REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Zadar, Plemića Borelli 9

Poslovni broj: 16 P-1352/2021-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru po sutkinji Meliti Lisici, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika: OM, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po OD Gluić Ninčević d.o.o. u Zadru, protiv tuženika-protutužitelja: ČM, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi prestanka uznemiravanja i utvrđenja služnosti nakon održane glavne i javne rasprave 5.prosinca 2024. godine, u nazočnosti tužitelja-protutuženika osobno, uz punomoćnika tužitelja-protutuženika – ĆM, odvjetnika u OD Gluić Ninčević, te tuženika-protutužitelja osobno , po objavi 28.siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

1. Prihvaća se tužbeni zahtjev koji glasi:

I. Utvrđuje se kako je tuženi ČM uznemiravao tužitelja u ostvarivanju vlasničkih prava glede nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 977 m[2] , na način da je na predmetnoj nekretnini dana 2. lipnja 2021. godine, kao i tijekom lipnja 2021. godine, parkirao motorno vozilo na dijelu nekretnine koje je na Skici sudskog očevida, izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Frani Vlatkoviću od 8. rujna 2022. godine, označena točkom E.

II. Nalaže se tuženiku da prestane uznemiravati tužitelja u ostvarivanju vlasničkih prava glede nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 977 m[2] , na način da s navedene nekretnine ukloni vozilo koje je na Skici sudskog očevida, izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Frani Vlatkoviću od 8. rujna 2022. godine, označeno točkom E, te se istom zabranjuje ubuduće takvo ili slično uznemiravanje prava vlasništva tužitelja, u roku od 15 dana.

III. Utvrđuje se da na teret nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije ustanovljena nepravilna stvarna služnost prolaza u korist tuženika ČM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj].

IV. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju parnični trošak u iznosu od 3.233,56 €, u roku od 8 dana, dok je za iznos iznad dosuđenoga zahtjev odbijen kao neosnovan.

2. Odbija se protutužbeni zahtjev koji glasi:

I. Utvrđuje se da postoji pravo stvarne služnosti prolaska i prolaza dijelom poslužne nekretnine tužitelja-protutuženika oznake čest. 924/7 k. o. [katastarska općina] koji je na skici sudskog očevida od dana 08. rujna 2022. god., izrađenoj po stalnom sudskom vještaku Frani 1 6 P -

3 5 2

/

2 0

2 1 -

Vlatkoviću, označen slovima A-B-C-D-A, a koja služnost je izvorno stečena dosjelošću izvršavanjem kroz razdoblje od preko 20 godina, u korist kat. čest. [katastarska čestica] i dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojem se nalazi kuća tuženika-protutužitelja kao povlasnog dobra, pa se ovlašćuje tuženik-protutužitelj da temeljem ove presude, po pravomoćnosti uknjiži navedenu služnost u zemljišnim knjigama na teret poslužne nekretnine kat. oznake čest. 924/7 k. o. [katastarska općina] u korist povlasne nekretnine kat. oznake čest. 924/4 i 924/3 k. o. [katastarska općina], te dozvoliti tuženiku-protutužitelju nesmetano izvršavanje sadržaja opisane služnosti.

II. Nalaže se tužitelju-protutuženiku da tuženiku-protutužitelju nadoknadi troškove ovog parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja, pa do isplate, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj OM je protiv tuženika ČM podnio tužbu radi prestanka uznemiravanja. U tužbi se navodi da je tužitelj OM vlasnik i posjednik nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 977 m[2] , dok je tuženik ČM vlasnik susjedne nekretnine, oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Tuženik da je uznemiravao tužitelja na način da je dana 2. lipnja 2021. godine, kao i tijekom cijelog lipnja 2021. godine pa i s danom podnošenja ove tužbe, na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez dozvole i suglasnosti tužitelja, parkirao svoja osobna vozila. Tuženik navedeno da čini isključivo da tužitelja onemogući u izvođenju građevinskih radova na predmetnoj nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužitelj da je o spomenutom uznemiravanju tuženika obavijestio policiju te su policijski službenici izašli na očevid, no usprkos navedenom tuženik da nije prestao s uznemiravanjem, štoviše, isti da kontinuirano parkira svoja vozila na nekretnini tužitelja i to čas vozilo marke Nissan, čas vozilo marke Volkswagen.

Tužitelj, kojeg tuženik bespravno uznemirava u ostvarivanju vlasničkih prava glede nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer na predmetnoj nekretnini tužitelja parkira svoja osobna vozila, temeljem odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ustaje ovom tužbom te predlaže da sud po provedenom postupku donese presudu kojom će prihvatiti postavljeni tužbeni zahtjev.

Tužitelj je po punomoćniku, na ročištu 17. svibnja 2022. predao podnesak (l.s. 44- 45), kojim proširuje tužbeni zahtjev na način da pored već istaknutih zahtjeva, ističe i tužbeni zahtjev na utvrđenje da ne postoji služnost na koju se tuženik u protutužbi poziva, uz napomenu da će tužitelj po provedenom očevidu na licu mjesta precizirati postavljeni tužbeni zahtjev.

2. U pisanom odgovoru na tužbu od 2. studenog 2021. (l.s. 26-28) tuženik po punomoćnicima navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te iste osporava u cijelosti, kako u pogledu činjenične, tako i u pogledu njihove pravne osnove.

Istina da je kako je tuženik vlasnik susjedne čestice oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], međutim da ono što tužitelj prešućuje jest da tuženik na predmetnom dijelu tužiteljeve nekretnine čest. 924/7 k. o. [katastarska općina] ima pravo služnosti puta, odnosno prolaza, koja da služi za pristup njegovoj nekretnini. Tuženik da već nekoliko desetljeća prolazi predmetnim dijelom nekretnine, bilo pješice, bilo vozilom te da on nema drugoga načina pristupiti svojoj nekretnini 924/4 k. o. [katastarska općina]. Nekretnina tuženika da u naravi predstavlja kuću s okućnicom, u kojoj tuženik živi te redovito parkira svoje vozilo na svojoj parceli, ispred kuće, međutim da bi pristupio navedenom parkirnom mjestu da ne postoji drugoga puta osim citiranog dijela tužiteljeve nekretnine.

