REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-4993/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Marina Veljak, u izvanparničnom postupku predlagatelja DR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Zoran Vukušić Bokan, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Vukušić Bokan i partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv protustranke SARTURA d.d. za trgovinu i usluge, OIB: 27334333242, iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Vladimir Ante Batarelo, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Batarelo Dvojkovich, Vuchetich d.o.o. iz Zagreba, radi imenovanja revizora, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj R1-211/2024 od 4. prosinca 2024., 29. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

Uvažava se predlagateljeva žalba, ukida se rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj R1-211/2024 od 4. prosinca 2024. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj R1-211/2024 od 4. prosinca 2024. odbijen je prijedlog predlagatelja od 20. travnja 2024. kojim se predlaže da sud sukladno članku 40. Zakona o trgovačkim društvima imenuje revizora za protustranku sukladno članku 450. Zakona o trgovačkim društvima, koji revizor će sukladno članku 451. Zakona o trgovačkim društvima pregledati poslovne knjige i dokumentaciju protustranke i tražiti obavještenje i izjave od člana uprave protustranke te od osoba zaposlenih u protustranci, kako bi utvrdio stanje poslovanja u protustranci etc. (točka 1.) i naložio predlagatelju DR iz [adresa] u roku od 8 dana platiti troškove ovog postupka u iznosu od 706,22 eura protustranci (točka 2. izreke).

2. U obrazloženju se navodi da je predlagatelj 20. travnja 2022. podnio prijedlog radi imenovanja revizora za društvo protustranke prema članku 450. i 451. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj: 11/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 18/23 i 130/23; dalje: ZTD) što smatra potrebnim s obzirom na to da je skupština društva protustranke na skupštini 17. rujna 2021. odbila njegov prijedlog (kao člana društva) za imenovanje revizora radi pregleda posljednjih godišnjih izvještaja, kojem se prijedlogu tijekom postupka protustranka protivila navodeći da je predlagatelj zloupotrebljavao svoj položaj člana društva.

Prema obrazloženju, prvostupanjski sud je izvršio uvid u sudski registar, u spis kao i u odluke Općinskog građanskog suda u Zagrebu i Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-2287/22, D1528/22, Ovr-3137/22 i D766/22 te je održao i pet ročišta.

Na temelju uvida u registar suda odnosno zbirku isprava za društvo protustranke prvostupanjski sud je utvrdio da je predlagatelj u vrijeme podnošenja prijedloga bio imatelj 26 jednakih poslovnih udjela svaki u nominalnom iznosu od po 200,00 kuna, koji su predstavljali 26% temeljnog kapitala društva protustranke, da je drugi član društva imao 74 poslovna udjela svaki u nominalnom iznosu od po 200 kuna što je zajedno predstavljalo 74% temeljnog kapitala što je bila osnovna pretpostavka za podnošenje prijedloga u smislu aktivne legitimacije za podnošenje prijedloga u ovom postupku prema članku 450 ZTD-a. Međutim, budući da je 19. listopada 2023. na skupštini Društva donesena odluka o povećanju temeljnog kapitala društva protustranke i to izdavanjem novog poslovnog udjela u nominalnoj vrijednosti od 30.000,00 EUR koji predstavlja 90,9091% temeljnog kapitala društva protustranke, što je dana 15. studenog 2023. upisano u sudski registar te nakon navedenog upisa član društva JR ima 74 poslovna udjela na koje otpada 6,7273% temeljnog kapitala, predlagatelj ima 26 poslovnih udjela na koje otpada 2,3636% temeljnog kapitala, a BIT d.o.o., društvo sa sjedištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] ima jedan poslovni udio na koji otpada 90,9091% temeljnog kapitala, prvostupanjski sud je ocijenio da predlagatelj više nema aktivnu legitimaciju jer prema članku 450. st. 1. ZTD-a, aktivnu legitimaciju za postavljanje zahtjeva za imenovanjem revizora od strane suda ima član društva koji ima poslovne udjele na koje otpada najmanje desetina temeljnog kapitala.

