Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-10/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vlaste Feuš kao predsjednika vijeća, Vlatke Fresl Tomašević kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Tomislav Aralica kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja JA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Zvonimiru Vrkiću, odvjetniku u Benkovcu, Trg kardinala Alojzija Stepinca 3A, protiv tuženika Grada Zadra, Narodni trg 1, Zadar, [osobni identifikacijski broj], zastupan po zz i gradonačelniku IA, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-1789/2024-6 od 15. studenog 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 28. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-1789/2024-6 od 15. studenog 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom utvrđeno je da je tužitelj stekao vlasništvo na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini 619 m2, koji dio je na Skici stalnog sudskog vještaka za geodeziju Frane Vlatković, dipl. ing. geod. od 19. listopada 2020. (u daljnjem tekstu skici vještaka) označen žutom bojom i točkama A-C-D-E-F-G-A (točka I izreke) te da je tuženik dužan tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 1.574,24 eura (točka II izreke).

2. Presudu pobija tuženik zbog svih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 u daljnjem tekstu: ZPP-a). Predlaže pobijanu presudu preinačiti.

3. Žalba tuženika nije osnovana.

4. Predmet spora u ovoj žalbenoj fazi je zahtjev tužitelja na utvrđenje da je dosjedanjem stekao pravo vlasništva na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini 619 m2 koji dio je na skici vještaka označen žutom bojom i točkama A-C-D- E-F-G-A.

5. Odlučujući o žalbama stranaka na presudu Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-1625/2017 od 30. studenog 2020. donesenu u ovoj pravnoj stvari ovaj drugostupanjski sud donio je odluku poslovni broj Gž-125/2021-2 od 26. siječnja 2021. kojom je potvrdio prvostupanjsku presudu u dijelu kojom je odbijen zahtjev tužitelja na utvrđuje se da je stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini 244 m2, koji dio je na Skici stalnog sudskog vještaka za geodeziju Frane Vlatković, dipl. ing. geod. od 19. listopada 2020. označen plavom bojom i točkama A-B-C-A, a koja skica je sastavni dio prvostupanjske presude, što je tuženi dužan priznati i tužitelju izdati ispravu podobnu za zemljišnoknjižni prijenos navedene nekretnine u vlasništvo tužitelja dok je u preostalom dijelu prvostupanjsku presudu ukinuo i vrati predmet na ponovno odlučivanje.

6. U daljnjem tijeku postupka odlučujući po žalbama stranaka na presudu Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-538/2021-9 od 22. veljače 2023., ovaj drugostupanjski sud donio je odluku poslovni broj Gž-2857/2023-2 od 4. lipnja 2024., kojom je potvrdio prvostupanjsku presudu u dijelu kojim je odbijen zahtjev tužitelja na utvrđenje da je stekao pravo vlasništva na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini 244 m2, koji dio je na skici vještaka označen plavom bojom i točkama A-B-C- A kao i eventualno kumulirani zahtjev da je stekao vlasništvu na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini 244 m2, koji dio je na skici vještaka označen plavom bojom i točkama A-B-C-A dok je djelomično istu preinačio i odbio zahtjev tužitelja na utvrđenje da je stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva, na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini 619 m2, koji dio je na Skici stalnog sudskog vještaka za geodeziju Frane Vlatković, dipl.ing.geod. od 19. listopada 2020. godine označen žutom bojom i točkama A-C-D-E-F-G-A. Ujedno je vratio spis prvostupanjskom sudu radi odlučivanja o eventualno kumuliranom zahtjevu tužitelja u odnosu na dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], o kojem prvostupanjski sud nije odlučio. 7. U ponovljenom postupku tužitelj je podneskom od 29. rujna 2024. precizirao i ostao kod svog eventualno kumuliranog zahtjeva kojim traži, u slučaju odbijanja njegovog zahtjeva na utvrđenje da je stekao pravni osnov za stjecanje prava vlasništvo, utvrđenje da je dosjedanjem stekao vlasništvo na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini 619 m2, koji dio je na Skici stalnog sudskog vještaka za geodeziju Frane Vlatković, dipl.ing.geod. od 19. listopada 2020. godine označen žutom bojom i točkama A-C-D-E-F-G-A.

8. Prvostupanjski je sud pobijanom presudom prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja na utvrđenje da je tužitelj stekao dosjedanjem vlasništvo dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini 619 m2.

