Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-122/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dubravke Penić Lukač, predsjednice vijeća, Ivice Veselića, suca izvjestitelja i člana vijeća te Tihane Marije Miladin, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Vukić, Jelušić i dr. iz Rijeke, protiv tužene ĐĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana punomoćnici Mireli Miculinić, odvjetnici iz Čavli, radi utvrđenja ništetnosti dijela ugovora o doživotnom uzdržavanju, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P-746/2024 od 26. rujna 2024., u vijeću održanom dana 28. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P-746/2024 od 26. rujna 2024.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I. Odbija se tužitelj s tužbenim zahtjevom koji glasi:

1. Utvrđuje se da je ništav ugovor o doživotnom uzdržavanju zaključen između 1-tužene ŠĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2-tužene ĐĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dana **.**.2014. ovjeren kod javnog bilježnika Velibora Panjkovića pod posl.br. OU-657/2014 u dijelu članka 2 Ugovora st.1 alineja prva tj. u dijelu koji premašuje ¾ idealna dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisano u zk. ul. [broj ZK uloška].

2. Nalaže se tuženima da tužitelju naknade trošak ovog postupka u roku 15 dana, u iznosu koji odredi sud, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana donošenja prvostupanjske odluke do isplate, po stopi od 12% odnosno u slučaju promjene stope zatezne kamate, po stopi sukladno odredbi čl. 29 ZOO."

II. Nalaže se tužitelju da tuženoj naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.000,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 26. rujna 2024. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku 15 dana, pod prijetnjom ovrhe."

2. Protiv navedene presude žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 12/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP). Predlaže ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odluku, uz naknadu troška žalbe.

3. Žalba tužitelja je neosnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje ništetnim dijela Ugovora o doživotnom uzdržavanju koji je zaključen između FĐ kao primateljice uzdržavanja i ĐĐ kao davateljice uzdržavanja, sada tužene, ranije drugo tužene.

5. Suprotno navodima žalbe, pobijana presuda sadrži jasne i valjane razloge o svim odlučnim činjenicama za koje postoji realna podloga u sadržaju spisa pa se kao takva može ispitati. Pored toga, suprotno žalbenim navodima, ne predleži bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, jer pobijana presuda sadrži sasvim jasne i neproturječne razloge o svim odlučnim činjenicama, a za što postoji podloga u izvedenim dokazima, te izreka pobijane presude nije u suprotnosti s njenim obrazloženjem, već je upravo rezultat cjelokupnog provedenog postupka razloženog u obrazloženju pobijanog dijela presude.

6. Pri donošenju pobijanog dijela presude nisu počinjene niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, a na koje ovaj viši sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

7. Slijedom navedenoga, neosnovani su žalbeni navodi glede počinjenja bitnih povreda odredaba parničnog postupka pobijane presude.

8. Tužitelj je podnio tužbu 18. rujna 2014. u kojoj je jasno naveo da je bio sa tada prvo tuženom FĐ u izvanbračnoj vezi od 2000. godine do 25. kolovoza 2014. Dalje je naveo da se "pred nekoliko mjesec prvo tužena razboljela i pomirila sa drugo tuženom s kojom je godinama bila u zavadi, sve u brizi da je neće imati tko gledati za vrijeme bolesti jer tužitelj radi". Tužitelj je dalje istaknuo da je tijekom trajanja izvanbračne zajednice sa prvo tuženom zajedničkim sredstvima otkupljen ½ dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ali da je nekretnina u cijelosti uknjižena na ime prvo tužene FĐ te smatra da je prvo tužena predmetnim Ugovorom o doživotnom uzdržavanju koji je zaključen između prvo i drugo tužene i koji je ovjeren kod javnog bilježnika "raspolagala i dijelom imovine koja nije njezina jer predstavlja vanbračnu stečevinu tužitelja, to je predmetni ugovor, sukladno čl. 324. ZOO ništav u dijelu kojim je tužena neovlašteno raspolagala imovinom tužitelja, odnosno u dijelu koji premašuje njezin suvlasnički dio od ¾ dijela predmetne nekretnine" što traži i tužbenim zahtjevom.

