Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj: Gž-4057/2024-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda, predsjednika vijeća Slavice Garac, suca izvjestitelja i člana vijeća Diane Preglej i člana vijeća Nike Grospić Ivasović, u pravnoj stvari tužitelja Grada Obrovca, [osobni identifikacijski broj], Trg Franje Tuđmana 1, kojeg zastupa punomoćnik Ivo Brkić, odvjetnik u Zadru, protiv tuženika JB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Dušan Kuman, odvjetnik u Zadru, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-928/2024-3 od 17. srpnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 28. siječnja 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-928/2024-3 od 17. srpnja 2024.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom je pod točkom I. izreke odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

    "1. Nalaže se tuženiku JB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da isplati tužitelju Gradu Obrovcu Trg dr. Franje Tuđmana 1, [osobni identifikacijski broj] iznos od 225.000,00 kuna (29.862,63 EUR-a) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate,

    2. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak ovog postupka, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude."

    Pod točkom II. izreke je odlučeno da je tužitelj dužan naknaditi tuženiku trošak postupka u iznosu od 2.937,50 eura, u roku 15 dana, sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate, u roku od 15 dana.

    2. Protiv navedene presude žali se tužitelj zbog svih zakonom predviđenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23 - dalje: ZPP) te predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu i prihvatiti tužbeni zahtjev te naložiti tuženiku naknadu parničnog troška tužitelju ili istu presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.

    3. Žalba je neosnovana.

    4. Ispitujući prvostupanjsku presudu u okviru žalbenih navoda te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a, sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a i u svezi s odredbama čl. 117. st. 1.-3. ZID ZPP/19, ovaj sud drugog stupnja je utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a jer su razlozi o određenim odlučnim činjenicama proturječni.

    5. Tako je sud prvog stupnja pod točkom 18. obrazloženja naveo da je „naknadno doneseno suprotno mišljenje nadležnog tijela o tome ima li tuženik JB pravo na stambeno zbrinjavanje“, da bi pod točkom 19. obrazloženja naveo da „još uvijek nije zaprimljeno mišljenje nadležnih institucija u svezi popusta na kupoprodajnu cijenu s obzirom da je 30%-tni hrvatski ratni vojni invalid Domovinskog rata, dakle još uvijek nije zaprimljeno mišljenje nadležnih institucija u svezi popusta na kupoprodajnu cijenu zbog tuženikovog invaliditeta“, koji navodi o odlučnoj činjenici su međusobno proturječni.

    6. No, koristeći ovlaštenje iz odredbe čl. 373.a st. 3 ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud je odlučio navedenu povredu otkloniti te odbiti žalbu kao neosnovanu.

    7. U tijeku prvostupanjskog postupka je utvrđeno:

    - da su stranke sklopile 20. kolovoza 2012. Ugovor o kupoprodaji nekretnina kojim je tužitelj prodao tuženiku stan u [adresa] površine 85,60 m2 za cijenu od 750.000,00 kuna, od koje cijene je tuženik isplatio 525.000,00 kuna, i da su se točkom 3. navedenog Ugovora o kupoprodaji stranke usuglasile da će se isplata ostatka kupoprodajne cijene u iznosu od 30 %, odnosno 225.000,00 kuna regulirati dodatkom tom Ugovoru po dobivenom mišljenju nadležnih institucija u svezi zahtjeva kupca na smanjenje cijene obzirom da je 30%-tni J,

    - da tuženik nije isplatio preostali iznos kupoprodajne cijene od 225.000,00 kuna te da je Ministarstvo branitelja kao nadležno tijelo u dopisu od 13. ožujka 2013. navelo da tuženik ne ostvaruje pravo na stambeno zbrinjavanje,

    - da je presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usž- 2063/15-2 od 2. prosinca 2015. žalba tuženika Ministarstva branitelja Republike Hrvatske usvojena te je poništena presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj:UsI-1276/13-10 od 15. svibnja 2015. i odlučeno je da se tužbeni zahtjev tužitelja usvaja pa da se poništava rješenje Ministarstva branitelja Republike Hrvatske, Stambene komisije, Klasa: UP/I-371-06/02-001/937, Urbroj: 522-04/2-2-13-27 od 28. ožujka 2013. i predmet je vraćen tuženiku na ponovni postupak; da se u obrazloženju te odluke navodi da iz podataka u spisu proizlazi da je rješenjem tuženika od 28. ožujka 2013. odbijen zahtjev tužitelja za stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita za kupnju stana ili kuće, uz obrazloženje da je tužitelj, rješenjem o nasljeđivanju od 16. listopada 2010. zakonski naslijedio 1/8 dijela kuće (25 m2) u k. o. [katastarska općina], koji je ustupio svom bratu, te da su imenovani i supruga sa djecom, temeljem rješenja Upravnog odjela za razvitak i obnovu Zadarsko-kninske županije od 3. rujna 1996., ostvarili pravo na obnovu obiteljske kuće s utvrđenim V. stupnjem oštećenja na adresi [adresa], kao članovi obitelji njegova brata, što da predstavlja zapreku za stambeno zbrinjavanje prema članku 37. ZPHBDR-a da prvostupanjski upravni sud povodom tužbe tužitelja nije prihvatio osnovanim razloge tuženika iz navedenog rješenja te da je osporenom presudom poništio isto rješenje i utvrdio da tužitelj ostvaruje pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita za kupnju stana u [adresa], pri čemu je prvostupanjski sud svoju odluku obrazložio time da ustupljeni dio nekretnine u [adresa] u površini od cca 25 m2 ne predstavlja odgovarajuću stambenu površinu s obzirom na broj članova tužiteljeve obitelji, dodajući da je prema zapisniku o izvidu stanja od 2. studenog 2011., kuća u [adresa] djelomično obnovljena i nedovršena, te da nije uvjetna za život niti jedne obitelji, slijedom čega, po ocjeni prvostupanjskog suda da nema zapreke za stambeno zbrinjavanje tužitelja po toj osnovi, jer bi u protivnom tužitelj bio u neravnopravnom položaju u odnosu na branitelje koji su vlasnici neodgovarajuće kuće, a ostvaruju pravo na drugi zakonom predviđeni način stambenog zbrinjavanja putem stambenog kredita za razliku u površini ili na drugi način,

