Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3975/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Gordane Bošković Majerović, kao predsjednice vijeća, Milene Frankić, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vlaste Mrzljak, kao članice vijeća, u pravnoj stvari I. tužitelja KR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]., i II. tužiteljice JR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]., koje oboje zastupa punomoćnik Gordan Lolić, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Mira Boban i Gordan Lolić, u Splitu, protiv I. tuženice ĆR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]., koju zastupa punomoćnik Josip Anzulović-Mirošević, odvjetnik u [adresa] i II. tuženika OR iz [adresa]., radi utvrđenja prava vlasništva, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužene protiv presude i rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru poslovni broj P- 1891/2017-33 od 13. svibnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 28. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru poslovni broj P-1891/2017-33 od 13. svibnja 2024. i sudi:

Odbija se tužbeni zahtjev I. tužitelja KR i II. tužiteljice JR koji glasi:

I. Utvrđuju se tužitelji KR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i KR JR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isključivim vlasnicima nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica]; [adresa], 231 m2; dvorište, 186 m2; stambena zgrada, [adresa], 45 m2; zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], za cijelo, i svaki od tužitelja za po 1/2 dijela cjeline, pa se ovlašćuju tužitelji na temelju ove Presude, a po pravomoćnosti iste, zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoja imena, i za cijelo, odnosno, svaki od tužitelja za po 1/2 dijela cjeline, uz istodobno brisanje tog prava sa imena tuženika ĆR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za cijelo, sve u roku od 15 dana.

II. Utvrđuju se tužitelji KR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i KR JR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naspram tužene ĆR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnicima dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica]; [adresa], 9673 m2; vinograd, 9673 m2; zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i baš materijalno izdvojenog dijela na Skici mjesta spora vještaka Petra Garmaza iz „Geodetskog vještva za spis suda P-1891/17, od 04.10.2023.“, označenog točkama A,B,C,D,E,F,G,A, površine 139 m2, koje „Geodetsko vještvo“ je sastavni dio ove presude, za cijelo, i to svaki od tužitelja za po ½ dijela cjeline.

III. Ovlašćuju se tužitelji KR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i JR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na temelju ove presude, a po pravomoćnosti iste, pred katastrom nekretnina Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Supetar, izrade, ovjere i provedu parcelacijski elaborat, kojim elaboratom se čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] cijepa na način da se od ukupne upisane površine od 9673 m2, kao samostalna nekretnina formira novonastala čestica površine 139 m2, na način kako je označena na Skici mjesta spora vještaka Petra Garmaza iz „Geodetskog vještva za spis suda P-1891/17, od 04.10.2023.“, točkama A,B,C,D,E,F,G,A, koje „Geodetsko vještvo“ je sastavni dio ove presude, sve u roku od 15 dana.

IV. Ovlašćuju se tužitelji KR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i KR JR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na temelju ove presude a po pravomoćnosti iste, pri zemljišnim knjigama nadležnog suda zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj samostalnoj nekretnini koja će nastati parcelacijom iz toč. III. ove Presude od čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], na svoja imena, i za cijelo, odnosno, svaki od tužitelja za po 1/2 dijela cjeline, uz istodobno brisanje tog prava sa imena tuženika ĆR, Oib: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za cijelo, sve u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba I. tuženice SR te se preinačuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru poslovni broj P-1891/2017-33 od 13. svibnja 2024. pod toč. III. izreke i rješava:

1. Odbija se zahtjev I. tužitelja KR i II. tužiteljice MR za naknadu troškova postupka u odnosu na I. tuženicu ĆR u iznosu od 1.844,48 Eura sa zateznim kamatama.

