Republika Hrvatska

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

Zagreb, Savska cesta 62

Poslovni broj: II Kž-Us-6/2025-5

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te Marije Balenović i Maje Štampar Stipić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Srpak, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog ŠJ i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 329. stavka 1. točke 3. u vezi s člankom 236. stavkom 2. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12. , 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. - dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj Kov-Us-iz-120/2024. (Kov-Us-93/2023) od 21. studenog 2024. o ukidanju istražnog zatvora i određivanju primjene mjera opreza nakon podignute optužnice, u sjednici vijeća održanoj 28. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, preinačuje se prvostupanjsko rješenje na način da se protiv okrivljenog ČJ, okrivljene CJ, okrivljene ĆJ, okrivljenog IJ i okrivljenog KJ produljuje istražni zatvor iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22. i 36/24. dalje: ZKP/08.).

II Istražni zatvor iz točke I izreke ovog rješenja okrivljenom ČJ, okrivljenom IJ i okrivljenom KJ počinje teći nakon što ovim okrivljenicima prestane izdržavanje kazne zatvora, a okrivljenoj CJ počinje teći nakon ukidanja istražnog zatvora u kaznenom predmetu koji se vodi pred Općinskim sudom u Čakovcu pod brojem K-24/2023.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Zagrebu broj Kov-Us-iz-120/2024. (Kov-Us-93/2023.) od 21. studenog 2024., nakon podignute optužnice protiv okrivljenog ŠJ i drugih, zbog kaznenog djela prijevare počinjenog u sastavu zločinačkog udruženja iz članka 329. stavka 1. točke 3. u vezi s člankom 236. stavkom 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11., pod točkom I izreke na temelju članka 125. stavka 1. točke 3. ZKP/08. ukinut je istražni zatvor protiv okrivljenog ČJ, okrivljene CJ, okrivljene ĆJ, okrivljenog IJ i okrivljenog KJ te je određeno da se isti imaju odmah pustiti na slobodu.

1.1. Pod točkom II izreke pobijanog rješenja na temelju odredbe članka 98. stavka 1. i 2. točke 3. ZKP/08. u vezi s člankom 123. stavkom 1. točkom 3. ZKP/08. okrivljenom ČJ određena je mjera opreza i to: obveza redovitog javljanja Policijskoj upravi zagrebačkoj, III Policijskoj postaji Zagreb-Dubrava, dva puta mjesečno, i to svakog prvog i trećeg ponedjeljka u mjesecu, počevši od 2. prosinca 2024.

1.2. Pod točkom III izreke pobijanog rješenja na temelju članka 98. stavka 1. i 2. točke 3. ZKP/08. u vezi s člankom 123. stavkom 1. točkom 3. ZKP/08. okrivljenoj CJ određena je mjera opreza i to: obveza redovitog javljanja Policijskoj upravi zagrebačkoj, III Policijskoj postaji Zagreb-Dubrava, dva puta mjesečno, i to svakog prvog i trećeg ponedjeljka u mjesecu, počevši od 2. prosinca 2024.

1.3. Pod točkom IV izreke pobijanog rješenja na temelju članka 98. stavka 1. i 2. točke 3. ZKP/08. u vezi s člankom 123. stavkom 1. točkom 3. ZKP/08. okrivljenoj ĆJ određena je mjera opreza i to: obveza redovitog javljanja Policijskoj upravi zagrebačkoj, III Policijskoj postaji Zagreb-Dubrava, dva puta mjesečno, i to svakog prvog i trećeg ponedjeljka u mjesecu, počevši od 2. prosinca 2024.

1.4. Pod točkom V izreke pobijanog rješenja na temelju članka 98. stavka 1. i 2. točke 3. ZKP/08. u vezi s člankom 123. stavkom 1. točkom 3. ZKP/08. okrivljenom IJ određena je mjera opreza i to: obveza redovitog javljanja Policijskoj upravi zagrebačkoj, III. Policijskoj postaji Zagreb-Dubrava, dva puta mjesečno, i to svakog prvog i trećeg ponedjeljka u mjesecu, počevši od 2. prosinca 2024.