    - da je iz potvrde Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti od 7. studenoga 2011. (list spisa 29) vidljivo da tužitelj ima status HRVI s 30% oštećenja organizma, što znači da bi u skladu čl. 31. st. 1. Uredbe eventualno mogao ostvariti pravo na popust pri otkupu stana od najviše 30%, ovisno o ispunjenju i drugih zakonskih uvjeta,

    - da je tuženik podneskom od 7. lipnja 2016. (list 65- 67 spisa) pod nazivom "dopuna prijedloga za ponavljanje postupka" dostavio dopis Ministarstva branitelja od 30. svibnja 2016. u kojem je navedeno da je u ponovljenom upravnom postupku, a sukladno presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, utvrđeno da bi tuženik ostvarivao pravo na stambeno zbrinjavanje od strane Ministarstva branitelja za cca 13 m2 zakonski pripadajuće stambene površine te da je tom dopisu Ministarstvo branitelja pozvalo gradonačelnika Grada Obrovca da sukladno točki 3. predmetnog Ugovora o kupoprodaji nekretnina, a uvažavajući "teške okolnosti u kojim se gosp. JB nalazi i njegov doprinos u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, istome odobrite popust pri kupnji navedenog stana po osnovi priznatog statusa HRVI iz Domovinskog rata s 30% oštećenja organizma, u iznosu od 225.000,00 kuna".

    8. Odlučujući o osnovanosti tužbenog zahtjeva, sud prvog stupnja se pozvao na slijedeće pravne propise.

    9. Odredba čl. 36. st. 1. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji ("Narodne novine" br. 174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10 i 55/11 dalje ZPHBDR), koja je bila na snazi u vrijeme sklapanja predmetnog Ugovora o kupoprodaji stana u [adresa], dana 20. kolovoza 2012., propisivala je da pravo na stambeno zbrinjavanje, prednost pri stambenom zbrinjavanju te mogućnost kupnje stanova uz obročnu otplatu pod pristupačnijim uvjetima od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate, imaju osobe utvrđene ovim Zakonom ako nemaju riješeno stambeno pitanje ili je riješeno na neodgovarajući način, odnosno ako 10 godina neprekidno prebivaju u obiteljskoj kući ili stanu u državnom vlasništvu ili vlasništvu jedinica lokalne samouprave.

    10. U st. 2. istog članka je propisano da se pravo na stambeno zbrinjavanje ostvaruje dodjelom stambenog kredita za kupnju stana ili kuće, odnosno izgradnju kuće ili stana, za razliku u površini, za nadogradnju, nastavak izgradnje i dovršenje obiteljske kuće, za poboljšanje uvjeta stanovanja, te mogućnošću kupnje stanova uz obročnu otplatu po pristupačnijim uvjetima od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate.

    11. U skladu s odredbom čl. 47. ZPHBDR-a Vlada Republike Hrvatske uredbom će utvrditi visinu te način i postupak ostvarivanja prava na dodjelu stambenog kredita, kao i druga pitanja i uvjete vezane za dodjelu stambenog kredita te kupnju stanova i kuća uz obročnu otplatu.

    12. Prema odredbi čl. 33. Uredbe o stambenom zbrinjavanju članova obitelji smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata ("Narodne novine" br. 86/2005 – dalje: Uredba) članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, članovi obitelji zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i članovi uže obitelji umrloga J iz Domovinskog rata koji neprekidno 10 godina koriste stanove i kuće u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, moći će ih otkupiti od jedinica lokalne samouprave pod uvjetima utvrđenim člancima 30., 31. i 32. ove Uredbe.

