REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U KRAPINI

49000 Krapina, Trg dr.ZŠP

Poslovni broj Pn-84/2024-38.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba Krapini po sutkinji tog suda Nataši Večković Jurman kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja ZŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnik Zvonimir Bodrožić, odvjetnik u [adresa] protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747 kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, 28. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužitelj sa dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 199,08 EUR- a zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 22.07.2021. g., pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu za tri postotna poena.

II. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, da plati tužitelju ZŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove parničnog postupka u iznosu od 2.642,86 EUR sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu za tri postotna poena i to od 28. siječnja 2025. pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se tuženikov zahtjev za naknadu troškova postupka u cijelosti.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela tužbu dana 28.7.2022. godine u kojoj navodi da je dana 15.10.2020.g. došlo do prometne nezgode u Zagrebu, a koju prometnu nezgodu je prouzrokovao ĆŠ kao vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka] osiguranog kod tuženika, te je u istoj prometnoj nezgodi zadobila tjelesne ozljede kao putnik u vozilu reg. oznake [registarska oznaka].

Navedeno vozilo krivca za predmetnu prometnu nezgodu reg. oznake [registarska oznaka] bilo je obvezno osigurano policom od autoodgovornosti kod tuženika.

Nakon navedene prometne nezgode odmah joj je pružena hitna liječnička pomoć u nadležnoj liječničkoj ustanovi te je daljnje liječenje nastavila sukladno uputama liječnika.

Dijagnosticirane su joj tjelesne povrede koje su detaljno opisane u liječničkoj dokumentaciji koju prilaže.

Razlogom navedenog štetnog događaja, ona je pretrpjela i još uvijek trpi neimovinsku štetu u vidu intenzivnih i dugotrajnih bolova, primarnog i sekundarnog straha, duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti, a nakon završenog liječenja će ulagati pojačane napore u životu i radu. Za vrijeme liječenja bila joj je potrebna tuđa pomoć i njega bližnjih.

Na temelju naprijed navedenog te temeljem priležeće medicinske dokumentacije, cijeneći odredbe iz čl. 19. i 1100. Zakona o obveznim odnosima, potražuje naknadu štete s osnova povrede prava osobnosti i to prava na tjelesno i duševno zdravlje, te imovinske štete, i to: za duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti, pretrpljenih bolova, pretrpljenog straha, tuđe pomoći i njege tijekom liječenja.

Ističe kako se obratila tuženiku u mirnom postupku i to odštetnim zahtjevom kojeg je tuženik zaprimio 22.07.2021., nakon čega joj je tuženik isplatio iznos od 9.500,00 kn s osnova naknade štete, no isti iznos nikako ne može predstavljati pravičnu novčanu naknadu štete te iz tog razloga od tuženika potražuje isplatu daljnjih novčanih iznosa kako je to navedeno u tužbenom zahtjevu.

Navodi kako sukladno Zakonu o obveznim odnosima i drugim pozitivnim propisima od tuženika potražuje i isplatu zakonskih zateznih kamata od dana primitka odštetnog zahtjeva kod tuženika.

Također navodi kako tuženik nije specificirao na što se odnose isplaćeni iznosi pa predlaže da sud pozove tuženika da se očituje glede istoga, a sve kako bi mogla uskladiti svoj tužbeni zahtjev.

Tužitelj je precizirao tužbeni zahtjev na glavnoj raspravi 19. rujna 2023. godine na način da potražuje iznos od 1.260,87 eura/9.500,00 kn s kamatama od 22.7.2021. , dok je u preostalom dijelu zahtjev ostao neizmijenjeni.

2.Tuženik u svom odgovoru na tužbu navodi da nisu sporne činjenice pasivne legitimiranosti tuženika, nastanka štetnog događaja te odgovornosti.

Smatra da bi za pravilno utvrđenje činjeničnog stanja trebalo izvršiti uvid u cjelokupni zdravstveni karton tužitelja, a sve kako bi se razgraničio utjecaj ranijih ozljeda/zdravstvenih stanja u odnosu na one proizašle iz predmetne prometne nezgode.

Obzirom na stanje spisa, tuženik u ovoj fazi predlaže nagodbu za cjelokupnu štetu na daljnji iznos od 6.000,00 kn uvećano za trošak zastupanja.