Naime, tuženik da je svoju nekretninu čest. 924/4 k. o. [katastarska općina] kupio temeljem kupoprodajnog ugovora od 27. prosinca 1995., sklopljenog s tadašnjim vlasnicima Ankom 1 6 P -

3 5 2

/

2 0

2 1 -

SM, CM, FM, LM, MM i ZM, te da je u trenutku prodaje ova nekretnina činila sastavni dio matične nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Po kupoprodaji tuženik da je parcelirao svoj dio matične nekretnine te formirao sadašnju čest. 924/4 k. o. [katastarska općina].

Na isti način da je formirana i tužiteljeva nekretnina čest. 924/7 k. o. [katastarska općina] te je i njegova čestica bila sastavni dio matične čest. 924/1 k. o. [katastarska općina], istih vlasnika od kojih je tuženik kupio svoju nekretninu.

Tuženik da je već u trenutku kupoprodaje sa prodavateljima ugovorio citirano pravo služnosti, kako je to razvidno iz članka VI. Ugovora o kupoprodaji od 27. prosinca 1995., te je neposredno po zaključenju ugovora tuženik započeo koristiti predmet služnosti, kojim se do danas bez prestanka služi na svakodnevnoj bazi.

Matična čestica 924/1 k. o. [katastarska općina] u trenutku kupoprodaje tuženika da je bila ograđena cijelom svojom dužinom betonskim zidom te su upravo prodavatelji neposredno nakon zaključenja ugovora jedan dio tog zida srušili, kako bi tuženiku omogućili prolazak i služenje tim dijelom, a kakvo stanje da se na terenu nalazi i danas. Prodavatelji da su jednako tako tuženiku omogućili da na isti zid postavi električni stup radi dovoda električne energije, kao i da u dijelu gdje je srušen zid postavi vodovodne cijevi.

Jednako tako, gore navedeni prodavatelji da su redovito dolazili na svoju nekretninu čest. 924/1 k. o. [katastarska općina] nakon kupoprodaje brati masline i smokve koje su se tu nalazile, te da tuženika nikad nisu ometali ili mu osporavali pravo služnosti, niti je to ikad činio bilo tko drugi.

U odnosu na navedeno, tužitelj da je dobro znao i nikako mu nije moglo ostati nepoznato da tuženik na predmetnom dijelu nekretnine čest. 924/7 k. o. [katastarska općina] ima pravo služnosti prolaza.

Naime, tužitelj da se prije nego što je kupio svoju nekretninu više puta interesirao o njoj, o susjedima i drugo, te je u više navrata pričao i s tuženikom koji mu je izričito rekao da on na tom dijelu ima služnost i njome se redovito služi. Tužitelj da mu je na to rekao da on neće praviti problem oko istoga.

Uz navedeno, tužitelj da se još prije otprilike šest godina interesirao i raspitivao o predmetnoj nekretnini te su tom prilikom otac tužitelja, supruga tužitelja i njihova kćerka održali sastanak u kafiću tuženika „My Way“, kada su isključiv povod i tema tom sastanku bili služnost koju tuženik ima na nekretnini 924/7 k. o. [katastarska općina].

Nadalje, jednom prilikom, također prije nego što je tužitelj kupio svoju nekretninu, tuženik, tužitelj i KM, supruga sada pok. ĐM (koji je bio zastupnik prodavatelja prilikom kupoprodaje iz 1995. godine), da su išli kod odvjetnika IM jednako tako s temom tuženikove služnosti.

Problem da se, međutim, pojavio kada je tužitelj naumio prokopati predmetni dio njegove nekretnine i na istomu izgraditi bazen, što da mu tuženik nije dozvolio te su nastavno na to započele trzavice između tužitelja i tuženika.

Tuženik da je 5. svibnja 2021. pretrpio dva moždana udara i bio teškog zdravstvenog stanja, što je tužitelj iskoristio da na predmet spora dovede bager i započne s radovima. Tuženik da se, kako bi zaštitio svoje pravo služnosti, poslužio dopuštenom samopomoći te na istom dijelu nekretnine parkirao svoje vozilo, sve kako tužitelj ne bi prokopao prolaz i time potpuno onemogućio tuženika u izvršavanju njegova prava stvarne služnosti. S obzirom na navedeno, predlaže se u cijelosti odbiti tužbu i tužbeni zahtjeva tužitelja te istoga obvezati da tuženiku naknadi prouzročene parnične troškove.

2.1 Tuženik u podnesku predanom na ročištu 17. svibnja 2022. (l.s. 46-48) navodi kako on na predmetu spora uživa pravo i posjed-služnosti, koje je ugovorio sa ranijim vlasnicima, koji su prethodnici i tužitelja, prilikom kupoprodaje njegove nekretnine Ugovorom od 27. prosinca 1995., a jednako je istu služnost stekao i dosjelošću.

1 6 P -

3 5 2

/

2 0

2 1 -

Tuženik je od sklapanja ugovora do danas redovito, nesmetano i svakodnevno izvršavao sadržaj služnosti, sve uz znanje i suglasnost ranijih vlasnika. Nastavno na isto, nesporno na strani tužitelja leži nesavjesnost i nepoštenje, jer je isti dobro znao za postojanje predmetne služnosti i u više je navrata, prethodno njegovoj kupovini nekretnine, razgovarao s tuženikom, a tuženik pretpostavlja i ranijim vlasnicima, te se interesirao upravo po pitanju ove služnosti. Pored tužitelja, isto su učinili i njegova supruga i njegov otac, sve kako je obrazloženo odgovorom na tužbu, da se ne ponavlja.