    13. U odredbi čl. 31. st. 1. Uredbe je propisano da HRVI iz Domovinskog rata od V. do X. skupine oštećenja organizma i članovi uže obitelji umrloga HRVI iz Domovinskog rata od V. do X. skupine oštećenja organizma, koji koriste stanove i kuće iz članka 27. ove Uredbe na dan 7. studenoga 2001., imaju pravo na dodjelu i otkup istih, s time da ostvaruju popust pri otkupu sukladno postotku oštećenja organizma.

    14. Nadalje, prvostupanjski sud je pravilno zaključio kako se pravo na stambeno zbrinjavanje J ne ostvaruje samo kroz realizaciju stambenog kredita, već i kroz popust pri kupnji (otkupu) stana, te pravo na stambeno zbrinjavanje ne obuhvaća samo ostvarenje prava na stambeni kredit, nego i pravo na određeni popust na kupoprodajnu cijenu.

    15. Prema odredbi čl. 50. st. 1. ZPHBDR-a Ministarstvo nadležno za branitelje obavlja sve stručne i druge poslove koji se odnose na stambeno zbrinjavanje.

    16. U situaciji kada je Ministarstvo branitelja RH, kao nadležna institucija, pozvalo gradonačelnika Grada Obrovca (to jest ovlaštenu osobu za zastupanje tuženika) da sukladno točki 3. predmetnog Ugovora o kupoprodaji nekretnina odobri popust pri kupnji navedenog stana po osnovi priznatog statusa HRVI iz Domovinskog rata s 30% oštećenja organizma, u iznosu od 225.000,00 kuna, čime se zapravo očitovalo da tuženiku može i treba biti odobren popust od 30% ugovorene kupoprodajne cijene, tužbeni zahtjev je pravilno odbijen kao neosnovan.

    17. Nejasni su i neosnovani žalbeni navodi kako prvostupanjski sud Ugovor o kupoprodaji od 20. kolovoza 2012. pogrešno kvalificira kao predugovor jer sud prvog stupnja to ne čini i u pobijanoj presudi ni ne spominje riječ predugovor.

    18. Neosnovani su žalbeni navodi da se cijeli postupak sveo na pogrešnu tezu prvostupanjskog suda da je odlukom Upravnog suda Republike Hrvatske (pravilno: Visokog upravnog suda Republike Hrvatske) broj Usž-2063/15-2 od 2. prosinca 2015. tuženiku dodijeljeno pravo popusta na kupoprodajnu cijenu predmetnog stana jer takvu tezu sud prvog stupnja u pobijanoj presudi nije naveo, već je pod točkom 18. obrazloženja pravilno ocijenio da je naknadno doneseno suprotno mišljenje nadležnog tijela o tome ima li tuženik JB pravo na stambeno zbrinjavanje, a radi se o mišljenju Ministarstva branitelja od 30. svibnja 2016.

    19. Na kraju, treba reći da je dio obrazloženja pobijane presude pod točkom 19. proturječan sa svim prethodno navedenim utvrđenjima i zaključcima suda prvog stupnja. Pored toga, u situaciji da zaista još uvijek nije zaprimljeno mišljenje nadležnih institucija u svezi popusta na kupoprodajnu cijenu zbog tuženikovog invaliditeta, pa da nije bilo moguće sklopiti niti traženi dodatak tom ugovoru zbog čega ne bi bilo niti pravne osnove da se traži isplata ostatka kupoprodajne cijene od 225.000,00 kuna, tada bi se radilo o potraživanju koje nije dospjelo pa bi tu tom slučaju tužbu trebalo odbaciti u skladu s čl. 186.c. st. 2. ZPP-a, osim ako tužitelj ne učini vjerojatnim pretpostavke iz čl. 186.c st. 1. ZPP-a, što prvostupanjski sud nije učinio, već je odbio tužbeni zahtjev. Stoga je obrazloženje pod točkom 19. proturječno kako svim prethodno utvrđenim činjenicama, tako i samoj izreci presude jer okolnosti koje su navedene pod tom točkom obrazloženja dovode do odbacivanja tužbe. No, u ovoj pravnoj stvari ne postoje okolnosti koje je prvostupanjski sud naveo pod točkom 19. obrazloženja, već postoje naprijed izneseni i obrazloženi razlozi neosnovanosti tužbenog zahtjeva.

    20. Slijedom svega navedenoga i na temelju odredbe čl. 373.a st. 1. i 3. ZPP-a je odbijena žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda u odnosu na odluku o glavnoj stvari.

    21. Ispitujući pravilnost primjene materijalnog prava po službenoj dužnosti, u skladu s ovlaštenjem iz odredbe čl. 365 .st. 2. ZPP-a, a s obzirom na činjenicu da je postupak pokrenut prije 1. rujna 2019. (primjena čl. 117. st. 1. ZID ZPP-a - "Narodne novine", br. 70/19) te da tužitelj nije iznio niti jedan konkretan žalbeni navod protiv odluke o troškovima postupka, ovaj sud je utvrdio da odluku o naknadi parničnih troškova donesena u skladu s odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP-a te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/2023).

    22. Slijedom svega navedenoga odlučeno je kao u izreci ove presude.

    U Zagrebu 28. siječnja 2025.

    Predsjednik vijeća:

    Slavica Garac

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.