Republika Hrvatska
Upravni sud u Zagrebu
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6
Poslovni broj: Us I-1187/2024-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Željki Zrilić Ježek, uz sudjelovanje Anite Ćavar, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice KĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Martin Sherri, odvjetnik u Zagrebu, Kordunska 1, protiv tuženika Grada Zagreba, Gradonačelnika, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, radi zaštite od drugih oblika postupanja javnopravnih tijela, dana 28. siječnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Gradonačelnika Grada Zagreba, Klasa: UP/II-551-06/23-014/3087, URBROJ: 251-02-01/001-24-2 od 8. siječnja 2024.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova ovog upravnog spora.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem Gradonačelnika Grada Zagreba, UP/II-551-06/23- 014/3087, URBROJ: 251-02-01/001-24-2 od 8. siječnja 2024. odbacuje se prigovor tužiteljice izjavljen radi zaštite od drugog oblika postupanja Grada Zagreba kao nedopušten (točka I. izreke). Istim rješenjem odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troškova (točka II. izreke).
2. Tužiteljica tužbom i tijekom spora osporava zakonitost rješenja tuženika u cijelosti, te navodi da nije bio osnove na temelju članka 122. stavak 3. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj: 47/09., 110/21. – dalje u tekstu: ZUP) odbaciti prigovor radi šutnje jer je čelnik isti dužan meritorno razmotriti i o njemu odlučiti. Poziva se na obvezujuće pravno shvaćanje Ustavnog suda RH u odluci broj U-III-4066/2021 od 3. ožujka 2022. Smatra da je posljedično i toč. 2 izreke rješenja nezakonita jer nije bilo riješeno o prigovoru kao pravnom lijeku izjavljenom na prvostupanjski pojedinačni akt koji je donijet po službenoj dužnosti. Rješenje je nezakonito i iz razloga jer ne sadrži vlastoručni potpis naznačenog donositelja akta, obzirom je rukopis nečitljiv i neprepoznatljiv te se ne može povezati s donositeljem, a i deponirani vlastoručni potpis kod javnog bilježnika je različit.
2.1 Predlaže da sud poništi osporeno rješenje uz naknadu troškova.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda danih u obrazloženju rješenja. Tuženik ističe da je tužiteljica podnoseći prigovor gradonačelniku zbog nepostupanja po prigovoru protiv prvostupanjskog rješenja po odredbi članka 156. ZUP-a izjavila nedopušteni pravni lijek jer se ne radi se o drugom postupanju javnopravnog tijela iz područja upravnog prava odnosno o postupanju izvan upravnog postupka, a kod kojeg se ne donosi rješenje. Pravna zaštita u konkretnom slučaju osigurana je izjavljivanjem redovnih pravnih lijekova i to žalbe (sukladno Odluci o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja – prigovora) i potom tužbe upravnom sudu. Smatra da odluka USRH na koju se poziva tužiteljica u cijelosti govori u prilog tuženika jer eklatantno ističe mogućnost izjavljivanja prigovora u slučajevima u kojima nije osigurana druga pravna zaštita, a što znači, argumentum a contrario, kako u slučajevima u kojima je ista osigurana nema mogućnosti izjavljivanja prigovora, a što je slučaj u predmetnoj pravnoj stvari. Poziva se na bojnu praksu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske. Vezano uz potpis, ističe kako ne postoji propis koji određuje točne elemente izgleda vlastoručnog potpisa pojedinca, te je potpis osobna stvar koju svaki pojedinac izražava na sebi svojstven način, koji ne mora uvijek biti i izgledati identično.
3.1. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.
4. Sud je 23. siječnja 2025. održao usmenu i javnu raspravu, te je time strankama, u skladu s odredbom članka 6. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24, dalje u tekstu: ZUS) dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.
5. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja te razmatrajući sporna činjenična i pravna pitanja, sud je izveo dokaze uvidom u sudski spis predmeta i uz odgovor na tužbu priloženi spis tuženika.
6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan. 7. Člankom 121. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj: 47/09., 110/21. – dalje u tekstu: ZUP) propisano je da drugostupanjsko tijelo rješenje o žalbi mora donijeti i dostaviti stranci putem prvostupanjskog tijela što je prije moguće, a najkasnije u roku od 60 dana od dana predaje uredne žalbe, ako zakonom nije propisan kraći rok.
8. Prema stavu suda, u situacijama u kojima se uređuje novčana pomoć za roditelja odgojitelja, radi se o upravnom aktu kojeg je donijelo javnopravno tijelo (tuženik kao jedinica regionalne samouprave, u okviru svog samoupravnog djelokruga), te je protiv takvog upravnog akta dopušten redoviti pravni lijek - prigovor propisan člankom 10. Odluke o novčanoj pomoći roditeljima odgojiteljima („Službeni glasnik Grada Zagreba“ broj: 10/18., 20/21., 29/21. i 25/22., dalje u tekstu: Odluka).
9. Člankom 10. stavak 1. Odluke propisano je da se prigovor na pojedinačne akte nadležnog gradskog upravnog tijela donesene na temelju ove odluke podnosi gradonačelniku Grada Zagreba u roku od 8 dana od dostave pojedinačnog akta, preko nadležnoga gradskoga upravnog tijela.