2. Nalaže se I. tužitelju KR i II. tužiteljici JR naknaditi I. tuženici ĆR troškove parničnog postupka postupka u iznosu od 1.250,00 Eur u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja utvrđeno je da su tužitelji ĆR i JR isključivi vlasnici nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica]; [adresa], 231 m2; dvorište, 186 m2; stambena zgrada, [adresa], 45 m2; zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], za cijelo, i svaki od tužitelja za po 1/2 dijela cjeline, pa se ovlašćuju na temelju presude, a po pravomoćnosti iste, zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoja imena, i za cijelo, odnosno, svaki od tužitelja za po 1/2 dijela cjeline, uz istodobno brisanje tog prava sa imena tuženika ĆR za cijelo (toč.I. izreke). Utvrđeno je, da su tužitelji KR i KR JR naspram tužene ĆR vlasnicima dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica]; [adresa], 9673 m2; vinograd, 9673 m2; zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i baš materijalno izdvojenog dijela na Skici mjesta spora vještaka Petra Garmaza iz „Geodetskog vještva za spis suda P-1891/17, od 04.10.2023.“, označenog točkama A,B,C,D,E,F,G,A, površine 139 m2, koje „Geodetsko vještvo“ je sastavni dio ove presude, za cijelo, i to svaki od tužitelja za po ½ dijela cjeline (toč.II. izreke). Ovlašteni su tužitelji KR i KR JR na temelju presude, a po pravomoćnosti iste, pred katastrom nekretnina Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Supetar, izrade, ovjere i provedu parcelacijski elaborat, kojim elaboratom se čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] cijepa na način da se od ukupne upisane površine od 9673 m2, kao samostalna nekretnina formira novonastala čestica površine 139 m2, na način kako je označena na Skici mjesta spora vještaka Petra Garmaza iz „Geodetskog vještva za spis suda P-1891/17, od 04.10.2023.“, točkama A,B,C,D,E,F,G,A, koje „Geodetsko vještvo“ je sastavni dio presude (toč.III. izreke). Ovlašteni su tužitelji KR i KR JR na temelju presude, a po pravomoćnosti iste, pri zemljišnim knjigama nadležnog suda zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj samostalnoj nekretnini koja će nastati parcelacijom iz toč. III. presude od čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], na svoja imena, i za cijelo, odnosno, svaki od tužitelja za po 1/2 dijela cjeline, uz istodobno brisanje tog prava sa imena tuženika ĆR, za cijelo (toč.IV. izreke).

2. Rješenjem je utvrđeno da je tužba u odnosu na II. tuženika OR povučena. (toč. I. izreke). Dopuštena je objektivna preinaka tužbenog zahtjeva iz podneska tužitelja od 21. ožujka 2024. (toč. II. izreke). Naloženo je I. tuženici ĆR naknaditi I. tužitelju KR i II. tužiteljici JR trošak parničnog postupka u iznosu od 1.844,48 eura sa zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate po stopi pobliže navedenoj u izreci rješenja (toč. III. izreke)

3. Protiv navedene presude i toč. III. izreke rješenja žali se I. tuženice zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj:53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22,155/23 – dalje: ZPP). Predlaže u tim dijelovima presudu i rješenje preinačiti, i zahtjev I. i II. tužitelja odbiti, podredno ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

4. Žalba I. tuženice je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev I. I II. tužitelja na utvrđenje prava vlasništva nekretnina nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica]; [adresa], 231 m2; dvorište, 186 m2; stambena zgrada, [adresa], 45 m2; zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], za cijelo i dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica]; [adresa], 9673 m2; vinograd, 9673 m2; zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i baš materijalno izdvojenog dijela na Skici mjesta spora vještaka Petra Garmaza iz „Geodetskog vještva za spis suda P- 1891/17, od 04.10.2023.“, označenog točkama A,B,C,D,E,F,G,A, površine 139 m2, koje „Geodetsko vještvo“ je sastavni dio ove presude, za cijelo i to svaki od tužitelja za po 1/2 dijela cjeline, uz ovlaštenje I. i II. tužitelja na temelju presude, a po pravomoćnosti iste, zatražiti pred katastrom nekretnina Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Supetar, izraditi, ovjeriti i provesti parcelacijski elaborat u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], te zatražiti i provesti uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoja imena, i za cijelo, odnosno, svaki od tužitelja za po 1/2 dijela cjeline, uz istodobno brisanje tog prava sa imena I. tuženice, sve kako je to pobliže navedeno u izreci presude.

