REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stalna služba u Kninu

Dr. Franje Tuđmana 6

Poslovni broj: Pp-834/2022

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, po sutkinji Marini Belak, a na temelju prijedloga više sudske savjetnice Zrinke Aužina, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Buzov, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljenog UB i drugookrivljenog DB, zbog prekršaja iz članka 13. i dr. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i dr. („Narodne novine“ broj: 41/1977., 55/1989., 5/1990., 30/1990., 47/1990., 29/1994., 114/2022.), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Knin, KLASA: 211-07/22-5/5800, UR.BROJ: 511-13-10-22-1 od 17. ožujka 2023., nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 28. siječnja 2025., istog dana objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Prvookrivljeni UB, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1984. u [adresa], sin U i D, državljanin Republike Hrvatske, s prebivalištem u [adresa], inženjer ortopedske tehnike, VŠS, nezaposlen, razveden, troje maloljetne djece, nema stalnih prihoda, prekršajno osuđivan

kriv je

što je 6. ožujka 2022. u 22:00 sati u Kninu, unutar ugostiteljskog objekta „7“ u Kninu, Tuđmanova 15, narušavao javni red i mir na način da je u alkoholiziranom stanju, verbalno, vikom i galamom napao DB i SB (1963), riječima: „Jebem vam mater i ćaću, moj se ćaća borio za ovu državu, a da vi možete slobodno živjeti“, nakon čega je izašao iz objekta,

čime je počinio prekršaj opisan i kažnjiv po članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,

pa se okrivljeniku na temelju članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira

izriče

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU 7 (SEDAM) DANA.

II. Na temelju članka 44. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.) primjenjuje se

UVJETNA OSUDA

pa se izvršenje izrečene kazne zatvora odgađa za vrijeme od 6 (šest) mjeseci te se ista neće izvršiti ako okrivljenik u vrijeme provjeravanja ne počini jedan ili više prekršaja za koji mu je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom.

III. Na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 14,00 EUR (četrnaest eura) u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna.

IV. Na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona i članka 182. točke 1. u svezi s člankom 18. Prekršajnog zakona,

drugookrivljeni DB, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pokojnog S i majke Đ rođene N, rođen **.**.1974. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], vojni umirovljenik, sa mjesečinom primanjima u visini 870,00 eura, odličnih imovinskih prilika, oženjen, otac troje djece, od kojih je dvoje maloljetnih, prekršajno neosuđivan,

oslobađa se optužbe

da bi dana 6. ožujka 2022. u 22:00 sati u Kninu, unutar i ispred ugostiteljskog objekta „7“ u Kninu, Tuđmanova 15, narušavao javni red i mir na naročito drzak i nepristojan način na način da se UB vičući obratio riječima: "Izlazi van", nakon čega je UB izašao iz objekta, a nakon toga je izašao i DB koji je verbalno, vikom i galamom napao UB riječima: "Jebem ti mater", potom ga i fizički napao na način da je sa poda uzeo metalnu letvu, sa kojom je nekoliko puta udario UB u predjelu ruke i glave,

čime da bi drugookrivljeni DB počinio prekršaj opisan i kažnjiv po članku 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Obrazloženje

1. Policijska uprava šibensko-kninske, Policijska postaja Knin 17. ožujka 2022. podnijela je protiv okrivljenika optužni prijedlog, gornji broj, zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.

2. Pozvan da se očituje o krivnji za prekršaj koji mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret, okrivljeni UB izjasnio se da se ne smatra krivim.

3. Pozvan da se očituje o krivnji za prekršaj koji mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret, okrivljeni DB izjasnio se da se ne smatra krivim.

4. Sud je prvookrivljenog UB pozvao na raspravu dana za dan 28. siječnja 2025. koji poziv je isti uredno zaprimio, ali se istom nije odazvao niti je svoj izostanak opravdao. S tim u vezi, ističe se da je u obavijesti iz članka 109.a Prekršajnog zakona prvookrivljenik bio upozoren kako se, ako se ne odazove, rasprava može provesti i donijeti presuda bez njegove nazočnosti. Međutim, kako je riječ o pravu, a ne obvezi okrivljenika, korištenje tog prava je isključivo na njegovoj dispoziciji, a realizaciju istog okrivljenik je propustio svojom voljom. Pored toga, okrivljenik je svoj iskaz dao pred zamolbenim Općinskim sudom u Koprivnici. Iz tog razloga, sud je ocijenio kako su prava obrane prvookrivljenika adekvatno osigurana te je glavna rasprava je na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona održana u odsutnosti uredno pozvanog prvookrivljenika.