Konačno prvostupanjski sud ocjenjuje da, kako predlagatelj više nema aktivnu legitimaciju i nije točno ukazao na koji period i na koja s tim povezana financijska izvješća društva bi se trebao odnositi pregled revizora te kako po stavu prvostupanjskog suda predlagatelj nije učinio vjerojatnim da bi protustranka počinila grube povrede bilo kojeg zakona i bilo koju povredu društvenog ugovora društva protustranke, nisu ispunjene pretpostavke iz članka 450. ZTD-a za imenovanje revizora po prijedlogu predlagatelja, slijedom čega je njegov prijedlog odbio kao neosnovan, a protustranci je priznat trošak postupka u iznosu od 706,22 eura.

3. Protiv navedenog rješenja žali se predlagatelj navodeći da je obrazloženje suda nejasno, da nije utemeljeno na zakonu, da je djelomično kontradiktorno samo sebi, da sud nije utvrdio činjenice koje su važne za donošenje odluke, a da je za valjanu odluku o imenovanju revizora u ovom slučaju sud trebao utvrditi samo je li odlukom članova društva protustranke odbijen prijedlog za imenovanje revizora radi pregleda posljednjih godišnjih financijskih izvješća, ima li predlagatelj poslovne udjele na koje otpada najmanje deseti dio temeljnog kapitala i jesu li učinjene grube povrede zakona ili društvenog ugovora. Iz zapisnika sa skupštine protustranke od 17. rujna 2021. vidljivo je da je prijedlog odbijen i da je tada predlagatelj imao poslovne udjele na koje otpada najmanje deseti dio temeljnog kapitala, a grube povrede zakona ili društvenog ugovora su počinjene dostavom FINA-i i sudskom registru odluke o raspodjeli dobiti 2020. godine s navodne skupštine protustranke od 15. svibnja 2021. koja nije nikad održana, što protustranka nije niti osporila niti dostavila u spis bilo kakav dokaz da je ta skupština održana. Iz zapisnika sa skupštine protustranke održane 22. studenog 2021. vidljivo je pak da je predlagatelju uskraćeno pravo na obaviještenost onemogućavanjem uvida u poslovne knjige (članak 447. ZTD-a) što je prema praksi Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske dostatan razlog za određivanje revizora. Ukazuje da prema odredbi članka 450. ZTD-a ne treba specificirati dokumentaciju u koju se želi izvršiti uvid. Predlaže preinačiti pobijano rješenje i odrediti revizora, podredno ukinuti ga u cijelosti i vratiti na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu.

4. Protustranka nije odgovorila na žalbu.

5. Ispitavši rješenje u pobijanoj točki I. izreke sukladno odredbama članka 365. stavka 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), u vezi s odredbom članka 40. stavka 2. Zakona o trgovačkim društvima i paragrafa 21. stavka 1. pravnih pravila iz Zakona o sudskom vanparničnom postupku za Kraljevinu Jugoslaviju („Službene novine“ broj: 178/34; dalje: pravna pravila VP 34), u granicama žalbenih razloga, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nalazi da je žalba osnovana.

6. Na temelju odredbe članka 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine („Narodne novine“ broj: 73/91), pravni propisi koji su bili na snazi na dan 6. travnja 1991. primjenjuju se u Republici Hrvatskoj kao pravna pravila, ako su se (sukladno posebnim propisima) do dana stupanja na snagu tog zakona primjenjivala u Republici Hrvatskoj. Do dana stupanja na snagu navedenog zakona ( 31. prosinca 1991.), pravna pravila VP 34 su se primjenjivala u Republici Hrvatskoj na temelju odredbe članka 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije („Službeni list FNRJ“ broj: 86/46). Prema članku 2. tog Zakona, navedena pravna pravila primjenjivat će se na odnose koji nisu uređeni važećim propisima Republike Hrvatske, ako su u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske, što znači da se ona primjenjuju i dalje.

U Republici Hrvatskoj je donesen poseban zakon o sudskom izvanparničnom postupku koji je stupio na snagu 10. lipnja 2023. („Narodne novine“ broj 59/23), koji je odredbom članka 119. odredio da će se postupci koji su bili pokrenuti, a nisu bili dovršeni do stupanja na snagu tog Zakona, dovršiti prema propisima i pravnim pravilima koji su bili na snazi odnosno koji su se primjenjivali do stupanja na snagu tog Zakona.