6. Zahtjev I. i II. tužitelj temelje na tvrdnji da su vlasnici predmetnih nekretnina na kojoj je izgrađena stambena zgrada koju da je izgradio još njihov otac, pok. ŽR, i koju nekretninu je obitelj pok. ŽR neometano koristila te uredno podmirivala sve obveze u odnosu na istu, a nakon smrti pok. ŽR istu je neometano nastavila posjedovati njegova supruga ŠR, odnosno nakon njezine smrti njezina djeca, I. i II. tužitelji, što bi ukazivalo da se I. i II. tužitelji pozivaju na stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine na temelju građenja i/ili dosjelosti.

7. Ispitujući pobijanu odluku u granicama žalbenih razloga pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka i pravilnu primjenu materijalnog prava, čl. 365. st. 2. ZPP, utvrđenje je ovoga suda da je sud prvog stupnja iz pravilno utvrđenih činjenica izveo pogrešan zaključak o postojanju drugih činjenica na kojima je utemeljio odluku i nastavno pogrešno primijenio materijalno pravo. Pritom nije počinjena bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju određeno ukazuje I. tuženica jer se odluka suda prvog stupnja može ispitati.

8. Sud prvog stupnja, ocjenom izvedenih dokaza utvrđuje slijedeće:

- da iz zemljišnoknjižnog izvatka za predmetne nekretnine upisane u Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] proizlazi da je kao vlasnica nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] u trenutku zaključenja glavne rasprave upisana I. tuženica ĆR za cijelo.

- da iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. ŠR poslovnog broja O- 5214/15 od 20. listopada 2015. proizlazi da su istu naslijedili djeca, JR i KR, tužitelji u ovom predmetu, kao i da predmetna nekretnina nije bila obuhvaćena navedenim rješenjem.

- da iz ostavinskog spisa Općinskog suda u Splitu broj O.329/79 proizlazi da je pok. ČR, prednik stranaka, za života ostavio oporuku kojom je nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], čest. zem. [katastarska čestica], te vinograd (ograde) zvane „Trojstvo“ označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k.o. ostavio svom sinu pok. FR, te je sud rješenjem o nasljeđivanju od 13. ožujka 1981. njegovim nasljednikom na temelju oporuke i zakona proglasio IR za 9/10 dijela te IR PR za 1/10 dijela.

-da su u ostavinskom postupku iza pok. OR, preostala djeca i to kćeri HR, UR i ZR poštovali su oporuku pok. OR, ŽR nije pristupio na ostavinsku raspravu, a sin PR, ispoštovao je oporuku međutim zatražio je svoj nužni dio. - da su I. i II. tužitelji pokrenuli protiv K i RR postupak radi smetanja posjeda upravo predmetne nekretnine koji se vodio pod poslovnim brojem Psp-123/2020, a u kojem postupku je I. i II. tužiteljima rješenjem suda prvog stupnja od 15. prosinca 2023. pružena posjedovna zaštita

- da iz rezultata očevida provedenog na licu mjesta 29. rujna 2023. proizlazi da predmet spora u naravi predstavlja prizemni stambeni objekt s pripadajućim dvorištem zapadno, južno i istočno od objekta, te da se posjedu pristupa preko južno položenog makadamskog puta, a što je sve također razvidno iz fotografija koje prileže nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke Petra Garamaza

- da iz nalaza i mišljenja proizlazi da predmet spora obuhvaća k. č. [katastarska čestica] u cijelosti i dio k. č. [katastarska čestica] površine 139 m2, koji dio je u skici mjesta spora označen točkama od A do G, i da je predmet spora u skici mjesta spora označen plavom zatvorenom linijom.