Tužitelj je na predmetnom dijelu kojim se proteže služnost, po saznanjima tuženika naumio izgraditi bazen, čime bi potpuno onemogućio izvršavanje sadržaja služnosti, te kada se tuženik tome usprotivio, očito je tužitelj sada odlučio fingirati da tobože nije imao znanja o služnosti i služiti se neistinama kako bi obmanuo sud.

Tužitelj navodi da je iz tuženikovog kupoprodajnog ugovora iz 1995. godine, tobože vidljivo da se isti ne odnosi na predmet spora, što također ne odgovara istini. Taj je ugovor sklopljen u odnosnu na ondašnju česticu 924/1 k. o. [katastarska općina], od koje su nastale današnje čestice, koja je bila u vlasništvu istih prodavatelja koji su prodali dio te nekretnine, kako tuženiku, tako i tužitelju, te je tom prilikom služnost osnovana upravo onako kako tvrdi tuženik, što nesporno proizlazi iz dokaza podnesenih uz odgovor na tužbu te i iz personalnih dokaza koji su predloženi.

Tuženik je suglasan s prijedlogom tužitelja da se izvrši očevid na licu mjesta te da se i sud uvjeri u stvarno stanje na terenu, koje u cijelosti odgovara navodima tuženika. Odredbom čl. 233. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14; dalje: ZV) propisano je da ovlaštenik prava služnosti ima pravo zahtijevati od vlasnika poslužne stvari da prizna i trpi njegovo pravo služnosti kao teret na poslužnoj stvari, te da trpi izvršavanje ovlaštenikova prava na njoj, odnosno da propušta činiti na njoj ono što je zbog ovlaštenikova prava dužan propuštati; isto ima pravo zahtijevati i od svake druge osobe koja svojim činima niječe njegovo pravo služnosti ili ga samovlasno onemogućuje ili uznemirava u izvršavanju toga prava.

Odredbom čl. 21. ZV-a propisano je da onaj kojega drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, dok je čl. 27. ZV-a propisano da onaj tko ima pravo na zaštitu posjeda, smije svoj posjed zaštititi za vrijeme trajanja rokova iz članka 21. stavka 3. ZV-a i silom od onoga tko mu posjed samovlasno oduzme ili ga u posjedovanju uznemirava, ako je to nužno jer bi sudska pomoć stigla prekasno, a opasnost je neposredna, ali samo ako za zaštitu svoga posjeda ne primjeni silu veće jakosti negoli je primjerena okolnostima (dopuštena samopomoć). Tuženik je, kako bi zaštitio svoja prava i posjed služnosti koje zakonito uživa gotovo 30 godina, u cijelosti postupao u skladu sa citiranim zakonskim ovlaštenjima, zbog čega je razvidno tužbeni zahtjev neosnovan, a sama tužba manipulativna i neistinita, slijedom čega se predlaže u cijelosti odbiti tužbu i tužbeni zahtjev.

Pravilna je tvrdnja tužitelja da tuženik nije uknjižen kao vlasnik čest. 924/4 k. o. [katastarska općina], međutim nesporno je da je tuženik posjednik te nekretnine. Jasan je i poznat stav dosadašnje sudske prakse da su posjednici povlasnih nekretnina ovlašteni zahtijevati utvrđenje postojanja prava služnosti prolaza i provoza.

Kako odredba čl. 229. ZV-a propisuje da se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz 20 godina, a vlasnik poslužne nekretnine tome se nije protivio (st. 1.), te da se dosjelošću ne može osnovati stvarna služnost ako se njezin sadržaj izvršavao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva (st. 2.), to valja zaključiti da pravo na utvrđivanje stvarne služnosti temeljem dosjelosti ima posjednik povlasne nekretnine koji je pošteno i istinito izvršavao sadržaj služnosti kroz 20 godina, a da se vlasnik poslužne nekretnine tome nije protivio. Takav je upravo ovdje slučaj.

1 6 P -

3 5 2

/

2 0

2 1 -

Za utvrđivanje prava služnosti u korist nekretnine (stvarna služnost) nije prepreka što tuženik nije upisani zemljišnoknjižni vlasnik povlasne nekretnine niti je to prepreka za upis zabilježbe postojanja služnosti u zemljišnu knjigu.

Stoga, tuženik također u skladu s naprijed iznesenim tvrdnjama i dosadašnjim očitovanjima stranaka ustaje protutužbom, a protutužbeni zahtjev uređen je nakon održanog očevida i to podneskom od 10. listopada 2022 godine (l.s.85) na način kako glasi u toč.2 izreke presude.

2.2 U odgovoru na protutužbu (l.s. 49-50) tužitelj ističe kako je protutužbeni zahtjev neosnovan u cijelosti te predlaže sudu odbaciti, podredno odbiti protutužbeni zahtjev tuženika. Uvodno, tužitelj ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije tuženika za isticanje ovakvog tužbenog zahtjeva. Naime, u postupcima radi utvrđenja prava stvarne služnosti aktivno su legitimirani vlasnici povlasne nekretnine, odnosno osobe koje su u zemljišne knjige upisani kao vlasnici iste.U tom smislu, tužitelj prilaže odluke Županijskog suda u Varaždinu posl.br. Gž-1881/2016 i Županijskog suda u Slavonskom Brodu posl. br. Gž- 657/2019.S obzirom da tuženik nije vlasnik nekretnine u korist koje traži utvrđenje prava stvarne služnosti, on nije aktivno legitimiran te stoga protutužbu već u ovom stadiju postupka valja odbaciti i naložiti tuženiku da naknadi tužitelju trošak ovog odgovora na protutužbu. Tužitelj nadalje, osporava da bi bile ostvarene zakonske pretpostavke za stjecanje prava stvarne služnosti dosjelošću budući da tuženik nije ničime dokazao da su iste ispunjene.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze uvidom i čitanjem dokumentacije priložene spisu i to: zk. izvadak (l.s. 6, 51-52), Prijepis posjedovnog lista (l.s. 8, 11, 57), Izvod iz katastarskog plana (l.s. 9), Uvjerenje MUP-a, PU zadarske, Prve PP Zadar, od 14. lipnja 2021. (l.s. 12), preslik fotografija lica mjesta (l.s. 13-18), Kupoprodajni ugovor od 6. svibnja 1996. (l.s. 29-31), Otpusno pismo na ime ČM (l.s. 32-33), Snimak parcele sa Geoportala (l.s. 34), Skica premjeravanja Luniko-inženjering d.o.o. [adresa] iz 1997. i 1996. godine (l.s. 58-59), Izvadak iz zemljišne knjige – Povijesni prikaz (l.s. 60-62), ovjereni Kupoprodajni ugovor od 4. lipnja 1996. (l.s. 63-64), izvršen je očevid na licu mjesta u [adresa] 8. rujna 2022. uz nazočnost vještaka geometra iz Zajedničkog geodetskog ureda u Zadru: HM i RM (l.s. 70-72), te je izvršen uvid u Skicu sudskog očevida (l.s. 76) i priloge – fotografije očevida (l.s. 77), saslušane su stranke ( l.s 96-100, 106-111) i svjedoci KM, UM i NM ( l.s. 107 -111).

