na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci presude.

Zagreb, 29. siječnja 2025.

Predsjednik vijeća

Tatjana Kujundžić Novak