5. U svom iskazu danom pred zamolbenim Općinskim sudom u Koprivnici (list spisa 51-52) prvookrivljeni UB iskazao je da nije bilo se kao što je navedeno u optužnom prijedlogu. Naime, tog dana da je doista bio u navedenom kafiću te je došlo do određenog sukoba sa drugom stranom, tu osobu inače da ne poznaje, niti zna kako se on zove. Sjedio je za šankom kafića u alkoholiziranom stanju, kao i taj drugi gospodin koji je sjedio sa svojim društvom. U jednom trenu došlo je do određenog verbalnog kontakta kojeg da je inicirao taj drugi gospodin, bez nekakvog provociranja sa njegove strane. Ne sjeća se točno je li sam ga nešto verbalno vrijeđao, dopušta eventualno da je to moguće, a kada je popio piće i napustio lokal, on da je došao za njim te ga nekim štapom s leđa udario po glavi. On na to nije reagirao, nije se s njim potukao niti vratio na bilo koji način, već je otišao do pekare, a budući da mu je rana od udarca počela krvariti netko iz pekare da je zvao hitnu pomoć. Hitna ga je odvela u bolnicu, ali je i policija došla sa hitnom odmah kod pekare, te su ga otpratili do bolnice i tamo uzeli njegovu izjavu. Inače ja tog gospodina nije od ranije poznavao, niti su imali kakve sukobe ranije, a niti ga je ikada poslije više vidio.

6. Ispitan na glavnoj raspravi 28. siječnja 2025. drugookrivljeni DB iskazao je da se navedene prigode nalazio u ugostiteljskom objektu "7" u [adresa] sa svojim društvom i to u donjem dijelu kafića, igrali su biljar. Prvokrivljenik da se nalazio u gornjem dijelu kafića, sjedio je za šankom, bio u vidno alkoholiziranom stanju te je on uočio kako isti glasno provocira konobaricu ĐB, a načuo je da joj je pravio probleme oko plaćanja računa za pića koja je ispio tu večer. Pred kraj radnog vremena kafića, cijelo društvo, njih pet, šest, došli su u gornji dio kafića, 4 -5 minuta prije zatvaranja istog. Budući da mu je ostalo još pića za popiti, sjeo je za stol koji se nalazio kraj vrata ugostiteljskog objekta u njegovom gornjem dijelu. Tada da je pomnije čuo prepirku između prvookrivljenika i konobarice oko plaćanja računa. U jednom trenutku prvookrivljenik da se digao i došao do vrata ugostiteljskog objekta koja su se nalazila u neposrednoj blizini stola za kojim da su sjedili on i NB, te ih je prvookrivljenik bez ikakvog povoda počeo glasno vičući vrijeđati riječima "jebem vam mater i ćaću, moj se ćaća borio za ovu državu, a da vi možete slobodno živjeti". Brane me u tom trenutku upozorio da prvookrivljenik ima nož i nakon toga je prvookrivljenik potegao nož na mene. Nakon toga isti da je napustio objekt. On da je krenuo za njim te je izašao iz kafića, ali nije istina da mu se obratio riječima "izlazi van" kao što nije istina da je verbalno, vikom i galamom napao UB riječima: "jebem ti mater", niti da ga je potom i fizički napao. Naime, UB da je vani ponovno na njega potegao nož, pa je on isključivo kako bi se obranio od napada koji mi je izravno prijetio, uzeo aluminijsku šipku koja služi za zatvaranje tende, a koju je uočio da se nalazi na ulazu u kafić, te ga lupio po ruci u kojoj je držao nož kako bih se obranio od napada nožem kojeg je UB potegnuo na njega. Prvookrivljenik da je bio u vidno alkoholiziranom stanju. Naknadno se raspitao o njemu budući da ga nikad prije nije vidio i da ga ne poznaje te je saznao da se radi o vrlo problematičnom čovjeku koji je u nizu ugostiteljskih i drugih objekata u [adresa] radio probleme raznih vrsta, kao npr. u kafiću "Perla", restoranu "Tri lovca", a ujedno je čuo i da su ga izbacili iz vlaka. Dakle, ističe da nije kriv za navedeni prekršaj, da mu se nije uopće obraćao tijekom cijele večeri, a niti ga fizički napao, već se isključivo branio na način da ga je lupio u ruku da mu izbije nož iz ruke, a kojim mu je UB prijetio. Ističe da je hrvatski branitelj, miroljubive prirode, obiteljski čovjek, te mu se ovakvo što nikada u životu nije dogodilo.