10. Dakle, u situacijama sprječavanja nepostupanja tijela po redovnom pravnom lijeku koji je u konkretnom slučaju propisan člankom 10. stavak 1. Odluke i nazvan je prigovor i o kojem treba donijeti rješenje, primjenjuju se pravila postupanja drugostupanjskog tijela kada odlučuje o izjavljenom pravnom lijeku propisana odredbom članka 121. ZUP-a, prema kojoj odredbi drugostupanjsko tijelo rješenje o žalbi (ovdje o prigovoru) mora donijeti i dostaviti stranci putem prvostupanjskog tijela što je prije moguće, a najkasnije u roku od 60 dana od dana predaje uredne žalbe, ako zakonom nije propisan kraći rok.
11. S obzirom na navedeno, u konkretnom slučaju ukoliko nakon podnošenja prigovora tužiteljice izjavljenog protiv pojedinačnog akta - rješenja o prestanku prava, nadležno tijelo (u konkretnom slučaju gradonačelnik Grada Zagreba) nije u roku od 60 dana donijelo odluku o prigovoru kao redovnom pravnom lijeku, tada je tužiteljica, po isteku daljnjeg roka iz članka 40. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj: 36/24. – dalje u tekstu: ZUS), mogla podnijeti tužbu zbog nedonošenja pojedinačne odluke u propisanom roku.
12. S obzirom na navedeno, u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni pravila o drugom postupanju javnopravnog tijela iz područja upravnog prava, o kojem se ne donosi rješenje, primjenjiv unutar upravnog prava ali izvan upravnog postupka, a koji je dopušten samo kada je to izrijekom propisano i to u situacijama koje su određene člancima 42., 154., 155., 156. te 157. i 158. ZUP-a, a o kojima se u ovom slučaju ne radi.
13. Kako, dakle, podnošenje prigovora propisanog odredbom članka 156. ZUP-a od 29. prosinca 2023. zbog propuštanja tuženika da odluči o prigovoru (žalbi) u propisanom roku, nije pravni lijek propisan odredbama ZUP-a jer se ne radi o drugom postupanju javnopravnog tijela, to je pravilno tuženik osporenim rješenjem odbacio predmetni prigovor kao nedopušten.
14. Osporavanje potpisa od strane gradonačelnika na pobijanom rješenju, prema ocjeni ovoga suda, samo je usmjereno na odugovlačenje upravnih sporova i upravnih postupaka podnesenih u velikom broju od strane opunomoćenika tužiteljice pred ovim sudom. Naime, prema ocjeni suda navedeni prigovori tužiteljice su neosnovani i nisu doveli u pitanje zakonitost osporenih rješenja koja su prema ocjeni ovoga potpisano od za to ovlaštenih osoba i na način koji prihvaća ovaj sud. Nadalje, upravo je odredbom članka 10. stavak 1. Odluke propisano da se prigovor izjavljuje gradonačelniku Grada Zagreba, koji je i donio osporeno rješenje u povodu izjavljenog prigovora tužiteljice, dok su navodi o njegovom potpisu paušalni i ne dovode u sumnju njegovu valjanost.
15. Sud nije cijenio osnovanim provoditi daljnji dokazni postupak, jer se saslušanjem tužiteljice na predložene okolnosti ne bi se moglo utvrditi drugačije činjenično stanje, obzirom su sve okolnosti od kojih ovisi primjena prava utvrđene, tim više što individualne, specifične okolnosti korisnika mjere roditelj odgojitelj nisu od utjecaja na izjavljivanje propisanih pravnih lijekova. Izvođenje daljnjeg dokaznog postupka sud je cijenio nepotrebnim i neekonomičnim, usmjerenim odugovlačenju postupka, pa je u skladu s načelom učinkovitosti spora, raspravnim rješenjem prijedlog za saslušanjem tužiteljice odbio.
16. Osporenim rješenjem, uz obrazloženje koje je dano, nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, pa se to rješenje ocjenjuje zakonitim.
17. Slijedom navedenog na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a, odlučeno je kao pod točkom I izreke presude.
18. Tužiteljica postavlja i zahtjev za naknadu troška ovog upravnog spora.
19. Odredbom članka 144. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima propisano je da troškove spora čine opravdani izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu spora. Troškovi spora obuhvaćaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba koje imaju pravo na zakonom propisanom naknadu (stavak 2.). Vrijednost predmeta spora smatra se neprocjenjivom (stavak 3.).
20. Člankom 145. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima propisano je da svaka stranka prethodno sama podmiruje troškove koje je prouzročila svojim radnjama, osim ako zakonom nije drukčije propisano. Troškovi proizašli iz poduzimanja radnji po službenoj dužnosti suda predujmljuju se iz sredstava suda (stavak 2.).
21. Člankom 147. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima propisano je da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Ako stranka djelomično uspije u sporu, sud može, s obzirom na postignuti uspjeh, odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove ili da se troškovi raspodijele razmjerno uspjehu u sporu (stavak 2.).
22. Prema ocjeni suda, u konkretnom predmetu nema osnova za naknadu troška ovog upravnog spora, obzirom je tužiteljica u cijelosti izgubila ovaj upravni spor, te je stoga sukladno odredbi članka 147. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima odlučeno kao pod toč. II izreke ove presude.
U Zagrebu 28. siječnja 2025.
Sutkinja
Željka Zrilić Ježek, univ. spec.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
Dna:
1. Odvjetnik Martin Sherri, [adresa] Zagreb, Kordunska , putem e-komunikacije
2. Grad Zagreb, 10000 Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, putem e-komunikacije
3. U spis