8.1. Podneskom od 6. studenoga 2014. tužitelj je izvijestio sud da je prvo tužena umrla **.**.2014. te je predložio donijeti rješenje o prekidu postupka u odnosu na prvo tuženu. Sud prvog stupnja donio je 19. studenoga 2014. rješenje o prekidu postupka. Podneskom od 1. prosinca 2014. tužitelj je predložio nastaviti postupak, dostavljajući zapisnik sastavljen u uredu povjerenika suda javnog bilježnika od 21. studenoga 2014. koji je sačinio rodoslovlje i donio rješenje da se neće voditi ostavinski postupak iza pokojne FĐ zbog nepostojanja ostavinske imovine te je sud rješenjem od 27. travnja 2015. nastavio postupak. Sud je pozvao tuženu radi podnošenja odgovora na tužbu te je tužena 18. prosinca 2015. dostavila odgovor na tužbu osporavajući pravni interes tužitelja jer da nije utvrđeno postojanje izvanbračne zajednice. Tužena je izrijekom navela da je njena majka, ranije prvo tužena, svojom posebnom imovinom kupila predmetnu nekretninu i da ta nekretnina "ne predstavlja niti bračnu niti izvanbračnu stečevinu" te je predložila u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev. Tužitelj je po punomoćniku odvjetniku na ročištu 19. siječnja 2016. zamolio odgoditi to ročište "budući je jučer zaprimio punomoć tužitelja za zastupanje tužitelja" čemu je sud udovoljio i zakazao sljedeće ročište za dan 18. veljače 2016. Na tom ročištu stranke su suglasno predložile prekid do pravomoćnog okončanja parnice P-339/15 "jer ista predstavlja prethodno pitanje za ovu parnicu". Sud je istoga dana izvršio uvid u spis poslovni broj P-339/15 te je za potrebe ove parnice preslikana tužba i odgovor na tužbu te je rješenjem od 19. travnja 2016. odredio prekid ovog parničnog postupka do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi kod toga suda poslovni broj P-339/15. Tužitelj je po punomoćniku 20. veljače 2024. izvijestio sud da je okončan postupak u predmetu poslovni broj P-339/15 te je predložio nastavak predmetnog postupka. Sud je rješenjem od 6. ožujka 2024. nastavio postupak te je tužitelj na ročištu 6. lipnja 2024. "ustrajao kod tužbe i tužbenog zahtjeva držeći da je ugovor o doživotnom uzdržavanju ništetan pravni posao i to ne samo iz razloga koji se navodi u historijatu tužbe." Tužitelj je istaknuo da je ugovor o doživotnom uzdržavanju zaključen kada se KĐ "nalazila u terminalnoj fazi karcinoma pluća točno svega tri mjeseca nakon zaključenja ugovora o doživotnom uzdržavanju KĐ je preminula a ista činjenica nastupa smrti je bila izvjesna i neotklonjiva u trenutku zaključenja ugovora o doživotnom uzdržavanju pa je iz tog razloga ovaj ugovor ništetan." Tužena se protivila preinaci tužbe, a tužitelj je naveo da su "preinačili tužbu zbog okolnosti koji su nastali nakon tužbe, da se tužena istome ne može protiviti". Sud je na istom ročištu donio rješenje kojim ne dopušta preinaku tužbe.

9. Suprotno žalbenim navodima, sud prvog stupnja je pravilnog shvaćanja da je tužitelj u smislu odredbe čl.191. st. 1. ZPP-a promijenio istovjetnost zahtjeva.

9.1. Prije svega odmah valja reći da je Ugovor o doživotnom uzdržavanju koji je zaključen 14. srpnja 2014. između ranije prvo i drugo tužene i koji je ovjeren kod javnog bilježnika, zaključen za vrijeme dok su KĐ i tužitelj bili u izvanbračnoj zajednici, kako je to utvrđeno u pravomoćnoj presudi Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-339/2015-95 od 1. veljače 2023.

9.2. Dakle, taj Ugovor o doživotnom uzdržavanju zaključen je prije podnošenja ove tužbe (18. rujan 2014.) i u vrijeme kada je i sam tužitelj znao da je KĐ oboljela, kako je to izrijekom i naveo u točki 1. tužbe: "Pred nekoliko se mjeseci I- tužena razboljela i pomirila s 2-tuženom kćerkom s kojom je godinama bila u zavadi, sve u brizi da je neće imati tko gledati za vrijeme bolesti jer tužitelj radi". Iz citiranog dijela tužbe podnesene sudu 18. rujna 2014. potpuno je jasno da je tužitelju poznato da se KĐ "pred nekoliko mjeseci razboljela" i da je zaključila predmetni Ugovor o doživotnom uzdržavanju "u brizi da je neće imati tko gledati za vrijeme bolesti jer tužitelj radi". Iz navedenog slijedi da je tužitelj znao za sve te okolnosti kako je to i naveo na ročištu 6. lipnja 2024. – "a ista činjenica nastupa smrti je bila izvjesna i neotklonjiva u trenutku zaključenja ugovora o doživotnom uzdržavanju".

10. Prema odr. čl. 191. st. 1. ZPP-a preinaka tužbe jest promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg zahtjeva ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći. Tužba nije preinačena ako je tužitelj promijenio pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, ako je smanjio tužbeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode, tako da zbog toga tužbeni zahtjev nije promijenjen. (st. 3. čl. 191. ZPP-a).