Budući da je ovaj izvanparnični postupak pokrenut 20. travnja 2022., dakle prije 10. lipnja 2023., primjenjuju se pravila izvanparničnog postupka, odnosno pravna pravila VP 34, ako su u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske. Na temelju paragrafa 21. stavak 1. pravnih pravila VP 34, u takvim se postupcima supsidijarno primjenjuju odredbe ZPP-a.

7. Uvidom u prijedlog (list 1., 2. i 3. spisa) ovaj sud je utvrdio da je predlagatelj, kao manjinski član društva protustranke kao imatelj udjela koji čine 26% temeljnog kapitala protustranke, 20. travnja 2022. predložio da sud na temelju članka 450. ZTD-a imenuje revizora koji će sukladno članku 451. ZTD-a pregledati poslovne knjige i dokumentaciju protustranke i tražiti obavještenja i izjave od članova uprave protustranke te od osoba zaposlenih u protustranci, kako bi utvrdio stanje poslovanja u protustranci, jer je odlukom skupštine protustranke na skupštini 17. rujna 2021. pod točkom IV. dnevnog reda odbijen njegov prijedlog za imenovanje revizora radi pregleda posljednjih godišnjih financijskih izvješća.

Predlagatelj navodi da mu se čini vjerojatnim da su učinjene grube povrede zakona ili društvenog ugovora jer je protustranka 20. svibnja 2021. dostavila FINA-i (tobožnju) odluku skupštine protustranke od 15. svibnja 2021. o raspodjeli dobiti 2020. godine (zajedno s računom dobiti i gubitka i dr.) koju je navodno donijela skupština protustranke prema „usvojenim financijskim izvještajima“, iako, prema najboljem znanju predlagatelja, nikakva skupština protustranke nije prethodila usvajanju spomenutih financijskih izvješća niti donošenju te odluke. Time je po ocjeni predlagatelja počinjena gruba povreda zakona ili društvenog ugovora.

Dana 19. listopada 2023., dakle godinu i pol nakon podnošenja prijedloga, protustranka je donošenjem odluke o povećanju temeljnog kapitala smanjila ukupan udio predlagatelja u temeljnom kapitalu na 2,3636 %.

8. Prema odredbi članka 450. stavka 1. ZTD-a ako je odlukom članova društva odbijen prijedlog da se imenuju revizori radi pregleda posljednjih godišnjih financijskih izvješća, sud može na prijedlog članova društva koji zajedno imaju temeljne uloge što čine najmanje deseti dio temeljnog kapitala imenovati jednog ili više revizora. Sud će tom zahtjevu udovoljiti samo onda ako se učini vjerojatnim da su učinjene grube povrede zakona ili društvenog ugovora.

Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da je predlagatelj imao aktivnu legitimaciju u vrijeme podnošenja prijedloga za imenovanje revizora, ali neosnovano smatra da predlagatelj gubi aktivnu legitimaciju u slučaju ako se, nakon što je pokrenuo postupak za imenovanje revizora iz razloga iz članka 450. ZTD-a, njegov udio u temeljnom kapitalu na temelju odluke protustranke smanji tako da više ne bi bio ovlašten sudu predložiti imenovanje revizora. Zakon jasno određuje da sud može na prijedlog članova društva koji zajedno imaju temeljne uloge što čine najmanje deseti dio temeljnog kapitala imenovati jednog ili više revizora. Odluke u društvu mogu biti korisne za većinu, a štetne za društvo ili za druge članove društva koji su manjina. Kako se odluke u društvu donose u pravilu većinom glasova, donose ih članovi koji imaju većinu temeljnog kapitala, pa je Zakon o trgovačkim društvima u članku 450. propisao posebnu zaštitu te manjine. U tim okolnostima, kad se aktivna legitimacija za podnošenje prijedloga za imenovanje revizora od strane suda ne bi ocjenjivala prema stanju u vrijeme podnošenja prijedloga kojim je ovaj izvanparnični postupak pokrenut, kako je zakonom i određeno, pravna zaštita manjine ne bi bila učinkovita.

Stoga se, s obzirom na prirodu pravnog odnosa i učinkovitost pravne zaštite koju predlagatelj predlaže ostvariti u ovom postupku, aktivna legitimacija predlagatelja ocjenjuje prema stanju u vrijeme podnošenja prijedloga kojim je ovaj izvanparnični postupak pokrenut što znači da je predlagatelj, s obzirom na to da je u trenutku podnošenja prijedloga bio imatelj udjela koji čine 26% temeljnog kapitala protustranke, bio aktivno legitimiran postupati u skladu s člankom 450. ZTD-a.