9. U ovom stadiju postupka među strankama nije sporno da su OA, kao prodavatelj i TA kao kupac sklopili 3. listopada 1982. kupoprodajni ugovor iz kojeg proizlazi da je kupac kupio čest. zem. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zvanu "Mali brig", u površini od 622 m2 (što da čini jednu polovinu ukupne parcele 3645/22, zapadna strana do kamenoloma) za ugovorenu kupoprodajnu cijenu koju je u cijelosti prodavatelju kupac isplatio, te odmah stupio u posjed iste, kao i da je tužitelj sa KA, suprugom ŽA, kao prodavateljicom sklopio ugovor o prodaji nekretnina od 12. veljače 2004., koji je ovjeren pri Uredu državne uprave u Zadarskoj županiji, Službi za opću upravu, Ispostava Benkovac od 13. veljače 2004 pod brojem ovjere OV-257 a iz kojeg proizlazi da je tužitelj kupio čest. zem. broj [katastarska čestica] zvani "Mali brig" ukupne površine 622 m2 (što čini jednu polovicu ukupne parcele i početa kuća 10x2 m), isplatio ugovorenu kupovninu te potpisu ugovora stupio u posjed kupljene nekretnine, koji mu posjed nitko nije osporavao niti oduzimao.

10. Pošavši od utvrđenja da iz povijesti posjedovanja čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] slijedi da je predmetna čestica pripadala k. o. [katastarska općina] do osnivanja k. o. [katastarska općina] 1964.g., ista od 1945.g. je bila evidentirana posjedom AA ud. FA, da je isti ostao neizmijenjen do I. revizije k.o. [adresa] 1955. kada se posjednikom iste upisuje NA pok. JAĆ, a koji upis je potvrđen i kao takav prenesen u k. o. [katastarska općina] 1964. novom izmjerom k. o. [katastarska općina], čiji podaci su prihvaćeni 1974. kada je došlo do promjene površine sporne čest. 3645/22 i posjednikom iste je utvrđena i evidentirana DA rođ. J, da je 1986. prema Ugovoru o doživotnom uzdržavanju broj OV-57/82, sklopljenim između DA kao primateljice uzdržavanja i ŠA kao davatelja uzdržavanja i rješenja o nasljeđivanju iza smrti DA br. O-580/84, posjednikom ove čestice upisan OA pok. GA da bi 1998. temeljem kupoprodajnog ugovora br. OV-7433/97 sklopljenog između OA kao prodavatelja i BA kao kupca, te kupoprodajnog ugovora br. OV-7432/97 sklopljen između BA kao prodavatelja i RA kao kupca, posjednikom dijela čest. 3645/22 u površini od 288 m2 je evidentiran RA, Anto, 2014. a na temelju zk. izvatka na čest. 3645/22 da je posjednikom evidentiran Grad Zadar za cijelo, koji upis egzistira do danas, da je tužitelj kupio dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 622 m2 od KA ugovorom iz 2004., kada je stupio i u posjed iste, da je posjed tužitelja na navedenom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 622 m2 zakonit budući se zasniva na valjanom pravnom temelju tog posjedovanja kupoprodajnog ugovora iz 2004. sa prethodnim posjednikom KA, koja je stekla posjed od svog supruga TA, a on kupoprodajom 1982. od OA, a OA od DA i GA koji je navedenu nekretninu kupio od PA, da je posjed tužitelja pošten obzirom da kad ga je tužitelj stekao po gore navedenoj osnovi i da nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne bi pripadalo pravo na posjed (ušao u posjed spornog zemljišta sa sagrađenom kućom po kupoprodaji 2004.), te da je isti i istinit posjed, jer u isti nije ušao niti silom, niti potajno, niti na prijevaru posljedično čemu zaključuje da je posjed tužitelja kvalificiran, koji kvalificirani posjed traje svakako u promatranom razdoblju do podnošenja tužbe nadležnom sudu 26. rujna 2017, dakle u razdoblju 26. rujna 1997.

- 26. rujna 2017. u trajanju od 20 godina sud prvog stupnja utvrdio je da je tužitelj, pozvavši se na odredbu čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 146/08 - dalje: Z) stekao pravo vlasništva na navedenom dijelu čest. zem. dosjelošću, kroz kvalificirani posjed koji je trajao zakonom predviđeni rok potreban za dosjelost, uz uračunavanje istovjetnog posjeda prednika tužitelja, temeljem čl.160.st.2. ZVDSP-a.

11. Suprotno žalbenim razlozima stranaka, sud prvog stupnja sastavio je presudu u skladu s odredbama Zakona o parničnom postupku. Za svoju odluku dao je jasne i razumljive razloge koji imaju podlogu u izvedenim dokazima. Pobijana presuda ima jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama, koji nisu u proturječnosti s izrekom presude. Ne postoje niti drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati pa se nije ostvario žalbeni razlog iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju povredu odredaba parničnog postupka sadržajno ukazuje tuženik u svojoj žalbi.