4. Analizom svih izvedenih dokaza, a na temelju rezultata savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju cjelokupnog postupka, u skladu sa člankom 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 148/11, pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan, dok je protutužbeni zahtjev neosnovan slijedom čega je odlučeno kao u izreci ove presude.

5.Očevidom na licu mjesta, održanom 8. rujna 2022. (l.s. 70-72) u [adresa], predio Belafuža, iznad [adresa], utvrđeno je da je predmet spora u naravi gradilište tužitelja, odnosno konkretnije, dijelom utabani, a dijelom polubetonirani dio površine od Ulice Grgura Ninskog do nekretnine tuženika-protutužitelja.

Pun. tužitelja-protutuženika predložio je da ovlašteni vještak geometar prikaže na skici predmet spora, odnosno da pobliže prikaže poziciju gdje je tuženik na čest. 924/7 parkirao osobna vozila, kao i da na istoj skici osim nekretnine 924/7 prikaže i položaj nekretnine 924/4 vlasništvo tuženika, kao i nekretninu oznake 924/3, te poziciju [adresa].

1 6 P -

3 5 2

/

2 0

2 1 -

Pun. tuženika-protutužitelja predložio je da vještaci na skici sudskog očevida prikažu trasu stvarne služnosti kako će je na očevidu pokazati tuženik-protutužitelj. Tuženik-protutužitelj osobno, pozvan pokazati dužinu i širinu predmeta protutužbenog zahtjeva, pokazao je ulaz širine 3 m i potom u istoj širini 3 m kroz predmet spora prema asfaltu, tj. Ulici Grgura Ninskog.

Vještak geometar je naveo da se geodetskom identifikacijom utvrđuje da pokazani predmet spora predstavlja položaj parkiranog automobila na čest. zem. [katastarska čestica]. Prema kazivanju protutužbenog zahtjeva, predmet spora predstavlja i prilaz preko predmetne nekretnine u širini 3 m prema nekretnini oznake 924/4, što je punomoćnik pokazao na licu mjesta.

5.1.Iz Skice očevida vještaka geometra (l.s. 76-78) proizlazi da je predmet spora prema kazivanju tužitelja- protutuženika označen slovom E i predstavlja položaj gdje je tuženik- protutužitelj na čest. zem. [katastarska čestica] parkirao osobna vozila, dok prema kazivanju tuženika – protutužitelja predmet spora označen je žutom bojom i slovima A-B-C-D-A i čini dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 42m2, dijelom utabana, a dijelom betonirana površina.

5.2.Podneskom od 5. listopada 2022. (l.s. 83-84) tužitelj je naveo da nema prigovora na Skicu sudskog očevida te je sukladno istoj specificirao svoj tužbeni zahtjev glede točaka I. i II. tužbenog zahtjeva, kako je to navedeno u izreci presude.

Tužitelj je također istakao kako je tuženik istaknuo protutužbeni zahtjev u kojemu traži od suda da utvrdi postojanje prava stvarne služnosti prolaska i prolaza na teret nekretnine tužitelja oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao poslužnog dobra, a u korist nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao povlasnog dobra.

Na predmetnoj Skici sudskog očevida vještak da je prema kazivanju tuženika ucrtao te točkama A-B-C-D i žutom bojom označio dio nekretnine tužitelja na kojem postoji navodno pravo stvarne služnosti.

Pored svih razloga koje je tužitelj isticao u dosadašnjem tijeku postupka, a iz kojih proizlazi da tuženik nema nikakvog prava na nekretnini u vlasništvu tužitelja i iz Skice sudskog očevida, vidljivo je da dio nekretnine tužitelja na kojemu tuženik neosnovano svojata pravo stvarne služnosti nema vezu na nekretninu oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno da taj dio nekretnine tužitelja vodi do nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], iz čega također proizlazi da tuženika valja odbiti s protutužbenim zahtjevom.

5.3.Podneskom od 10. listopada 2022. (l.s. 85) tuženik-protutužitelj je istakao da je primio skicu sudskog očevida od 8. rujna 2022. te je u skladu s istom uredio protutužbeni zahtjev, kao u izreci presude pod toč.2 te je predložio da sud donese presudu kojom će isti prihvatiti.