Prije provođenja vještačenja predlaže saslušati tužiteljicu na okolnost iz tužbe, a posebice na okolnost pružanja tuđe pomoći i njege.

Predlaže da se očituje je li liječenje tužiteljice okončano.

U slučaju određivanja medicinskog vještačenja predlaže da se vještak svakako očituje o tome je li klinički pregled tužiteljice bitan za predmet vještačenja ( visina neimovinske i imovinske štete ), kada je završeno liječenje, je li liječenje tužiteljice bilo tipično za navedenu ozljedu ili ga karakteriziraju određene posebitosti.

Nadalje navodi da je u cijelosti sporan utuženi početak tijeka zakonskih zateznih kamata na utuženu naknadu štete, a to obzirom da kao osiguratelj, pravilnom primjenom odredbi čl. 12. ZOOP-a ne može pasti u zakašnjenje s ispunjenjem obveze prije nego je opseg štete dokumentiran i potkrijepljen relevantnim ispravama na temelju kojih se može utvrditi visina obveze, te ukoliko poštuje proceduru propisanu istom zakonskom odredbom.

Predlaže odbiti tužbeni zahtjev preko primjerenog iznosa.

Nakon što je tužitelj precizirao tužbeni zahtjev, tuženik se protivio povlačenju dijela tužbenog zahtjeva.

3. U konkretnom predmetu sud je donio Odluku pod poslovnim brojem Pn- 440/2022-27. dana 31. listopada 2023. u kojoj je pod točkom I. iste presudio da je tuženik dužan platiti tužitelju iznos od 1.260,87 EUR s osnova imovinske i neimovinske štete sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 22.7.2021. godine, pa do isplate. Također citiranom presudom naloženo je tuženiku da tužitelju naknadi i parnične troškove u iznosu od 2.632,51 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od dana 31. listopada 2023. pa do isplate. U navedenoj Odluci sud je osim Presude donio i Rješenje kojim tužbeni zahtjev se djelomično smatra povučenim za iznos od 199,08 EUR.

3.1. Protiv citirane Odluke žalbu je podnio tuženik.

3.2. Županijski sud u Zagrebu pod poslovnim brojem Gž-4769/2023-2. od 22. listopada 2024. godine odlučujući o žalbi tuženika, potvrdio je Presudu Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini, poslovni broj Pn-440/2022-27. od 21. listopada 2023. u dijelu pobijane točke I. izreke, kojom je tuženik obvezan naknaditi tužiteljici iznos od 398,13 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 22.7.2021. pa do isplate, a ukinuo je Odluku o troškovima sadržano u točci I. i II. izreke Presude kao i Rješenje kojim se tužbeni zahtjev smatra povučenim za iznos od 199,08 EUR i u tom dijelu predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

4. Tijekom prvotnog postupka nije bila sporna odgovornost tuženika za nastalu štetu, već je bila samo sporna visina štete. Prema stanju spisa predmeta tužitelj je tužbenim zahtjevom postavljenim u tužbi zatražio od tuženika kao osiguratelja naknadu neimovinske i imovinske štete nastale u prometnoj nesreći sa pripadajućim zateznim kamatama.

5. Tijekom postupka tj. nakon provedenog medicinskog vještačenja, na okolnost visine štete, tužitelj je precizirao tužbeni zahtjev na iznos od 1.260,87 EUR odnosno snizio tužbeni zahtjev. U tužbi je potraživao iznos od 1.459,95 EUR. Prema tome, snizio je tužbeni zahtjev za iznos od 199,08 EUR.

5.1. Tuženik na ročištu dana 19. rujna 2023. godine se usprotivio povlačenju dijela tužbenog zahtjeva.

6. Uzimajući u obzir činjenicu da je tužitelj odmah nakon provođenja vještačenja precizirao tužbeni zahtjev tj. smanjio isti kao i činjenicu da se tuženik usprotivio povlačenju dijela tužbenog zahtjeva, valjalo je o tom dijelu tužbenog zahtjeva za isplatu iznosa od 199,08 EUR sa zakonskim zateznim kamatama odlučiti na način da je tužitelja valjalo odbiti sa tim dijelom tužbenog zahtjeva, te presuditi kao u izreci ove Odluke pod točkom I.