9. Prema navedenoj odredbi, predlagatelj u prijedlogu za imenovanje revizora od strane suda mora učiniti vjerojatnim da su učinjene grube povrede zakona ili društvenog ugovora.

Prvostupanjski sud ističe da predlagatelj nije naveo koju dokumentaciju i koja konkretna objašnjenja i izjave traži od članova uprave i nadzornog odbora i od osoba zaposlenih u društvu vezano za poslovanje protustranke, smatra da predlagatelj nije ukazao koje tijelo društva protustranke je počinilo grube povrede i kojeg zakona i u kojem periodu i koje odredbe su grubo povrijeđene i od kojeg tijela društva protustranke.

Prije svega, vidljivo je da je u stavku 1. članku 450. ZTD-a predlaganje imenovanja revizora od strane suda uvjetovano činjenicom da je odlukom članova društva odbijen prijedlog da se imenuju revizori radi pregleda posljednjih godišnjih financijskih izvješća. Dakle, riječ je o pregledu posljednjih godišnjih izvješća. Konkretno koja su to „posljednja godišnja izvješća“ ovisi o tome u čemu se sastoje grube povrede zakona ili društvenog ugovora. Konkretno, u prijedlogu za imenovanje revizora se jasno navodi da se predlagatelju čini vjerojatnim da su učinjene grube povrede zakona ili društvenog ugovora jer je protustranka 20. svibnja 2021. dostavila FINA-i (tobožnju) odluku skupštine protustranke od 15. svibnja 2021. o raspodjeli dobiti 2020. godine (zajedno s računom dobiti i gubitka i dr.) koju je navodno donijela skupština protustranke prema „usvojenim financijskim izvještajima“, iako, prema najboljem znanju predlagatelja, nikakva skupština protustranke nije prethodila usvajanju spomenutih financijskih izvješća niti donošenju te odluke.

U opširnom očitovanju na prijedlog za imenovanje revizora od strane suda (list 53.-60. spisa) protustranka, u bitnom, ukazuje na narušene međučlanske odnose i na mogućnost da predlagatelj zloupotrijebi podatke o financijskom poslovanju društva protustranke, zbog čega je skupština društva ranije odbila i njegov zahtjev za uvid u poslovne knjige protustranke te mu je uvid omogućen tek na temelju odluke suda, dok glede prijedloga za imenovanje revizora od strane suda citira zakon da predlagatelj mora učiniti vjerojatnim da su učinjene grube povrede zakona ili društvenog ugovora, a zatim navodi da se „pozivanje na eventualne potencijalne nepravilnosti odnosi na period u kojem je predlagatelj imao kontrolu preko svog predstavnika u upravi društva - ĐR koji je imao potpuni i neometani pristup računovodstvu, a što je često i koristio. Za vrijeme trajanja mandata članovima uprave koji su predstavljali predlagatelja su sastavljeni financijski izvještaji te objavljeni u Financijskoj agenciji. Način na koji su se godišnji financijski izvještaji dostavljali i učinili dostupnim predlagatelju nisu odstupali od dotadašnje prakse društva, za koju praksu su zaslužni, kako predlagatelj, tako i njegovi predstavnici u upravi društva – g. BR i g. ĐR....“. Uzevši u obzir sve navedeno, protustranka zaključuje da je neopravdana i paušalna tvrdnja predlagatelja kako su odluke vezane za financijske izvještaje i prateće dokumente donesene bez saznanja i suglasnosti predlagatelja, kao i da bi, da predlagatelj nije u to imao uvid, sigurno ranije uputio zahtjev društvu te takav uvid i zatražio. Protustranka u podnesku od 4. srpnja 2022. (list 202.-204. spisa) ponavlja da predlagatelj nije učinio vjerojatnim postojanje grube povrede zakona ili društvenog ugovora na koju on ukazuje te da se iz svega može zaključiti da nije cilj predlagatelja ispitati jesu li poslovne knjige sastavljene u skladu sa zakonom već je njegov cilj doći do informacija o kupcima društva te o zaposlenicima društva i o eventualnim pravnim radnjama koje društvo priprema prema predlagatelju i povezanim osobama.