6.Tužitelj-protutuženik OM ( l.s. 96 – 98) iskazuje da je 2012. godine kupio predmetnu nekretninu za izgradnju svoje obiteljske kuće, jer je dobra pozicija, blizina je škole i ostalih sadržaja. Ugovor o kupoprodaji sklopio je sa KM i ostalim suvlasnicima, pisao ga je njihov odvjetnik ŽM. Kad je bio na terenu, vidio je kvazi utabani put i da čovik tu prolazi. KM mu je rekla da tu čovik prolazi i da su mu omogućili prolazak dok se predmetna nekretnina ne proda drugom vlasniku. Kad govori o čoviku koji tu prolazi, misli na tuženika. I drugi ljudi da su se tu koristili ovom nekretninom i to: kao skladište za ribarsku opremu – gosp. O, te automehaničar Č je držao tu svoja stara auta. Ovo dvoje nabrojenih su prije čak i plaćali njima – suvlasnicima nekakvu naknadu za korištenje ove predmetne nekretnine. Kad je kupio predmetnu nekretninu, Ć i automehaničaru Č je rekao da ne trebaju više ništa plaćati za korištenje i da je mogu slobodno koristiti sve do trenutka kad ja počnem graditi svoju kuću. Kad ih je upozorio da 1 6 P -

3 5 2

/

2 0

2 1 -

počinje graditi i kad su došli bageri na gradilište, onda su Ć i automehaničar Č uklonili svoju opremu i svoje stvari.

Međutim, i tuženika je prije kupoprodaje upozorio da će kupiti ovu nekretninu i da mora maknuti svoj auto u trenutku kada on započne sa gradnjom svoje kuće i kad bageri dođu kopati temelje. Nadalje, u svrhu dobrosusjedskih odnosa, dao je prijedlog tuženiku da otkupio dio čestice ako želi sebi put, na što je on odgovorio da to sve kupi i tuženiku poklonim put. U svrhu ovog naprijed navedenog, angažirao je i geometra S, koji je napravio skicu lica mjesta s predloženom diobom. Po toj skici tuženik bi za parkiranje svoga vozila i prolaz koristio trokut od cca 100 m2. Međutim, kao što je naprijed već rekao, tuženik je rekao da on sve to kupi i da njemu poklonim. On da je kupio cijeli teren i rekao da će to poslije srediti, mislim dobit će građevinsku dozvolu i počet će raditi svoju kuću sukladno zakonu, 'oću reći, kupio sam cili teren. Međutim, kada je došao bager na teren, tuženik je parkirao auto i zapriječio cijeli put. Na poseban upit odgovorio je da je nakon kupoprodaje predmetne nekretnine razgovarao s tuženikom u vezi te nekretnine , te da mu je rekao da će tu raditi kuću i u tom trenutku da tu više nitko neće držati stvari od drugih susjeda niti da će on tu prolaziti, da je to njegova čestica, njegov teren, on, tuženik da ima pristup s druge strane [adresa], tako da ne vidii uopće di je problem. Tužitelj da ima svoj teren, kupio ga je , a tereta na njemu nema. Prodavateljica KM da mu je rekla da su oni dali tuženiku da prolazi tuda dok se čestica ne proda nekome drugome, tj. njemu , tužitelju sada, te da je tuženik od njih kupio svoju česticu. S radovima da je započeo na Dan žena, tj. 8. ožujka 2021. godine kada je došao bager kopati temelje za kuću, ishodio je građevinsku dozvolu, ne zna da li se tuženik protivio gradnji njegovog objekta, da se može protiviti tamo na Odjelu za urbanizam. Na poseban upit pun. tuženika-protutužitelja, naveo je da mu je tuženik rekao da on tu prolazi, a on mu je odgovorio: Možeš ti tu prolaziti dok ja ne počnem graditi kuću, kao što je rekao i ostalim susjedima, mislim na O i dr, tuženik da mu je rekao da on tu prolazi temeljem dogovora s bivšim vlasnicima. Nadalje iskazuje da je vidio te papire i vidio je što piše na njima. To je Ugovor o kupoprodaji iz 1994. godine. Nije pitao odvjetnika već prijatelja koji studira pravo, što on misli o tome. Da mu je rekao da kupi teren, jer nema tereta na mojoj nekretnini upisanih u zemljišnim knjigama.

Odvjetnik prodavatelja – ŽM da mu nije ukazao na eventualne mane ugovora ili manjkavosti vanknjižnih stanja, odnosno knjižnog stanja.Ne sjeća se je li njegov otac bio na sastanku kod gosp. ŽM s prodavateljicom i da li su raspravljali u vezi ovog puta. Nakon svih razgovora tuženik je i dalje nastavio koristiti ovaj put i unatoč njegovom odobrenju da može koristiti sve dok ne počne graditi temelje. Koliko mu je poznato, KM je bila suvlasnica, čini mi se, u ime svog pok. muža ili opunomoćenica u ime svih suvlasnika. Nije imao komunikacijama s ostalim suvlasnicima samo s gospođom KM, a možda ih je vidio prilikom potpisivanja ugovora, ne sjeća se sada točno ni to. Gospođa KM da mu je predočila kupoprodajni ugovor između njezina muža, nje i tuženika, kada je tuženik 1996. godine kupovao svoju česticu, da može prolaziti preko ove koju je on kupio dok se ne promijeni vlasnik.

6.1.Tuženik-protutužitelj: ČM (l.s. 98-100, l.s.106-107), iskazuje da je kupio 1996. godine od prodavatelja koji su bili zastupani po sad pok. ĐM, najprije jednu parcelu pa je kupio drugu parcelu do nje. Ta druga parcela nije upisana, ona još uvijek nije formirana niti je promijenjeno vlasništvo te parcele. Bivši vlasnici su još uvijek uknjiženi. Tuženik je na skici sudskog očevida, , brojem "1" označio parcelu koju je prvu kupio (čest. zem. [katastarska čestica]) a brojem "2" parcelu koju je drugu kupio (čest. zem. [katastarska čestica]) Nadalje, tuženik iskazuje da je uvjetovao kupnju te druge parcele na način da je rekao: OK, ja ću je kupiti ako mi omogućite da imam prilaz toj parceli u širini od 3 m, od te parcele do Puta Grgura Ninskog. Tako su se i dogovorili: ja sam razgovarao sa onim tko mi je prodao temeljem punomoći, tko će skupiti sve te suvlasnike, odnosno dodajem: s nekim od suvlasnika koji su živjeli u [adresa] sam to dogovorio osobno, došli su ljudi na teren i dogovorili 1 6 P -

3 5 2

/

2 0

2 1 -

smo: "Di vam najviše paše da prolazim" i našli smo kompromis. I to oni znaju 30 godina i nikad se nisu tome protivili. Pa to su časni ljudi, znaju što su prodali i pod kojim uvjetima." Istog trena kada je stupio u posjedu parcele broj 2, koju je označio na skici sudskog očevida, počeo je prolaziti i on i kamioni. Tu je prolazio i on i kamioni i prijatelji su se koristili ovim prolazom kada su dolazili vidjeti što je kupio i kojima se hvalio: "Evo vidite što je ČM kupio i stvorio".