7. U dokaznom postupku sud je ispitao svjedoke SB (list spisa 93-94) i ĐB (list spisa 95) te je pročitao obavijest (list spisa 5), obavijest (list spisa 6), prijavu OVB Hrvatski ponos Knin (list spisa 7), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu (list spisa 8), zakoniti dio službene zabilješke od 6. ožujka 2022. (list spisa 14), potvrdu Ministarstva pravosuđa, Odjel za prekršajne evidencije, KLASA: 740-04/25-02/12604 od 28. siječnja 2025. te potvrdu Ministarstva pravosuđa, Odjel za prekršajne evidencije, KLASA: 740-04/25-02/12608 od 28. siječnja 2025.

8. Nakon provedenog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da je prvookrivljeni UB počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, dok nije našao dokazanim da je drugookrivljeni DB počinio prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira na način da se UB vičući obratio riječima: "Izlazi van", nakon čega je UB izašao iz objekta, a nakon toga je izašao i DB koji je verbalno, vikom i galamom napao UB riječima: "Jebem ti mater", dok je za dokazano postupanje drugookrivljenika (aluminijskom šipkom koja služi za zatvaranje tende udario UB po desnoj ruci) utvrdio da nema prekršaja jer je postupao u nužnoj obrani.

9. Člankom 3. Prekršajnog zakona propisano je da se prema počinitelju primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, izmijeni jedanput ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja.

10. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da je Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" broj: 114/2022.) za prekršaj iz članka 13. propisivao novčanu kaznu u rasponu od 20,00 do 100,00 eura i alternativno kaznu zatvora do 30 dana, dok Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" broj: 47/2023.) propisuje novčanu kaznu u rasponu od 300,00 do 2.000,00 eura novčane kazne i alternativno kaznu zatvora do 30 dana. U tom smislu, sud je primijenio odredbe članka 13. iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" broj: 114/2022.) s obzirom na to da je taj zakon najblaži za okrivljenike u smislu članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona.

11. Člankom 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da će se onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 20,00 do 100,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

12. Člankom 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da će se onaj tko se na javnom mjestu ponaša na naročito drzak i nepristojan način vrijeđajući građane ili narušavajući njihov mir, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 20,00 do 170,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

13.1. S obzirom na to da se radi o prekršaju protiv javnog reda i mira, prvenstveno je trebalo utvrditi postoji li javnost mjesta počinjenja prekršaja budući da je u činjeničnom opisu prekršaja kao mjesto počinjenja u optužnom prijedlogu naveden i unutarnji prostor ugostiteljskog objekta.

13.2. U pravnoj teoriji razlikuju se javna mjesta koja su po svojoj namjeni i funkciji otvorena ali i ograničena javna mjesta, poput ugostiteljskih radnji. Ta javna mjesta su ograničeno otvorena, tj. ona imaju svojstvo javnog mjesta samo dok su otvorena i dok se prema tome u njih može ući bez određenih uvjeta. Ugostiteljska radnja je javno mjesto po namjeni i funkciji, dakle otvorenost mjesta je uvjet funkcionalnosti. Okrivljenicima se optužnim prijedlogom stavlja na teret da bi na naročito drzak i nepristojan način narušili javni red i mir unutar i ispred ugostiteljskog objekta „7“ u [adresa], za vrijeme radnog vremena objekta, a da je ugostiteljski objekt u vrijeme kritičnog događaja bio otvorena proizlazi iz iskaza svjedoka SB i svjedokinje ĐB. Slijedom navedenog, utvrđen je element javnosti mjesta.