1.5. Pod točkom VI izreke pobijanog rješenja na temelju članka 98. stavka 1. i 2. točke 3. ZKP/08. u vezi s člankom 123. stavkom 1. točkom 3. ZKP/08. okrivljenom KJ određena je mjera opreza i to: obveza redovitog javljanja Policijskoj upravi zagrebačkoj, IV Policijskoj postaji Zagreb-Maksimir, dva puta mjesečno, i to svakog prvog i trećeg ponedjeljka u mjesecu, počevši od 2. prosinca 2024.

1.6. Pod točkom VII izreke pobijanog rješenja dano je upozorenje okrivljenicima da će se u slučaju nepridržavanja izrečene mjere opreza ista biti zamijenjene istražnim zatvorom.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio državni odvjetnik bez navođenja žalbene osnove, s prijedlogom Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske da preinači pobijano rješenje na način da protiv okrivljenog ČJ, okrivljene CJ, okrivljene ĆJ, okrivljenog IJ i okrivljenog KJ produlji istražni zatvor po zakonskoj osnovi u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08.

2.1. Odgovorom na žalbu državnog odvjetnika, koju je okrivljeni ČJ podnio po branitelju, odvjetniku Filipu Glumcu, ukazuje se na neosnovanost žalbenih navoda, uz prijedlog drugostupanjskom sudu da žalbu odbije.

2.2. Također, odgovorom na žalbu državnog odvjetnika, koju je okrivljena ĆJ podnijela po braniteljici, odvjetnici Jadranki Sloković, ukazuje se na neosnovanost žalbenih navoda, uz prijedlog drugostupanjskom sudu da žalbu odbije.

3. Spis je, u skladu sa člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

4. Žalba je osnovana.

U odnosu na točku I. ovog rješenja.

5. Prema ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio postojanje osnovane sumnje da su imenovani okrivljenici počinili kaznena djela za koja se terete u ovom postupku, a koja proizlazi iz dokaza na kojima se temelji podignuta optužnica, a koje dokaze je pobliže i naveo u pobijanom rješenju. Nadalje, ispravno je utvrdio postojanje posebne pretpostavke iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08. u odnosu na imenovane okrivljenike, odnosno da na njihovoj strani i nadalje egzistira opasnost od ponavljanja kaznenog djela, no s pravom državni odvjetnik u svojoj žalbi dovodi u pitanje zaključak prvostupanjskog suda da se svrha istražnog zatvora prema ovim okrivljenicima može ostvariti izrečenim mjerama opreza, o čemu će u nastavku obrazloženja biti više riječi.

6. Državni odvjetnik u žalbi ističe da se na strani ovih okrivljenika nije suštinski ništa promijenilo u odnosu na okolnosti zbog kojih im je i ranije bio određivan i produljivan istražni zatvor, pa da i nadalje postoji realna opasnost od ponavljanja kaznenih djela, te da je pritom prvostupanjski sud u pobijanom rješenju istima neosnovano ukinuo istražni zatvor odredivši im mjere opreza. Posebice naglašava njihovu bezobzirnost i upornost u počinjenju kaznenog djela i visoki stupanj kriminalne volje u počinjenju kaznenog djela za koje su osnovano sumnjivi, te njihovu višestruku osuđivanost. 6.1. Po ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, pogrešan je stav prvostupanjskog suda kako se opasnost od ponavljanja kaznenih djela na strani ovih okrivljenika može prevenirati primjenom naloženih mjera opreza, ističući pritom vrijeme koje su proveli u istražnom zatvoru i koje je, po mišljenju prvostupanjskog suda, na njih u dovoljnoj mjeri utjecalo.

7. Naime, u pravu je državni odvjetnik kada u žalbi navodi da se opasnost od ponavljanja kaznenih djela na strani okrivljenog ČJ, okrivljene CJ, okrivljene LJ, okrivljenog IJ i okrivljenog KJ, može prevenirati jedinio i isključivo mjerom istražnog zatvora.