On da ovaj prolaz neometano koristi sve do današnjeg dana, upravo do ovog trenutka do 10,30 sati, a možda upravo sad i njegova supruga koristi ovaj prolaz, a znaju ga koristiti i njegovi sinovi, tu mi stalno kolamo.

On da je kao svoju moralnu obvezu smatrao upozoriti tužitelja i to prije nego što je on kupio, i to iz baš maloprije spomenutih "dobrosusjedskih" odnosa, o pravom stanju na terenu, da je sumnjao u to da će mu prodavatelji to zatajiti,“ pa vidite koja je ovo igra“, i onda je izašlo na vidjelo i počele su komunikacije između pok. oca supruge tužitelja, sjedili su u njegovorm kafiću za stolom, a oko njih su bila i neka dica, trčkarala su tuda.

Njemu je tada kada su sjedili u kafiću, predloženo da kupi nešto što je već kupio, to je taj prolaz koji je već platio kupoprodajnim ugovorom. On da je obitelji tužitelja, koji su tad bili sa njim na razgovoru, a potom i tužitelju kada je došao na red razgovor s njim, rekao da je taj prolaz već kupio, to je jasno Kupoprodajnim ugovorom, to je uvjet kupovine. Ja sam tada rekao: "Ajde, idemo naći rješenje da se napravi što manja šteta prodavateljima, da im ostane građevinska parcela što veće kvadrature", to je htio ugoditi prodavateljima da ne budu oštećeni, u njihovo ime pregovarala je KM, a i svi su bili tu.

Međutim, ostalo je tako kako je, ništa se nije promijenilo. Svima je tu odgovarala situacija status quo, pa nije on sav svoj život vesla sisao, došlo je vrijeme kupovine i krune svih pregovora, a to je trenutak kada lova (novci) izlazi na stol. Tužitelj je kupio nekretninu misleći: "Lako ću ja sa ČM", međutim ČM da je tvrd orah, jako tvrd. Pa danas da je i tužitelj potvrdio da je znao za njegovo pravo prolaza. Što se tiče tereta takve vrste u zemljišnim knjigama, ova izjava da je jednako vrijedna kao i upis u zemljišne knjige. Naravno da se protivio kada je tužitelj bio u postupku ishođenja građevinskih dozvola i svih ostalih uvjeta za gradnju, dao je primjedbu, međutim tamo da je radio jedan od uhljeba kojega on hrani između ostaloga i koji me dočekao riječima: "A što ti hoćeš sad?" i bacio mi dokumente o građevinskoj dozvoli tužitelja na njegovu polovicu stola. Tu da je prosvjedovao kod šefice, o tome postoji pisani trag, šefica je bila ljubazna.a on da sve snima.

.U svezi točke 6. Ugovora od 27. prosinca 1995. godine ( l.s. 29-31), pojašnjava sljedeće: "Ta je točka tako formulirana jer je u trenutku potpisivanja tog Ugovora na snazi bio urbanistički plan kojim je definirana [adresa], kao prilazna cesta za obiteljske objekte koji se nalaze uz nju, a blokirana za javni promet za izlaz iz grada u pravcu [adresa], C i dr., tj. prema F. Međutim, situacija u stvarnosti je obrnuta. Da se realizirao taj plan, onda ove točke ne bi ni bilo. Međutim, taj se plan nije ostvario. Naime, glavna gradska prometnica prema Žmirićima trebala je ići upravo uzduž ove Ulice Grgura Ninskog istočnom stranom naslonjena na moje parcele, a [adresa] je trebala biti jednosmjerna. Međutim, plan se nije u tom smislu realizirao."

6.2 Svjedok KM iskazuje da je njen sada pok. suprug ĐM te 1995. godine imao punomoć, ona vjeruje da je imao, u ime prodavatelja iz ugovora a prodavatelji su bili njena majka CM, majčina sestra SM, supruga njenog pok. ujaka JM - FM, njegov sin AM iz [adresa], kćer ZM i njena teta ŠM a kupac je bio ČM. Prodavala se parcela, ne sjeća se sada broja, ali čini joj se 924/1. Ne zna ništa više o tome, on taj ugovor nema. U vezi točke 6. Kupoprodajnog ugovora iskazuje:" Iz te rečenice koju ste mi pročitali ja samo zaključujem i znam da je meni suprug rekao: „Neka ČM prolazi ali mu to prodano nije. Neka prolazi sve dok se čestica ne proda odnosno dok nije došla sadašnja situacija. 1 6 P -

3 5 2

/

2 0

2 1 -

Tužitelju sam 2012. upravo ja kao punomoćnica cijele obitelji prodala parcelu preko koje je tuženik ČM prolazio odnosno služio se putem do njegove parcele na kojoj je kuća. Samo zna da ovaj dio kojim gospodin ČM prolazi nije prodan tada te 1995. već mu se dalo pravo prolaza. Sjećam se samo da mi je suprug rekao: Evo dok se ne proda ova druga čestica neka se ČM koristi, jer gospodin ČM ima i drugih prilaza kući i bez ovoga preko čestice tužitelja."