14. Nije sporno da su okrivljenici navedene prigode bili u i ispred ugostiteljskog objekta „7“ u [adresa].

15. Sporno je jesu li okrivljenici navedene prigode narušavali javni red i mir na naročito drzak način na način kako im se stavlja na teret optužnim aktom te je li drugookrivljenik postupao u nužnoj obrani.

16.1. Naime, prvookrivljeni UB je u svojoj obrani naveo da se ne sjeća da je verbalno vrijeđao drugookrivljenika, ali da dopušta da je to moguće, a da ga je drugookrivljeni DB nakon što je napustio lokal, štapom s leđa udario po glavi na što da on nije reagirao, nije se s njim potukao ili mu na bilo koji način vratio.

16.2. Drugookrivljeni DB je pak u svojoj obrani naveo da je navedene prigode prvookrivljenik bez ikakvog povoda počeo glasno vičući vrijeđati riječima "jebem vam mater i ćaću, moj se ćaća borio za ovu državu, a da vi možete slobodno živjeti" njega i SB. Osporio je da ga je fizički napao te mu se vičući obratio riječima „Izlazi van“, te ga verbalno, vikom i galamom napao riječima: "jebem ti mater“. Naime, prvookrivljenik da je navedene prigode imao nož kojeg da je u dva navrata „potegao na njega“ te se on navedene prigode branio od napada koji mu je izravno prijetio od UB na način da je ispred objekta UB lupio po ruci u kojoj je držao nož i to aluminijskom šipkom koja služi za zatvaranje tende.

17. Radi razjašnjenja odlučnih činjenica, sud je u dokaznom postupku ispitao svjedoka SB koji je iskazao da je navedene prigode bio u ugostiteljskom objektu "7" u [adresa], te je svjedočio navedenom događaju. Prvookrivljenik kojeg on ne poznaje otprije i vidio ga je isključivo navedene prigode bio je izuzetno bezobrazan navedene večeri i u vidno alkoholiziranom stanju. Pravio je probleme konobarici ĐB ne želeći joj platiti račun za svo piće koje je te večeri popio. On da inače svaku večer dolazi u navedeni kafić oko 19:00 i napušta isti oko 21:00 sati, međutim da se osjetila nekakva nesigurnost u zraku zbog prvookrivljenikovog grubog i bezobraznog ponašanja prema konobarici tijekom večeri, te je odlučio ostati u kafiću dok prvookrivljenik ne napusti objekt, a sve poradi zaštite i sigurnosti konobarice od prvookrivljenika koji je bio nasrtljiv i bezobrazan. U jednom trenutku isti da je postao nesnošljiv, te je verbalno, vikom i galamom napao DB i njega riječima: "jebem vam mater i ćaću, moj se ćaća borio za ovu državu, a da vi možete slobodno živjeti", a to je da stvar bude tragična rekao upravo hrvatskim braniteljima koji su se borili za ovu državu. Na to su mu svi gosti koji su tada bili u kafiću normalnim riječima govorili da izađe van te nije istina da mu je okrivljenik DB vičući riječima rekao "izlazi van". U cijeloj toj gunguli uočio je da je prvookrivljenik iz ruksaka kojeg je nosio na leđima izvadio poveći nož veličine otprilike 15 cm. Navedeni nož uperio je prema DB za vrijeme dok je napuštao ugostiteljski objekt, budući da se DB nalazio kraj vrata navedenog kafića. DB da mu nije dao apsolutno nikakvoga povoda za takvo što, budući da mu se nije uopće direktno obraćao. Nakon toga i on i DB i ostali gosti koji su se nalazili u kafiću izašli su ispred kafića, te je ponovno prvookrivljenik uperio nož prema DB. DB da ga nije verbalno vikom i galamom napao riječima "jebem ti mater", niti je sa poda uzeo metalnu letvu, već se radilo o aluminijskoj šipki za zatvaranja tende koju je DB srećom uočio pokraj vrata jer je na taj način, odnosno pomoću te šipke obranio kako sebe tako i nas od napada prvookrivljenog UB. DB ga nije lupao u područje glave, već isključivo u desnu ruku u kojoj je UB držao navedeni nož. Naknadno da je saznao da je UB "pobrao batine" i u restoranu "Tri lovca", jer ni tamo nije htio platiti račun za alkoholna pića koja je ispijao. Također da mora reći da je DB bio izuzetno strpljiv u navedenom događaju, nije ni na koji način remetio javni red i mir, bilo vikom, bilo galamom, niti ga je fizički napao, već se isključivo branio od napada nožem od strane UB. UB da ima sreće da se tamo nije našao netko agresivniji, jer ono što je on radio te večeri da bi svakog normalnog izbacilo iz takta i tko zna što bi se dogodilo.