9. Cijeneći iskaze stranaka, kao i saslušanih svjedoka sud prvog stupnja utvrđuje da je zemljište, odnosno nekretnina na kojoj je izgrađena predmetna kuća bila vlasništvo pok. OR, zajedničkog prednika stranaka, koji je imao šestero djece, sinove IR, ŽR, PR i ZR, te kćeri HR i VR, a koji je nakon svoje smrti oporukom raspolagao u korist svog sina FR, iako predmetna nekretnine nije bila predmetom oporuke. Rješenjem o nasljeđivanju pod poslovnim brojem O.329/79 njegovim nasljednicima proglašeni su sin FR za 9/10 dijela, i to temeljem oporuke, a sin PR koji je zatražio nužni dio, za 1/10 dijela, dok su se ostala djeca odrekla svog nasljednog prava, odnosno priznala oporuku pok. OR. Nadalje, sud prvog stupnja utvrđuje da se sin pok. OR, pok. ŽR, pravni prednik I. i II. tužitelja, odrekao cjelokupne imovine koja je ostala iz pok. OR, ali je tražio da se istome dodijeli zemlja na kojoj bi izgradio kuću, pa je tako njemu uz suglasnost njegova oca pok. OR, ali i brata pok. RR, dodijeljena upravo predmetna nekretnina na kojoj je 1973. započeo gradnju kuće, a koja kuća je dovršena 1974. Stoga sud prvog stupnja zaključuje da su I. i II. tužitelji dokazali da je njihov pravni prednik, svojim sredstvima i radom izgradio kuću na nekretninama koje su predmet tužbenog zahtjeva, te da je s takvom izgradnjom i ulaganjem bio suglasan vlasnik nekretnine pok. ČR, odnosno da isti nije zabranio svom sinu pok. ŽR gradnju predmetne kuće, pa su dokazane pravne pretpostavke za građenje na tuđem zemljištu temeljem pravnih pravila 418. Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ) koji se primjenjuje na temelju čl. 4. Zakona o nevažnosti propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list FNRJ", broj 86/1946), a koji propisuje da se vlasništvo moglo steći građenjem na tuđem zemljištu, ako je vlasnik znao za gradnju pa ju nije odmah zabranio.

10. Nadalje, zaključak suda prvog stupnja je da su se I. i II. tužitelji putem svojih prednika nalazili u neprekidnom i neometanom posjedu od 1974. do podnošenja tužbe, pri čemu je njihov posjed bio pošten jer iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da I. i II. tužitelji nisu ni od koga bili ometani u vršenju svojih vlasničkih ovlaštenja na predmetnoj nekretnini, pa tako ni od obitelji I. tuženice, sve do 2020. kada su sinovi I. tuženice zavarili vrata i prozore na kući, a koji posjed su I. i II. tužitelji, zaštitili u posjedovnoj parnici, pri čemu je za naglasiti da se poštenje predmnijeva, a onaj tko tvrdi suprotno dužan je to dokazati, a iz rezultata predloženih i izvedenih dokaza ne proizlazi da su I. i II. tužitelji bili nepošteni posjednici predmetne nekretnine, jer isti nisu znali niti su imali razloga posumnjati da predmetna nekretnina ne pripada njihovom pok. ocu u vlasništvo. Upravo suprotno, tužitelju su sve do 2020. ni od koga ometani posjedovali i koristili predmetnu nekretninu kao vlasnici, pa je ovaj sud zaključio da su se kod tužitelja ostvarile sve pretpostavke za stjecanje prava vlasništva predmetnih nekretnina temeljem dosjelosti, sve sukladno pravnom pravilu 1460 OGZ.

