Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-5573/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ivice Veselića, predsjednika vijeća, Tihane Marije Miladin, člana vijeća i suca izvjestitelja i Dubravke Penić Lukač, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja EB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Martinu Sherri, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje, Martićeva 73, Zagreb, [osobni identifikacijski broj], radi naknade štete, zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Mikuličić-Lončarić-Bahun-Topić j.t.d. u Zagrebu, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-777/2024-5 od 30. rujna 2024., u sjednici vijeća održanoj 28. siječnja 2025. godine
p r e s u d i o je
I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-777/2024-5 od 30. rujna 2024.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja (točka I. izreke) odbijen je tužbeni zahtjev koji glasi: "I. Nalaže se tuženiku Hrvatski ured za osiguranje, OIB 38922958547, Zagreb, Martićeva 73, isplatiti tužitelju EB, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] na ime imovinske štete iznos od 3.318,65 EUR u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB-a na dan isplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 8.7.2016. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.
Nalaže se tuženiku Hrvatski ured za osiguranje, [osobni identifikacijski broj], Zagreb, Martićeva 73, isplatiti tužitelju EB, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], trošak parničnog postupka, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja prvostupanjske presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe."
2. Naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu 2.325,52 EUR sa zateznim kamatama od 30. rujna 2024. do isplate (točka II. izreke).
3. Protiv presude žali se tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da ovaj sud preinači pobijanu presudu, podredno ukine pobijanu presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Potražuje trošak žalbenog postupka.
4. Žalba nije osnovana.
5. Suprotno žalbenim navodima, u prvostupanjskom postupku nije počinjena povreda iz čl. 354. st. 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) budući se presuda suda prvog stupnja može ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi niti razlozima presude, razlozi o svim odlučnim činjenicama važnim za presuđenje u ovom predmetu jasni su i neproturječni.
6. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.
7. Nije osnovan žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je sud raspravio sve tvrdnje na kojima stranke temelje svoje zahtjeve, te je na osnovi izvedenih dokaza i njihovom ocjenom u smislu odredbe članka 8. ZPP utvrdio činjenice odlučne za donošenje pravilne i zakonite odluke.
8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete nastale na vozilu tužitelja u štetnom događaju od 8. srpnja 2016.
9. Prvostupanjski sud je u postupku, ocjenom iskaza svjedoka GB, utvrdio:
- da je do štetnog događaja došlo pri izlazu vozila s trajekta koji je vozio na relaciji s Cresa na Krk,
- da je vozilo osiguranika tuženika bilo je parkirano u trećem redu, te je u redu desno od njegova bilo parkirano vozilo tužitelja,
- da je osiguranik tuženika upravljao vozilom s prikolicom, te da se odostraga na prikolici nalazio okvir za svjetla prikolice na kojem se nalazi registarska pločica, koji okvir se nalazi na visini do otprilike visine kotača, a koji okvir je 10-tak cm uži od najšireg dijela prikolice, odnosno taj okvir ima širinu jednaku vanjskom dijelu širine oba dva kotača, dok je tužitelj upravljao vozilom kamper,
- da je osiguranik tuženika, nakon što su prva dva reda vozila izašla s trajekta, počeo vožnju kako bi izašao iz trajekta, te je upravljao vozilom s prikolicom, uobičajenom brzinom kojom se vozilo počinje kretati,
- da se osiguranik tuženika kretao po uputama zaposlenika trajekta, koji je određivao prioritete kretanja i znakovima pozivao pojedine vozače kako će izlaziti s trajekta,
- da je do nezgode došlo na samom trajektu, nakon što se osiguranik tuženika već vozio 5-6 metara, kada su vrata vozila tužitelja zapela za okvir prikolice koji se nalazio na vozilu osiguranika tuženika,
- da osiguranik tuženika u trenutku kada je prolazio pokraj vozila tužitelja nije primijetio da bi na njemu bila otvorena vrata,
- da se na vozilu osiguranika tuženika nalaze dva retrovizora sa lijeve i desne strane koji mu omogućavaju pregled cijelog vozila i prikolice, te da u retrovizorima nije primijetio ništa i da bi sigurno vidio da su tada bila otvorena vrata vozila tužitelja.
10. Provedenim prometnim vještačenjem utvrđeno je da do nesreće ne bi moglo doći da vrata tužitelja otvaranjem nisu ušla u pravokutni gabarit prikolice. Vještak je naveo dvije varijante mogućnosti nastanka štetnog događaja. Prema prvoj varijanti, ako su vrata na vozilu tužitelja već bila otvorena dok je štetnik tek pokretao svoje vučno vozilo, onda je štetnik u dobro postavljenom vanjskom retrovizoru mogao to zamijetiti i izbjeći nesreću čekanjem dok se vrata na tužiteljevom vozilu ne zatvore. Prema drugoj varijanti, ako su vrata na vozilu tužitelja bila zatvorena i otvorena nakon što je štetnik već krenuo, onda mogućnost izbjegavanja nesreće ovisi o trenutku kada su se vrata otvorila u odnosu na dolazak stražnjeg dijela prikolice pored vrata, tako da bi otvaranje vrata dok bi vučno vozilo štetnika do područja prikolice prolazilo pored vozila tužitelja još omogućavala da se zaustavljanjem izbjegne nesreća, a što bi stražnji dio prikolice bio bliži, nesreća bi bila neizbježna.