18. Radi razjašnjenja odlučnih činjenica, sud je u dokaznom postupku ispitao svjedokinju ĐB koja je iskazala da je navedene prigode radila kao konobarica u ugostiteljskom objektu "7" u [adresa]. Međutim zbog proteka vremena da se ne sjeća detalja, uvijek u to doba da inače slaže frižider i priprema kafić za sutra s obzirom na to da je radno vrijeme ugostiteljskog objekta do 23:00. Onog čega se sjeća jest da je okrivljeni UB te večeri popio par piva, ne zna točan broj te da je isti bio u vidno alkoholiziranom stanju. Ne sjeća se da je pravio probleme oko plaćanja računa, a nije čula ni da bi verbalno, vikom i galamom napao DB i SB riječima: "Jebem vam mater i ćaću, moj se ćaća borio za ovu državu, a da vi možete slobodno živjeti", kao što nije čula ni da bi okrivljenik DB na ikakav način njemu obratio. Sjeća se da su u jednom trenutku svi izišli van, međutim ona nije te ne zna što se ispred kafića događalo. Koliko se sjeća DB da je navedene večeri igrao biljar i nije pravio apsolutno nikakve probleme u kafiću. DB da je bio čest i redovit gost u kafiću za vrijeme dok je tamo radila. Nikad nije svjedočila tomu da bi on izazivao ikakve probleme, dapače da se radi o mirnom obiteljskom čovjeku koji nikad nije bio problematičan i da joj je zaista žao da je optužen za ovo.

19. Iz pročitanog zakonitog dijela službene zabilješke Policijske Postaje Knin od 6. ožujka 2022. (list spisa 14) proizlazi da je Policijska Postaja Knin 6. ožujka 2022. u 22:37 sati zaprimila dojavu od hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Knin da u bolnicu prevoze jednu mušku osobu ozlijeđenu zbog sudjelovanja u tučnjavi. U OVB „Hrvatski ponos“ Knin da je zatečen UB kojem su od strane dežurne liječnice dr. LB konstatirane lakše tjelesne ozljede – udarac u glavu iznad čela lijevo s gnječno-reznom ranom, nakon čega je isti pušten na kućnu njegu. UB je alkometrom marke „Drager“ očitana koncentracija alkohola o 1,63 g/kg.

20. Iz pročitanog zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu proizlazi da je prvookrivljenom UB utvrđena koncentracija alkohola u iznosu 1,73 g/kg što umanjeno za 0,1 g/kg odnosno za granicu dopuštene pogreške mjerenja iznosi 1,63 g/kg, da okrivljenik nije imao primjedbi na zapisnik i da je isti vlastoručno potpisao.

21. Sud je iskaz svjedoka SB u cijelosti cijenio istinitim jer je isti iskazivao životno i detaljno o svim okolnostima događaja te je neposredno nazočio događaju. Usto, dinamika događaja te detalji događaja koje je opisao u svom iskazu su u međusobnom suglasju sa iskazom drugookrivljenika.

22. Sud je iskaz svjedoka ĐB cijenio istinitim u dijelu u kojem ista navodi da je okrivljeni UB navedene prigode bio u vidno alkoholiziranom stanju budući da je u tom dijelu njezin iskaz međusobno suglasan sa iskazom drugookrivljenika i svjedoka SB. U preostalom dijelu sud nije cijenio iskaz svjedokinje jer je ista u bitnom iskazala da se ne sjeća navedenog događaja.