Tek u podnesku od 21. rujna 2022. (list 248.-250. spisa) protustranka se očitovala na tvrdnju iz prijedloga da je protustranka 20. svibnja 2021. dostavila FINA-i (tobožnju) odluku skupštine protustranke od 15. svibnja 2021. o raspodjeli dobiti 2020. godine (zajedno s računom dobiti i gubitka i dr.) koju je navodno donijela skupština protustranke prema „usvojenim financijskim izvještajima“, iako, prema najboljem znanju predlagatelja, nikakva skupština protustranke nije prethodila usvajanju spomenutih financijskih izvješća niti donošenju te odluke, tako da je navela da je dopušteno, a u praksi i vrlo često, da članovi društva donose odluke i izvan skupštine pisanim putem ako se članovi u pojedinom slučaju dogovore u pisanom obliku o odluci koju treba donijeti, sukladno članku 440. stavku 1. ZTD-a. Budući da je predlagatelj toga bio i više nego svjestan po mišljenju protustranke otpada jedini pokušaj predlagatelja za dokazivanjem da skupština od 15. svibnja 2021. na kojoj je donesena odluka o usvajanju godišnjih financijskih izvještaja društva nije održana.

10. Dakle, suprotno zaključku prvostupanjskog suda, predlagatelj je aktivno legitimiran za vođenje ovog postupka jer je imao ovlaštenje podnijeti prijedlog za imenovanje revizora od strane suda, o kojem prijedlogu sud treba odlučiti u ovom postupku neovisno o činjenici da se njegov udio u temeljnom kapitalu na temelju odluke protustranke smanjio tako da više ne bi bio ovlašten sudu predložiti imenovanje revizora.

11. Prvostupanjski sud je opširno analizirao postupke koji su se vodili u vezi zahtjeva za uvid u poslovne knjige društva protustranke, naveo je da su održana pet ročišta na kojima su se provodili dokazi, ali iz obrazloženja nije vidljivo koje dokaze je proveo ni koje je činjenice na temelju provedenih dokaza utvrdio.

12. U vezi predlagateljeve tvrdnje da su učinjene grube povrede zakona ili društvenog ugovora na način da je protustranka 20. svibnja 2021. dostavila FINA-i (tobožnju) odluku skupštine protustranke od 15. svibnja 2021. o raspodjeli dobiti 2020. godine (zajedno s računom dobiti i gubitka i dr.) koju je navodno donijela skupština protustranke prema „usvojenim financijskim izvještajima“, iako, prema najboljem znanju predlagatelja, nikakva skupština protustranke nije prethodila usvajanju spomenutih financijskih izvješća niti donošenju te odluke, prvostupanjski sud je u obrazloženju samo naveo da predlagatelj nije učinio vjerojatnim da bi protustranka počinila grube povrede bilo kojeg zakona i bilo koju povredu društvenog ugovora društva protustranke, a nije utvrdio činjenice niti naveo razlog zašto predlagatelj nije učinio vjerojatnim da su učinjene grube povrede zakona ili društvenog ugovora na koje je predlagatelj ukazao. Iz predlagateljevih navoda kojima je on precizirao i kada je i kako počinjena opisana gruba povreda jasno proizlazi koja bi to posljednja godišnja financijska izvješća (kako ih formulira ZTD u članku 450. stavku 1.) revizor trebao pregledati u smislu članaka 451. i 452. ZTD-a.

13. Stoga predlagatelj osnovano ukazuje na to da prvostupanjski sud nije utvrdio odlučne činjenice, da je na utvrđene činjenice pogrešno primijenio materijalno pravo i da pobijano rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, čime je počinjena i apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a.

14. Slijedom iznijetog, na temelju odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a i citiranih odredaba Zakona o trgovačkim društvima, predlagateljeva žalba je uvažena i pobijano rješenje ukinuto te je predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovan postupak, u kojem će prvostupanjski sud otkloniti povrede na koje mu je ukazano ovim rješenjem te će utvrditi relevantne činjenice i sukladno uputama ovog suda donijeti novu na zakonu osnovanu odluku koju će valjano, u skladu s odredbom članka 338. stavka 4. ZPP-a obrazložiti.

Zagreb, 29. siječnja 2025.

Sudac

Marina Veljak