7. Bez obzira što je tužitelj odbijen sa dijelom tužbenog zahtjeva, te uzimajući u obzir činjenicu da je tužitelj u postupku u cijelosti uspio sa sniženim tužbenim zahtjevom za naknadu imovinske i neimovinske štete, valjalo mu je u cijelosti dosuditi troškove postupka. Naime, prema stanju spisa tužitelj je tužbenim zahtjevom postavljenim u tužbi zatražio od tuženika naknadu imovinske i neimovinske štete nastale u prometnoj nesreći u iznosu od 1.459,95 EUR s pripadajućim zateznim kamatama. Konačnim tužbenim zahtjevom postavljenim nakon provedenog medicinskog vještačenja, tužitelj je snizio tužbeni zahtjev na iznos od 1.260,87 EUR.

8. Tuženik, a što također proizlazi iz stanja spisa nije u Odgovoru na tužbu osporio osnovu tužbenog zahtjeva u odnosu na naknadu neimovinske štete i imovinske štete, već je osporio visinu tog zahtjeva u cijelosti smatrajući da bi isplatom naknade štete u mirnom postupku, kao i sa daljnjom predloženom isplatom ispunio svoju obvezu.

9. S obzirom da je tužitelj odbijen sa dijelom tužbenog zahtjeva, a koji predstavlja razliku između tužbenog zahtjeva postavljenog u tužbi i sniženog zahtjeva, tuženik nema pravo na troškove postupka razmjerno uspjehu prema postavljenom tužbenom zahtjevu.

10. Naime, sukladno sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava (dalje: ESLJP), da bi bilo opravdano, ograničenje prava na pristup sudu ili prava na mirno uživanje vlasništva mora biti propisano Zakonom slijediti legitiman cilj biti razmjerno, odnosno mora biti postignuta pravedna ravnoteža između javnog interesa i prava pojedinca.

11. Ciljevi kojima teže nacionalne odredbe koje uređuju troškove postupka su financiranje pravosudnog sustava i izbjegavanje neopravdanog parničenja i nerazumno visokih troškova parničenja odvraćanjem potencijalnih tužitelja od pokretanja neutemeljenih sporova ili postavljanja previsokih vrijednosti predmeta spora bez snošenja posljedica. ESLJP ističe da se radi o legitimnim ciljevima osiguranja pravilnog djelovanja pravosudnog sustava i zaštite prava drugih, koji su u skladu s člankom 6. stavkom 1. Konvencije i člankom 1. Protokola br.1. uz Konvenciju.

12. Međutim ograničenje prava na pristup sudu mora biti razmjerno tom legitimnom cilju. Drugim riječima, sud je dužan ocijeniti postoji li razuman odnos razmjernosti između upotrijebljenih sredstava i cilja kojem se teži, odnosno je li postignuta pravedna ravnoteža između javnog interesa zajednice i interesa pojedinca da zaštiti svoja temeljna prava, te je li zbog miješanja države pojedinac morao snositi nerazmjeran i prekomjeran financijski teret. Jesu li troškovi postupka bili nerazmjerni potrebno je procijeniti uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog slučaja. Dakle, Odluka o troškovima postupka ne smije predstavljati nerazmjerno ograničenje navedenih prava, s time da su jamstva pristupa sudu jednako snažno primjenjiva na privatne sporove i na sporove u koje je uključena država. Drugim riječima, činjenica da se radi o građansko pravnom sporu između dviju privatnih stranaka ne znači da će ta jamstva biti drugačije primijenjena nego u sporovima protiv države, već je to samo jedan od elemenata koji ESLJP uzima u obzir prilikom ocjene razmjernosti ograničenja prava pojedinca.