12. Sud prvog stupnja ispitao je sve okolnosti koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom predmetu te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene valjano utvrdio činjenično stanje, koje prihvaća i ovaj sud drugog stupnja, time da u svojoj žalbi tuženik navodi neodlučne činjenice prema kojima bi činjenično stanje ostalo pogrešno ili nepotpuno utvrđeno, a svode se zapravo na ocjenu predmetne pravne situacije od strane žalitelja.

13. Prvostupanjski sud je u obrazloženju pobijane presude reproducirao iskaz tužitelja te je istom povjerovao a koji je suglasan i ostalim provedenim dokazima (priloženom dokumentacijom te iskazima svjedoka ZA i ĆA kojima sud nije imao razloga ne povjerovati). Iznesena utvrđenja i zaključak suda prvog stupnja vezano za utvrđenje kvalitete i trajanja tužiteljevog posjeda predmetnog dijela čest. zem. kao i posjeda njegovih prednika donosno glede osnova tužbenog zahtjeva prihvaća i ovaj sud drugog stupnja jer ih žalbeni navodi nisu uspjeli dovesti u sumnju. Navodi iz žalbe tuženika u bitnom se iscrpljuju u iznošenju vlastite ocjene dokaza prema kojoj tužitelj nije uspio dokazati postojanje zakonom propisanih uvjeta za stjecanje vlasništva dosjedanjem. Vlastita ocjena dokaza nije način na koji stranka može dovesti u pitanje pravilnost i zakonitost sudske odluke (čl. 8 ZPP-a) a osobito ne kada zanemaruje odlučnu činjenicu da tijekom postupka iz suglasnih iskaza svjedoka proizlazi da je tužitelj u posjedu predmetnog dijela čest. zem. od 2004. od kada je istu kupio a njegovi prednici od 60-tih godina te da niti tužitelja niti njegove prednike nitko nikada nije sprečavao u posjedovanju iste odnosno iz kojih proizlazi istinitost navoda tužitelja istaknutih tijekom postupka. Na žalbene navoda nadalje valja reći da niti iz jednog provedenog dokaza ne proizlazi da posjed tužitelja ili njegovih prednika ne bi bio kvalificiran odnosno barem pošten. Stoga su neodlučna razmatranja žalbe tuženika u tom pogledu, jer predstavljaju samo drugačije i to pogrešno, viđenje primjene navedenih odredbi ZV na pravilno utvrđeno činjenično stanje.

14. Na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo iz čl. 159. i 160. ZV kada je prihvatio tužbeni zahtjev. Naime, dosjelost je stjecanje prava neprekidnim izvršavanjem njihovog sadržaja kroz zakonom određeno vrijeme. Dosjelost pretvara fizičku vlast u pravnu, posjed u subjektivno pravo. Posjednik izravno – originarno stječe ono što je do tada posjedovao kroz zakonom propisano vrijeme. Pretpostavke stjecanja vlasništva dosjelošću su samostalan posjed određene kakvoće, neprekidno trajanje posjeda kroz zakonom predviđeno vrijeme, sposobnost stvari da bude objekt stjecanja, sposobnost stjecatelja da bude vlasnikom te stvari, a koje pretpostavke su u konkretnom slučaju ispunjene.

15. Na daljnje žalbene navode da je tužitelj tek podneskom od 29. rujna 2024. postavio svoj tužbeni zahtjev valja reći da istu nisu osnovani a imajući u vidu da je prethodnom odlukom ovog drugostupanjskog suda donesenoj u ovoj pravnoj stvari (Gž-2857/2023-2 od 4. lipnja 2024.) preinačena prvostupanjska odluka i odbijen zahtjev na utvrđenje da je tužitelj stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva na predmetnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a da je tužitelj u ovoj pravnoj stvari postavio i eventualno kumulirani zahtjev na utvrđenje (ukoliko sud ne prihvati zahtjev da je stekao valjani pravni osnov na stjecanje vlasništva na predmetom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je na tom dijelu tužitelj dosjedanjem stekao pravo vlasništva) a kako o istom prvog stupnja nije odlučio te kako su se za odlučivanje o istom donošenjem navedene drugostupanjske presude (kojom je odbijen prvotni zahtjev tužitelja) bili ispunjeni uvjeti predmet je vraćen prvostupanjskom sudu radi odlučivanja upravo o tom eventualno kumuliranom zahtjevu tužitelja, o kojem je sada odlučeno pobijanom odlukom.

16. I odluka o troškovima postupka pravilna je kako po osnovi (čl. 154. st.1 ZPP-a) tako i po visini (čl. 155 st. 1 ZPP-a) troškova koji su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, koju odluku tuženik posebno žalbom niti ne osporava.

17. Zbog svega navedenog valjalo je, temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

U Zagrebu 28. siječnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Vlasta Feuš