10.1. Dakle, prema navedenoj odredbi ZPP-a tužba može biti objektivno preinačena zbog tri osnovna razloga: a) promjenom istovjetnosti zahtjeva, b) povećanjem postojećeg zahtjeva i c) isticanjem drugog zahtjeva uz postojeći.

10.2. Promjena istovjetnosti zahtjeva postoji onda kada se prvotno postavljeni zahtjev zasniva na jednom životnom događaju, jednom činjeničnom stanju, odnosno jednom pravnom odnosu, i kada se novopostavljeni zahtjev, neovisno kako je to nazvano: pojašnjenjem, preciziranjem i sl. zasniva na drugim činjenicama, drugom događaju ili pravnom odnosu koji nema sličnosti s prvim, niti je identičan prvom. Kod ovakvog preinačenja tužitelj postavlja jedan sasvim novi zahtjev u tužbi, o kome se do tada nije raspravljalo u parnici koja teče. Promjena istovjetnosti zahtjeva predstavlja ustvari posebno povećanje, povlačenje, ranije istaknutog zahtjeva, njegovo zamjenjivanje drugačijim novim zahtjevom.

10.3. U konkretnom slučaju, tužitelj je preinačio tužbu na ročištu 6. lipnja 2024. novopostavljenim zahtjevom koji se zasniva na potpuno drugom pravnom odnosu, sada pretpostavci valjanosti ugovora o doživotnom uzdržavanju – aleatornosti, koji prigovor nije isticao u tužbi a o čemu je imao saznanja, kada je naveo, kako je naprijed citirano: "a ista činjenica nastupa smrti je bila izvjesna i neotklonjiva u trenutku zaključenja ugovora o doživotnom uzdržavanju".

10.4. Kod ovakvog preinačenja tužitelj postavlja jedan sasvim novi zahtjev u tužbi, o kome se do tada nije raspravljalo u parnici koja teče, stoga pravilno valja zaključiti da se radi o drugačijoj činjeničnoj osnovi od one na koju se tužitelj pozivao u tužbi, odnosno da je došlo do promjene istovjetnosti zahtjeva.

11. Slijedom navedeno, suprotno žalbenim navodima tužitelja, pravilna je ocjena prvostupanjskog suda, a imajući na umu sadržaj tužbe od 18. rujna 2014. i navode tužitelja na ročištu 6. lipnja 2024. da je došlo do promjene istovjetnosti tužbe te pravilno, nakon protivljenja tužene, nije dopustio preinaku tužbe.

12. Kako je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P- 339/2015-95 od 1. veljače 2023. u točki III. 1. odbijen ovdje tužitelj sa zahtjevom na utvrđenje da izvanbračna stečevina njega i pokojne FĐ predstavlja ½ idealnog dijela k. č. br. [katastarska čestica] površine 923 m2, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok je pod 2. odbijen sa utvrđenjem da se upiše njegovo suvlasništvo na toj k. č. br. [katastarska čestica] površine 923 m2, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u ¼ idealnog dijela to je tužbeni zahtjev pravilno odbijen jer je sud prvog stupnja utvrdio da predmetna nekretnina ne predstavlja izvanbračnu stečevinu tužitelja i pokojne FĐ, koja, stoga, nije sklapanjem Ugovora o doživotnom uzdržavanju raspolagala dijelom imovine koja nije njezina, odnosno koja bi predstavljala izvanbračnu stečevinu tužitelja.

12.1. Nastavno navedenom, pravilno je shvaćanje prvostupanjskog suda da raspolaganje suvlasničkim dijelom predmetne nekretnine nema za posljedicu ništetnost predmetnog Ugovora o doživotnom uzdržavanju u smislu odredbe čl. 322. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'', broj 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/18 i 114/22 dalje: ZOO).

13. Sud prvog stupnja, pri odlučivanju koje će troškove tuženoj naknaditi jasno je naveo koje radnje je prihvatio kao opravdane i nužne za vođenje ovog spora (čl. 155. st. 1. ZPP-a), a iz kojeg je razvidno i koliko bodova pripada tuženoj za svaku pojedinu poduzetu radnju, sve sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22). Na taj način sud prvog stupnja pravilno je ispitao sve okolnosti koje su bitne za donošenje zakonite odluke o trošku parničnog postupka te pravilno primijenio i materijalno pravo odlučujući o trošku.

14. Zbog svega izloženog, na temelju odredbe čl. 368. st. 2. ZPP valjalo je odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

U Zagrebu 28. siječnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Dubravka Penić Lukač