Nadalje navodi da tuženik ima prilaz kući i sa glavne [adresa] i sa južne strane od kuće gdje je neutralan parking u obliku trokuta, ne zna razliku između punomoći kojom se dozvoljava prodaja nekretnine i punomoći kojom se dopušta zasnivanje služnosti. U odnosu na punomoć kojom bi gospodin ĐM u ime prodavatelja dogovarao služnost u odnosu na drugu nekretninu, a ne ono što je predmet kupoprodaje sa gospodinom ČM odgovorila je da nikakvu punomoć on njoj nije pokazao, samo zna da je pok. suprug rekao da je obitelj bila zadovoljna i prodajom i načinom na kojim je prodaja ostvarena. Ja samo znam da sam prilikom prodaje tužitelju OM pokazala mu z.k. izvadak i rekla mu da se tuženik prema ugovoru služi tim prolazom sve dok se ne proda a on je odgovorio: U redu, i kupio je česticu. Na upit tuženika-protutužitelja, svjedokinja je odgovorila da joj nije poznat sadržaj drugog kupoprodajnog ugovora gdje je prodano 283 m2. a nakon što joj je predočen kupoprodajni ugovor na l.s. 63-64 svjedokinja je navela:" Sada nakon smrti moje majke CM utvrdili smo da se ova čest. u površini od 283 m2 još uvijek nalazi na mojoj majci tj. upisana je još na moju majku i na ostale prodavatelje iz ugovora. "

6.3.Svjedok UM iskazuje da je sa tuženikom prijateljica više od 40 godina. Njoj da je samo poznato da kada god bi došla kod tuženika, njegove obitelji, oni da bi tamo parkirali i to točno na ovome dijelu gdje se vodi spor. Zna da se vodi spor jer da joj je to rekao gospodin ČM. Zamoljena je da dođe na sud svjedočiti gdje je parkirala auto pri posjeti kod njih kada sam dolazila. Svjedokinji se predočava izvod iz kat. plana na l.s. 9 te se poziva otprilike označiti dio čestice na kojoj bi ona i suprug parkirali auto prilikom dolaska u posjet obitelji ČM te se utvrđuje da svjedokinja osobno običnom olovkom ucrtava. Svjedokinja iskazuje da kada bi ona i suprug , odnosno njezin suprug koji je vozio auto parkirao na tom dijelu parcele nije im nitko branio da se parkiraju. I oni, tj. obitelj ČM, bi tu parkirali auto i nikada nitko nije odlazio te ih tjerao sa te parcele. Posljednji put da je bila tamo pred možda jedno 2-3 mjeseca i parkirala na istom mjestu gdje je sve ove godine parkirala, odnosno njezin suprug bi parkirao. Oni da su parkirali baš na to mjesto jer navodi kada dođemo tamo: jedno auto, drugo auto, pa i mi tamo parkiramo, odnosno pojašnjava tamo je parkirao tuženik pa su i oni iza njega. Na pitanje da li joj je gospodin ČM ikada pričao nešto vezano za taj dio nekretnine navodi da nije, sve dok nije došlo do ovoga spora kada nas je pitao možemo li doći svjedočiti. Ne može se točno sjetiti, auti su bili parkirani ili jedan drugog ili jedan pored drugog. Nije joj poznato ime ĐM.

6.4.Svjedok ŽM iskazao je da je on pisao kupoprodajni ugovor između tužitelja kao kupca i prodavatelja koje je zastupala gospođa ĐM koju je sreo na hodniku.Tu vlasništvo nije bilo sporno, nekretnina je bila čista. Zna da se javio susjed vezano za susjednu nekretninu, ovdje prisutni gospodin ČM, problem je bio nekakav priključak vodovodni, jer je on, gospodin ČM, priključio vodu preko tuđeg do svojeg. U građevinskom smislu taj priključak da ne bi bio neki problem jer se nalazi na uskom dijelu parcele gdje zapravo gradnja i ne bi bila moguća, već eventualno uređenje okoliša u smislu opločavanja. Na upit što mu je poznato u vezi eventualnog prava gospodina ČM da prolazi preko nekretnine tužitelja i parkira na dijelu iste svjedok navodi: To meni nije bilo poznato, znam da je vlasništvo bilo čisto, znam da je gospodin ČM u to vrijeme bio upoznat o potencijalnoj kupnji i znam da je došao kod mene u ured i spominjao je tu vodu. Vjerojatno se zabrinuo 1 6 P -

3 5 2

/

2 0

2 1 -

hoće li imati problema kada se ta parcela proda a vezano za tu vodu, tj. vodovodni priključak. Ne sjećam se da bi mi tuženik spominjao služnost prolaza ali da je to iznio to bi onda bio ozbiljan problem. Gledao sam položajni nacrt i vidio sam da tuženik ima pristup do svoje parcele sa javnog puta [adresa]. Na upit tuženika koji je razlog da je on, tuženik došao kod njega kao odvjetnika vezano za vodovodne priključkesvjedok odgovara: Vjerojatno zato što se potencijalno mijenja vlasnik terena na kojem vi imate priključak.