11. Imajući u vidu naprijed utvrđene činjenice da osiguranik tuženika nije vidio da bi vrata na vozilu tužitelja bila otvorena u trenutku kad je prolazio pored vozila tužitelja niti u retrovizorima, da je tužitelj otvarajući vrata s lijeve strane svog vozila zakačio za okvir koji se nalazi na samom kraju prikolice vozila osiguranika tuženika, prvostupanjski sud zaključuje da je tužitelj vrata na svome vozilu otvorio za vrijeme dok se vozilo osiguranika tuženika kretalo i kada osiguranik tuženika nije mogao pomoću oba vanjska retrovizora na svom vozilu uopće zamijetiti otvorena vrata na vozilu tužitelja pa da stoga osiguranik tuženika čekanjem da se vrata zatvore, odnosno zaustavljanjem nije mogao izbjeći nesreću.
12. Takav zaključak prvostupanjskog suda u cijelosti prihvaća i ovaj sud, budući je sud prvog stupnja na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, pravilno utvrdio činjenično stanje odlučno za pravilnu primjenu materijalnog prava.
13. Tužitelj u žalbi neosnovano osporava zaključak i činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda pozivajući se na sadržaj Europskog izvješća o prometnoj nezgodi. U izvješću o prometnoj nezgodi sudionici štetnog događaja nisu naveli tko je odgovoran za štetni događaj. Iako iz skice proizlazi da su vrata na vozilu tužitelja otvorena između vučnog i priključnog vozila osiguranik tuženika, nije precizno naznačeno na koji su dio vozila osiguranika tuženika zapela vrata tužitelja, pa se iz skice ne može zaključiti kakva je bila dinamika nastanka štetnog događaja.
14. U odnosu na žalbeni navod da je prvostupanjski sud nepravilno zaključio da tužitelj neopravdano nije dolazio na sud radi saslušanja, valja reći da taj žalbeni navod nije osnovan. Sud je tužitelja zvao radi saslušanja čak sedam puta, prvi puta na ročište za glavnu raspravu određeno za dan 22.5.2019., a posljednji puta na ročište za glavnu raspravu određeno za dan 26.4.2023., dakle tužitelj je pozivan radi saslušanja i u vrijeme kada u svijetu nije vladao „lock down“ zbog epidemije korona virusa, pa su suprotni žalbeni navodi neosnovani. Stoga je sud prvog stupnja postupanje tužitelja i nepristupanje na ročišta radi saslušanja i dokazivanja svojih tvrdnji pravilno ocijenio kao osobnu nezainteresiranost tužitelja za ishod ovog postupka.
15. Žalbeni navodi da u postupku nije utvrđeno je li osiguranik tuženika brzinu kretanja vozila prilagodio konkretnim uvjetima su neodlučni, jer iz rezultata dokaznog postupka i nalaza vještaka proizlazi da u konkretnoj situaciji kada je tužitelj vrata otvorio u trenutku dok je osiguranik tuženika prikolicom prolazio pored vozila tužitelja, osiguranik tuženika više nije mogao izbjeći nesreću zaustavljanjem svoga vozila.
16. Kako tužitelj u žalbi samo preocjenjuje izvedene dokaze, te ocjeni prvostupanjskog suda suprotstavlja samo vlastitu ocjenu, a koja je bez realne podloge u rezultatima postupka, ne mogu se prihvatiti žalbeni prigovori nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.
17. Na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, sud prvog stupnja pravilno je primijenio odredbe članaka 1045. st. 1. i 1072. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 78/15 i 29/18 u daljem tekstu ZOO).
18. Odredbom članka 1045. st. 1. ZOO- propisano je tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.
19. odredbom članka 1072. st. 1. ZOO propisano je kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj.
20. Kako iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da je za štetni događaj odgovoran tužitelj jer je otvorio vrata na svom vozilu u trenutku kada osiguranik tuženika zaustavljanjem svoga vozila više nije mogao izbjeći nesreću, pravilno je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.
21. Slijedom navedenog, valjalo je odbiti žalbu kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu potvrditi primjenom odredbe čl. 368. st. 1 ZPP.
U Zagrebu 28. siječnja 2025.
Predsjednik vijeća:
Ivica Veselić