13. U konkretnom slučaju, imajući u vidu da je predmet spora naknada štete koju je tužitelj pretrpio u prometnoj nesreći, između ostalog i neimovinske štete zbog zadobivenih ozljeda, a koju je inače teško procijeniti bez provođenja medicinskog vještačenja, da tužitelj nije doprinio nastanku štete odnosno da je njegov zahtjev u cijelosti pravno osnovan, da tužitelj u tužbi nije postavio nerazumno visok tužbeni zahtjev, da je snizio tužbeni zahtjev odmah nakon provedenog medicinskog vještačenja u skladu s rezultatima istog, da vezano za sniženje tužbenog zahtjeva nisu nastali posebni troškovi postupka, da je tužitelj u konačnici u cijelosti uspio u odnosu na sniženi tužbeni zahtjev, da ukupni troškovi postupka gotovo u cijelosti apsorbiraju dosuđenu naknadu štete tužitelju, te da je takva odluka posljedica isključivo protivljenja tuženika sniženju tužbenog zahtjeva (s obzirom da se prema važećoj sudskoj praksi sniženje tužbenog zahtjeva smatra djelomičnim povlačenjem tužbe, pa u slučaju protivljenja tuženika sud donosi meritornu Odluku o ranije postavljenom zahtjevu ), to bi u okolnostima konkretnog slučaja prema ocjeni ovog suda dosuđivanjem troškova postupka tuženiku i odbijanjem zahtjeva tužitelja za naknadu troškova postupka (djelomično), tužitelju nametnut prekomjeran teret koji ne bi bio razmjeran legitimnom cilju.

14. Imajući u vidu da je tužitelj u postupku u cijelosti uspio sa sniženim tužbenim zahtjevom (Presuda poslovni broj Pn-440/2022-27. od 31.listopada 2023. godine potvrđena je u točci I. Presudom Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž- 4769/2023-2. od 22. listopada 2024. godine) za naknadu neimovinske i imovinske štete, dok u odnosu na povučeni dio tužbenog zahtjeva tijekom postupka nisu nastali posebni troškovi, jer se u odnosu na taj dio zahtjeva nije posebno raspravljalo niti su se izvodili dokazi, te prema stavu ovog suda, a sukladno prethodno navedenoj praksi ESLJP-a tužitelju pripada naknada troškova postupka prema konačnom tužbenom zahtjevu (sniženom) u cijelosti.

15. Odluka o naknadi parničnog troška temelji se na odredbi čl. 154. stav 2. Zakona o parničnom postupku, a u svezi s čl. 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011. 148/2011., 25/2013., 89/2014.,70/2019., 80/2022. i 88/2022. ZPP-a), a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (u daljnjem tekstu : OT-e, Narodne novine broj 138/2023.)

16.Tužiteljici su priznati troškovi i to za sastav tužbe 100 bodova odnosno 200,00 EUR prema Tbr. 7. točka 1. OT-a, za sastav Odštetnog zahtjeva od 21.7.2021. godine 100 bodova tj. 200,00 EUR, a u skladu s Tbr.28 OT-a. Za zastupanje na ročištu 2.12.2022., 28.2.2023. i 19.9.2023. za svako po 100 bodova odnosno 200,00 EUR (Tbr.9.točka 1. OT-a). Tužiteljici je priznat trošak sastava podneska od 29.7.2022., 10.11.2022., 20.12.2022. i 27.2.2023. za svaki 100 bodova odnosno 200,00 EUR prema Tbr. 8. točka 1. OT-a.

Na navedene iznose priznat je pripadajući porez na dodanu vrijednost, a u skladu s Tbr. 42. OT-a u iznosu od 450,00 EUR

Tužiteljici je priznat trošak vještačenja u iznosu od 199,08 eura te trošak pristupa vještaka na ročište 87,60 eura, sudska pristojba na tužbu 53,09 eura i sudska pristojba na presudu u iznosu 53,09 eura.

Tužiteljici su sveukupno priznati troškovi u ukupnom iznosu od 2.642,86 EUR.

17.Na trošak je dosuđena i zakonska zatezna kamata od presuđenja pa do isplate temeljem članka 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015. i 29/2018.) i članka 151. stav 3. ZPP-a.

18. Tuženika je valjalo odbiti sa zatraženim troškovima parničnog postupka kao neosnovanim.

19. Slijedom svega iznijetog, odlučeno je kao u izreci ove Odluke.

U Krapini, 28. siječnja 2025.

S U T K I N J A:

Nataša Večković Jurman

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste.

Žalba se podnosi putem ovog suda pisano u tri primjerka, a o njoj odlučuje nadležni Županijski sud.

Dostaviti:

1. Odvj. Zvonimir Bodrožić, Jurišićeva 30, Zagreb

2. OD Grgić & Partneri, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282