7.1. Na takav zaključak posebice upućuju način i okolnosti pod kojima je kazneno djelo počinjeno za koje se optužnicom tereti okrivljenog ČJ, točnije da je počinio 41 radnju kaznenog djela prijevare počinjene u sastavu zločinačkog udruženja u vremenskom razdoblju od dva mjeseca okoristivši se za 135.530,26 eura, što upućuje na njegovu upornost i ustrajnost prilikom počinjenja navedenih kaznenih djela i uloženu veliku količinu kriminalne volje, kao i znatnu dozu drskosti i bezobrzirnosti koja se očituje u tome da je sukladno svojoj ulozi u zločinačkom udruženju u 41 navrat, s ciljem stjecanja protupravne imovinske koristi, telefonski nazivao osobe starije životne dobi te im se predstavljao kao policijski službenik koji vodi istragu protiv djelatnika banke zbog stavljanja u opticaj krivotvorenih novčanica na njihovu štetu, te da je potrebno, zbog sumnje da kod sebe ili na računu u banci posjeduju krivotvorene novčanice da policijski službenik provjeri novac i izda im potvrdu s kojom mogu krivotvoreni novac zamijeniti u FINI za pravi, te ujedno osigura zlatni nakit koji posjeduju,a nakon što bi mu pozivane osobe povjerovale i otkrile iznos novčanih sredstava i zlatnog nakita koji posjeduju, drugi okrivljenici su prema uputama koje im je davao okrivljeni ŠJ direktno ili posredno putem okrivljenog ČJ odlazili na adrese oštećenih osoba i otuđivali novac i zlato, a sve u cilju pribavljanja znatne nepripadne materijalne koristi za sebe i druge. Dakle, navedene okolnosti počinjenja djela i inkriminirane radnje koje je poduzimao karakterizira visok stupanj pripreme i organizacijske međusobne povezanosti te kontinuiranost kriminalnih aktivnosti, pri čemu mu se stavlja na teret kako je inkriminirana djela počinio prema građanima poodmakle životne dobi i to iskorištavanjem njihova povjerenja prema policijskim službenicima. Slijedom svega navedenog, po ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, pogrešan je zaključak prvostupanjskog suda da se svrha istražnog zatvora može uspješno postići i mjerom opreza.

7.1.1. Uz to, kada se pridoda i činjenica da je isti osuđivan dva puta zbog istovrsnih kaznenih djela, kako na uvjetne tako i na bezuvjetne kazne zatvora, koje očigledno nisu polučile svoju svrhu da se suzdrži od činjenja kaznenih djela, sve navedene okolnosti, u svom zbiru, čine opravdanim zaključak kako postoji realna i predvidiva opasnost da bi isti boravkom na slobodi mogao nastaviti s činjenjem takvih ili sličnih kaznenih djela.

7.2. Isto tako, pogrešan je stav prvostupanjskog suda kako se svrha istražnog zatvora iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08. na strani okrivljene CJ i okrivljene ĆJ, kao i okrivljenog IJ i okrivljenog KJ može uspješno ostvariti njegovom zamjenom mjerom opreza iz članka 98. stavka 2. točke 3. ZKP/08., jer ona, s obzirom na sve okolnosti konkretnog slučaja, ne predstavlja prihvatljivu garanciju za otklanjanje opasnosti od ponavljanja kaznenih djela. Naime, okrivljenoj CJ se stavlja na teret počinjenje 34 radnje kaznenog djela prijevare, okrivljenoj ĆJ 24 takve radnje, a okrivljenom IJ 11, te okrivljenom KJ njih 10, počinjenih u sastavu zločinačkog udruženja u vremenskom rasponu od dva mjeseca pri čemu su se, prema optužnici, svi okrivljenici okoristili za pozamašne novčane iznose (okrivljena CJ za iznos od 101.124,49 eura, okrivljena ĆJ za iznos od 79.238,27 eura, okrivljeni IJ za iznos od 49.888,75 eura i okrivljeni KJ za iznos od 54.882,14 eura), što sve, isto tako, upućuje na njihovu drskost, upornost i ustrajnost prilikom počinjenja navedenih kaznenih djela i uloženu znatnu količinu kriminalne volje koja se očituje u tome da su svaki od njih sukladno svojoj ulozi u zločinačkom udruženju u velikom broju navrata, s ciljem stjecanja nepripadne imovinske koristi, telefonski pozivali osobe starije životne dobi te se predstavljali kao policijski službenici koji vode istragu protiv djelatnika banke zbog stavljanja u opticaj krivotvorenih novčanica, a potom su oni sami ili drugi okrivljenici dolazili na adrese oštećenika te preuzimali novac i dragocjenosti.