11. Slijedom iznesenog, prihvaća zahtjev I. i II. tužitelja i odlučuje kao u izreci presude.

12. I. tuženica u žalbi osporava pravilnost odluke suda prvog stupnja u bitnom navodeći:

- da su predmetne nekretnine bile vlasništvo pok. OR, zajedničkog prednika stranaka koji je umro **.**.1979. te je iza njegove smrti doneseno rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-329/79 od 13. ožujka 1981. kojim su njegovim nasljednicima na temelju oporuke i zakona proglašeni sin FR u 9/10 dijela i PR u 1/10 dijela, time da je, između ostalih i predmetna nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila predmetnom ostavine, da prednik I. i II. tužitelja nije pristupio na ostavinsku raspravu iako je bio uredno pozvan, nije osporio sastav ostavinske imovine niti je tražio da se iz ostavinske imovine pok. oca izdvoji predmetne nekretnina, pa su I. i II. tužitelji vezani pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju i ne mogu s uspjehom pobijati što je utvrđeno tim rješenjem o nasljeđivanju

- da navedeno jasno dokazuje da je predniku I. i II. tužitelja nesporno bila poznata činjenica da su predmetne nekretnina vlasništvo njegovog brata pok. RR (prednika I. tuženice), pa se I. i II. tuženici, kao navodni nasljednici ŽR ne mogu pozivati na poštenje posjeda kod stjecanja prava vlasništva

- da I. i II. tužitelji nisu dokazali da je njihov prednik svojim radom i sredstvima na dijelu nekretnine, koja je predmetnom tužbenog zahtjeva, a osim toga, prema tvrdnjama I. i II. tuženika po kojima njihov otac pok. ŽR zato što se navodno odrekao svoga nasljednog dijela iza smrti svoja pok. oca OR dobio u vlasništvo zemlju na kojoj je sagradio kuću, što bi ukazivalo da se ne radi o građenju na tuđem zemljištu u smislu pravnih pravila 418. OGZ, kako to pogrešno smatra sud prvog stupnja, osporavajući pritom i ocjenu izvedenih dokaza učinjenu po sudu prvog stupnja

- da, sve i ako bi se i prihvatila činjenica da je prednik I. i II. tužitelja postao navodnim vlasnikom predmetne nekretnine još 1974. (kada je kuća dovršena), onda taj tzv. pošteni graditelj, a samim time i njegovi sljednici ne mogu steći pravo vlasništva na istoj toj nekretnini dosjelošću iz jednostavnog razloga što se pravo vlasništva dosjelošću ne može steći na nekretnini koja je već u vlasništvu te osobe

- da na strani I. i II. tužitelja nisu ispunjeni svi uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (samostalan i pošten posjed), pa nije ispunjeni uvjeti iz pravnih pravila 1460. OGZ, odnosno čl. 28. Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima i čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

13. Izneseno shvaćanje suda prvog stupnja ne može se prihvatiti.

14. Imajući u vidu trenutak pokretanja ostavine iza pok. OR (zajedničkog prednika stranaka), ali i trenutak njegove smrti (28. studenog 1979.), u primjeni je odredba čl. 231. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine“ broj 52/71, 47/78 i 56/00 - dalje ZN), kojom je bio uređen institut učinka pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju.

15. U smislu odredbe čl. 231. ZN pravomoćno rješenje o nasljeđivanju ili zapisu veže stranke koje su učestvovale u postupku ostavinske rasprave ukoliko im nije priznato pravo da svoj zahtjev ostvaruju u parnici.

16. Naime, rješenjem o nasljeđivanju ne odlučuje se samo o nasljednim pravima učesnika ostavinskog postupka, već i o objektu tih prava, a to znači da se utvrđuje opseg i sastav ostavine. Ako učesnici ostavinskog postupka nisu isticali zahtjev za izdvajanje dijela iz ostavine pojedinih stvari ili prava sud nije bio ovlašten ispitivati ulaze li sve stvari ili prava koje su prijavljeni kao ostavina u njen sastav, odnosno da li alikvotni dio pripada nekom sudioniku ostavinskog postupka po drugoj osnovi umjesto iz nasljednopravnog odnosa.