23. Sud je pročitanu materijalnu dokumentaciju u cijelosti cijenio vjerodostojnom.

24. Zbog svega navedenog sud nije povjerovao prvookrivljeniku da navedene prigode nije u alkoholiziranom stanju, verbalno, vikom i galamom napao DB i SB (1963) na način kako mu se to stavlja na teret optužnim prijedlogom, već se očigledno radi o iskazu koji je iskonstruiran u cilju izbjegavanja prekršajnopravne odgovornosti.

25. Slijedom navedenog, sud je nedvojbeno utvrdio da je prvookrivljeni UB **.**.2022. u 22:00 sati u [adresa], unutar i ispred ugostiteljskog objekta „7“ u [adresa], narušavao javni red i mir na naročito drzak i nepristojan način na način da je u alkoholiziranom stanju, verbalno, vikom i galamom napao DB i SB (1963), riječima: „Jebem vam mater i ćaću, moj se ćaća borio za ovu državu, a da vi možete slobodno živjeti“, nakon čega je izašao iz objekta.

26. Sud je preinačio pravnu oznaku djela prekršaja u odnosu na prvookrivljenika budući da nije utvrdio dokazanim da bi ponašanje prvookrivljenika predstavljalo počinjenje prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

27. Naime, kvalificirani oblik prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira je prekršaj iz članka 6. citiranog Zakona, i da bi se isti počinio, potrebno je da se osoba na javnom mjestu ponaša na naročito drzak i nepristojan način vrijeđajući građane ili narušavajući njihov mir. Dakle, potrebno je da se ispune dva konstitutivna obilježja ovog prekršaja: javnost mjesta počinjenja radnje i naročita drskost i nepristojnost, a koja obilježja moraju biti ispunjena kumulativno.

28. U postupku je nedvojbeno utvrđen element javnosti mjesta, a kako je već obrazloženo u točki 13. obrazloženja.

29. Međutim, dokazano ponašanje okrivljenika (u alkoholiziranom stanju, verbalno, vikom i galamom napao DB i SB (1963), riječima: „Jebem vam mater i ćaću, moj se ćaća borio za ovu državu, a da vi možete slobodno živjeti“) po ocjeni ovog suda ne može se podvesti pod naročito drsko i nepristojno ponašanje u mjeri da bi bila ostvarena obilježja prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, budući da se ne radi o ponašanju koje bi u bilo kojem dijelu svojim intenzitetom nadilazilo radnju prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

30. Slijedom navedenog, sud je po provedenom dokaznom postupku utvrdio da su se u dokazanom ponašanju okrivljenika ostvarila bitna obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji je proglašen krivim.

31. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne te je u odnosu na prvookrivljenog UB ocijenio sve olakotne i otegotne okolnosti u smislu članka 36. Prekršajnog zakona.

32. Sud je prvookrivljenom UB kao olakotnu okolnost cijenio njegove osobne i imovinske prilike dok mu je kao otegotnu okolnost cijenio višestruku prekršajnu osuđivanost za prometne prekršaje, za prekršaj iz područja Zakona o zaštiti nasilja u obitelji, za prekršaj iz područja Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te za prekršaj iz područja Zakona o osobnoj iskaznici. Stoga je sud mišljenja da utvrđena otegotna okolnost preteže nad utvrđenim olakotnim okolnostima, pa nije našao opravdanim okrivljeniku izreći novčanu kaznu kao blažu jer je mišljenja da će se jedino izborom teže kazne – kazne zatvora, u konkretnom slučaju ostvariti svrha kažnjavanja propisana člankom 32. Prekršajnog zakona. Sud je okrivljeniku izrekao kaznu zatvora u trajanju 7 dana smatrajući da je izrečena kazna prikladna stupnju krivnje okrivljenika, težini počinjenog djela i svrsi kažnjavanja.

33. Sud je prema okrivljeniku primijenio mjeru upozorenja - uvjetnu osudu tako da se preostalo trajanje izrečene kazne zatvora pod uvjetom određenim zakonom neće izvršiti, smatrajući da izrečenu kaznu zatvora, koja je dovoljna i primjerena svim okolnostima počinjenja djela, nije potrebno neposredno i izvršiti jer će već i uvjetna osuda postići opću i specijalnu svrhu kažnjavanja, zbog čega ju je i izrekao okrivljeniku.