7.2.1. Povrh toga, kada se pridoda i činjenica da su okrivljena CJ i okrivljena ĆJ višestruko osuđivane i to, obje, čak 7 puta uglavnom zbog istovrsnih (imovinskih) kaznenih djela, kako na uvjetne tako i na bezuvjetne kazne zatvora, a koje očigledno nisu polučile svoju svrhu da ove dvije okrivljenice usklade svoje ponašanje sa pravnim poretkom, sve navedene okolnosti, u svom zbiru, upućuju na opravdani zaključak kako postoji konkretna i predvidiva opasnost da bi iste boravkom na slobodi mogle nastaviti s protupravnim postupanjem u vidu činjenja takvih ili sličnih kaznenih djela.

7.2.2. Isto tako, i okrivljeni IJ i okrivljeni KJ su od ranije osuđivane osobe, s time da, iako je okrivljeni IJ osuđivan dva puta zbog neistovrsnih kaznenih djela, i to jedanput zbog kaznenog djela krivotvorenja isprave iz članka 278. stavka 1. i 3. KZ/11., te jedanput zbog kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 3. KZ/11., time nije umanjen značaj njegove ranije osuđivanosti jer je očigledno da isti ranije izrečenim sankcijama nije uskladio svoje ponašanje sa pravnim poretkom. Nadalje, okrivljeni KJ je višestruko osuđivana osoba, međuostalim, i zbog istovrsnih, odnosno imovinskih kaznenih djela na koga ranije izrečene sankcije očigledno nisu utjecale da se suzdrži od kažnjivog ponašanja.

7.2.3. Dakle, po ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, prvostupanjski sud nije u dovoljnoj mjeri cijenio okolnost da su svi okrivljenici osuđivani zbog kaznenih djela, a iz čega ujedno slijedi zaključak da njihovo društveno neprihvatljivo ponašanje postaje sve teže i opasnije.

8. Dakle, i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda istražni zatvor je jedina, nužna i svrhovita mjera kojom se može uspješno prevenirati opasnost iz članka 123. stavka 1. točki 3. ZKP/08. na strani okrivljenog ČJ, okrivljene CJ i okrivljene ĆJ, kao i okrivljenog IJ i okrivljenog KJ te u konkretnom slučaju nema mjesta za primjenu blažih mjera predviđenih katalogom ZKP/08.

U odnosu na točku II. ovog rješenja.

9. S obzirom na to da se okrivljeni ČJ, okrivljeni IJ i okrivljeni KJ, u trenutku donošenja ovog drugostupanjskog rješenja nalaze na izdržavanju kazne po pravomoćnim presudama u drugim predmetima, istražni zatvor produljen u ovom predmetu počet će im teći tek nakon što prestane izdržavanje kazne zatvora, u kojem smislu je odlučeno kao u izreci točke II ovog rješenja.

10. Nadalje, kako se okrivljena CJ, u trenutku donošenja ovog rješenja, nalazi u istražnom zatvoru u kaznenom predmetu koji se vodi pred Općinskim sudom u Čakovcu pod brojem K-24/2023., izrekom točke II ovog rješenja određeno je da će joj istražni zatvor produljen ovim rješenjem početi teći nakon ukidanja istražnog zatvora u tom drugom kaznenom predmetu.

11. Slijedom svega navedenog, žalba državnog odvjetnika je osnovana te je na temelju članka 494. stavka 3. točke 3. ZKP/08. valjalo preinačiti prvostupanjsko rješenje i riješiti kao u točkama I i II izreke ovog rješenja.

Zagreb, 28. siječnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Željko Horvatović