17. Kraj činjenice da je iza pok. OR proveden ostavinski postupak u kojem je sudjelovao i prednik I. i II. tužitelja, njihov otac ŽR, da je u tom postupku predmetom ostavine, između ostalog utvrđena i predmetna nekretnina tada čest. zem. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška].k. o. [katastarska općina] (od koje su naknadno, parcelacijom nastale čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), da otac I i II. tužitelja u tom postupku nije osporavao sastav ostavinske imovine niti tražio izdvajanje dijela stvari ili prava iz tako utvrđene ostavine po bilo kojoj osnovi (iako I. i II. tužitelji tvrde da je kuća koju je gradio njihov otac bila dovršena 1974., dakle prije vođenje ostavinskog postupka), da je ocu I. i II. tužitelja dostavljeno rješenje o nasljeđivanju broj O-329/79 od 13. ožujka 1981. iz kojeg proizlazi da su, između ostalih i predmetnu nekretninu naslijedili njegova braća FR u 9/10 dijela i PR u 1/10 dijela, koje rješenje je postalo pravomoćno 19. svibnja 1981., to doneseno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju veže nasljednika koji je sudjelovao u ostavinskom postupku (oca I. i II. tužitelja, sada pok. ŽR) pa i njegove nasljednike, I. i II. tužitelje, a to znači da ne mogu poslije pravomoćnosti tog rješenja o nasljeđivanju dovoditi u pitanje opseg ostavinske imovine utvrđen tim pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju, odnosno vindicirati pojedine stvari iz ostavine tvrdnjom o stjecanju prava vlasništva građenjem, odnosno dosjelošću.

18. Pravomoćno rješenje o nasljeđivanju u odnosu na njih ima značenje rei iudicate, (presuđene stvari) ne samo glede njihova prava na nasljeđivanje nego i glede opsega imovine ostavitelja koja je bila predmet ostavinskog postupka.“. Takav je pravni stav zauzeo i Vrhovni sud Republike Hrvatske u nizu svojih odluka: Rev- 2543/86 od 12. svibnja 1987., Rev-1711/86 od 11. ožujka 1987., Rev-2232/86 od 1. veljače 1987. i Rev x-10/08, Rev-1324/14 od 11. srpnja 2018.).

19. Utoliko su izneseni žalbeni navodi I. tuženice da je sud prvog stupnja prilikom donošenje odluke zanemario značaj pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju broj O- 329/79 od 13. ožujka 1981. iza pok. OR osnovani.

20. Imajući u vidu iznesena utvrđenja, a posebice da prednik I. i II. tužitelja svoje pravo nije isticao u ostavinskom postupku niti mu je priznato pravo da ga ostvaruje u parnici, u konkretnom slučaju pravilnom primjenom odredbe čl. 231. st.1. toč. ZN valjalo je preinačiti pobijanu odluku, tužbeni zahtjev I. i II. tužitelja odbiti i primjenom odredbe čl. 373.toč.2. ZPP odlučiti kao u izreci ove presude.

21. Zbog navedenog, ovaj sud drugog stupnja nije posebno cijenio niti obrazlagao žalbene navode I. tuženice kojima je osporavala činjenična i pravna utvrđenja suda prvog stupnja glede stjecaja prava vlasništva I. i II. tužitelja ne temelju građenja (na tuđem zemljištu) i dosjelosti.

22. Kako je zbog preinačenja presude izmijenjen uspjeh stranaka u sporu, valjalo je odlučiti o troškovima cjelokupnog postupka (čl. 166. st. 2. ZPP).

23. I. tuženici je primjenom odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP valjalo priznati troškove zastupanja po odvjetniku, odmjerenih u skladu s vrijednosti predmeta spora i primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/23 - dalje Tarifa), i to: za sastav odgovora na tužbu 100 bodova (Tbr.8/1. Tarife), te za pristup na ročišta 28. travnja 2022., 29. rujna 2023., 13. veljače 2024. i 28. ožujka 2024. po 100 bodova (Tbr.9/1. Tarife), dakle ukupno 500 bodova, što pomnoženo s vrijednošću 1 boda od 2,00 eura (Tbr. 54 Tarife), iznosi 1.000,00 Eur, a uvećano za pripadajući PDV 25% (Tbr. 46. Tarife) iznosi 1.250,00 Eur.

24. Slijedom svega iznesenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 28. siječnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Gordana Bošković Majerović