34.1. Ocjenom obrane drugookrivljenika koju je sud cijenio vjerodostojnoj jer je ista uvjerljiva detaljna i konkretna, te ocjenom rezultata dokaznog postupka, sud nije našao dokazanim da je drugookrivljenik navedene prigode narušavao javni red i mir na naročito drzak i nepristojan način na način da se UB vičući obratio riječima: "Izlazi van", nakon čega je UB izašao iz objekta, a nakon toga je izašao i DB koji je verbalno, vikom i galamom napao UB riječima: "Jebem ti mater".

34.2. Naime, prema stajalištu sudske prakse (VSRH, I Kž-406/1998-3 od 2. listopada 2002.g.) načelo in dubio pro reo znači da se postojanje jedne takve činjenice, koja je za okrivljenika povoljnija, utvrđuje već i onda, kada je vjerojatnost njenog postojanja samo osnovana, pa dakle takva činjenica ne mora biti izvjesna, za razliku od odlučne činjenice koja ide na teret optuženiku, koja mora biti utvrđena do takve izvjesne mjere da čak ne postoji ni mogućnost postojanja neke druge činjenice koja bi ovu prethodnu isključila. Njegova krivnja mora biti pouzdana, sigurna i ne smije ostavljati nikakvu dvojbu. U nedostatku drugih relevantnih dokaza sud je u sumnji odlučio u korist drugookrivljenika primjenom načela „in dubio pro reo“ te na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona drugookrivljenog DB u tom dijelu oslobodio optužbe i odlučio kao pod točkom III. izreke presude.

35.1. U odnosu na dio optužbe kojom se drugookrivljenog DB tereti da je fizički napao prvookrivljenika na način da je sa poda uzeo metalnu letvu sa kojom da je nekoliko puta udario prvookrivljenog UB u predjelu ruke i glave, sud je na temelju obrane drugookrivljenika i iskaza svjedoka SB koji su u bitnom suglasni i koje je sud cijenio vjerodostojnim, utvrdio drukčiju dinamiku tog dijela događaja od one koja je opisana u činjeničnom opisu.

35.2. Naime, provedenim dokaznim postupkom sud je utvrdio da je navedene prigode UB prvo u alkoholiziranom stanju, verbalno, vikom i galamom napao DB i SB (1963), riječima: „Jebem vam mater i ćaću, moj se ćaća borio za ovu državu, a da vi možete slobodno živjeti“ unutar ugostiteljskog objekta „7“ u Kinu, nakon čega je izašao ispred objekta. Dok je izlazio iz objekta uperio je nož prema DB koji je sjedio za stolom blizu vrata objekta, pa kad je DB izašao ispred objekta, ispred objekta je UB ponovno uperio nož prema njemu, na što je drugookrivljenik prvookrivljenika aluminijskom šipkom koja služi za zatvaranje tende udario po desnoj ruci u kojoj je držao nož.

36.1. Međutim, po ocjeni ovog suda, uzevši u obzir da je u postupku dokazano da je prvookrivljeni UB inicirao sukob navedene prigode te između ostalog, prema drugookrivljenom DB u dva navrata uperio nož, drugookrivljenik je dokazanim postupanjem postupao u nužnoj obrani jer je takvo njegovo postupanje bilo prijeko potrebno kako bi od sebe odbio istodobni ili izravno predstojeći protupravni napad prvookrivljenika, pri čemu nije prekoračio granice nužne obrane. Takvo postupanje drugookrivljenika sukladno članku 18. Prekršajnog zakona, nije prekršaj. Slijedom navedenog, sud je drugookrivljenog DB u tom dijelu na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe.

36.2. Za istaknuti je da sud nije ovlašten intervenirati u činjenični opis suda te uskladiti činjenični opis sa rezultatima dokaznog postupka u odnosu na dokazano ponašanje prvookrivljenika jer bi na taj način prekoračio optužbu na štetu prvookrivljenika.

37. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Kninu 28. siječnja 2025.

Sutkinja:

Marina Belak

Odluku izradila viša sudska savjetnica:

Zrinka Aužina

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom Sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

1. Tužitelju

2. Prvookrivljeniku UB

3. Drugookrivljeniku DB

4. U spis