6.5.Svjedok NM iskazao je da je prijatelj sa tuženikom ČM preko 40 godina. Njihova djeca su ista generacija pa su se tako počeli družiti. Kada bi supruga i on dolazili u posjet obitelji ČM na predio Belafuža onda bi parkirali unutar tog prostora a ne na ulici jer je na ulici bilo jako usko i postojala je mogućnost da netko ošteti automobil prilikom prolaska. Kada bi došli pitali bi tuženika ili njegovu suprugu L mogu li tu parkirati a oni bi rekli da mogu. Bili su tu parkirani i ostali automobili, ostalih gostiju. Da mu je bilo tko došao reći da tu nije dozvoljeno parkiranje on da bih otišao sa tog mjesta. On da to gleda ovako praktično: Uđem unutra, ako ima mjesta parkiram, ako nema išao bih dole niže gdje ima mjesta. Na upit jeli li prilikom parkiranja zatekao tamo automobile obitelji ČM može odgovoriti da ne zna. Posljednji put bio je tamo prije otprilike 3,5 mjeseca kada je bio rođendan unuka tuženika. Na upit pun. tužitelja-protutuženika, svjedok odgovara: Sjećam se da sam jednom prilikom razgovarao sa tuženikom i da mi je spomenuo ugovor sa suprugom današnje svjedokinje i da mi je rekao da mu taj ugovor garantira prolaz za parkiranje i da se služi tim dijelom. Sa tuženikom sam o tome razgovarao otprilike 2015.- 2016. godine, prilikom parkiranja na tom spornom dijelu ostali automobili su bili parkirani može se reći svakako, i jedan iza drugoga, i jedan pored drugoga, svi su bili tu u tom trenutku i kada bi netko trebao izaći zamolio bi onog drugog da se pomakne. Supruga i on bi kod obitelji ČM dolazili dva puta mjesečno kroz ljetni period iz razloga što je ljeto ugodnije za sjediti vani a u ostalim dijelovima godine uglavnom nismo dolazili. Ja svoja saznanja crpim isključivo iz razgovora sa tuženikom, nisam nikada vidio ugovor, to nije ni bio moj posao. 6,6. Za iskaze saslušanih svjedoka ovaj sud može reći da ovi svjedoci iskazuju ono što im je poznato za predmet postupka kao laicima a ne pravnim stručnjacima, daju svoje viđenje predmetnog postupka, međutim ono što je bitno iz iskaza svjedokinje KM jest činjenica da je njezin sad pok. suprug ĐM imao punomoć za prodaju dijelova matične čest. zem. [katastarska čestica] od koje je nastala predmetna čest. zem. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja i da je kao punomoćnik u nekoliko navrata ovoj svjedokinji naglasio da tuženik ČM može prolaziti sve dok se čestica ne proda, ovo vezano za toč.VI Kupoprodajnog ugovora ( l.s 29-31), a upravo je ova svjedokinja kao punomoćnica cijele obitelji prodala i tužitelju, kojom prilikom ga je i upoznala da tuženik ima pravo služiti se prolazom sve dok se čestica ne proda. Nadalje iz iskaza svjedoka UM i svjedok GM zaključuje se da iskazuju isključivo vezano za parkiranje svojeg automobila prilikom posjeta obitelji ČM,i to na spornom dijelu, međutim sama činjenica parkiranja, po mišljenju ovog suda, o čemu će biti riječ kasnije nije pravno relevantna u ovom postupku. Što se tiče iskaza svjedoka IM koji je bio kao odvjetnik angažiran za sastav Kupoprodajnog ugovora između tužitelja kao kupca i prodavatelja koje je zastupala svjedokinja KM ovaj sud njegov iskaz smatra istinitim jer ima neposrednih saznanja, a u odnosu na pravo prolaza i parkiranja na nekretnini tužitelja iskazuje da je vlasništvo bilo čisto te da je tuženik ČM bio upoznat o potencijalnoj kupnji te da mu se obratio u uredu u vezi vodovodnog priključka a ne u vezi služnosti prolaza.

7. Predmet tužbenog zahtjeva jest zahtjev tužitelja kao vlasnika čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da ga tuženik prestane uznemiravati u ostvarivanju njegovih vlasničkih prava na način da prestane parkirati automobil na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] kao i utvrđenje nepostojanja 1 6 P -

3 5 2

/

2 0

2 1 -

[katastarska općina]

7.1 Predmet protutužbenog zahtjeva je utvrđenje prava stvarne služnosti prolaska i prolaza dijelom poslužne nekretnine tužitelja oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist čest. zem. [katastarska čestica] i dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojem se nalazi kuća tuženika – protutužitelja kao povlasnog dobra.

8. Prije svega treba reći da među strankama nije sporno da je tužitelj- protutuženik i vlasnik i posjednik predmetne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez upisanog tereta a kako to proizlazi iz zk izvatka i PL 19688 na ( l.s 6-8) a da je tuženik- protutužitelj ČM posjednik čest. zem. [katastarska čestica] a kako to proizlazi iz PL 6239 (l.s.57) , ali ne i vlasnik istih čestica, jer to proizlazi iz zk izvadaka na ( l.s 60-62 i ls 88 A ), već je čest zem.924/4 i dalje u suvlasništvu prodavatelja iz naprijed citiranih kupoprodajnih ugovora,dok je vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] :Element gradnja d.o.o. iz Benkovca. Nadalje između stranaka nije sporno, a što slijedi iz stranačkih iskaza da je tužitelj – protutužitelj OM i prije kupnje predmetne nekretnine 924/7 znao da tužitelj na dijelu te nekretnine a koji dio je na skici sudskog očevida označen žutom bojom i slovima A-B-C-D-A parkira svoj automobil, i da to pravo i prolaza do svojih nekretnina oznaka čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] izvodi iz Kupoprodajnih ugovora od 27. prosinca 1995 godine (l.s.29-31)i 04. lipnja 1996 godine (l.s. 63-64)

8.1 Iz naprijed navedenog proizlazi da tuženik- protutužitelj pravo stvarne služnosti prolaska i prolaza dijelom poslužne nekretnine tužitelja-protutuženika oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izvodi i iz citiranih iz Kupoprodajnih ugovora od 04. lipnja 1996 godine (l.s. 63-64) i 27. prosinca 1995 godine (l.s.29-31), a podredno temelji na dosjelosti jer navodi da, kao pošten posjednik izvršava služnost prolaza i prolaska kroz razdoblje od preko 20 godina.

8.2 Analizirajući citirane Kupoprodajne ugovore od 04. lipnja 1996 godine (l.s. 63-64) i prosinca 1995 godine (l.s.29-31) ovaj sud prije svega zaključuje da iz Kupoprodajnog ugovora od 27. prosinca 1995 godine ( l.s.29-31) proizlazi da se isti ne odnosi na nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već na susjednu nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer isto slijedi iz ovjerene Suglasnosti na (l.s. 31) kojom je dozvoljeno tuženiku- protutužitelju da preko čest. zem. [katastarska čestica] prokopa kanal za postavljenje vodovodne cijevi do svoje parcele oznake čest. zem. [katastarska čestica], što potvrđuje i tuženik ČM u svom stranačkom iskazu u kojem navodi, a i pokazuje na skici očevida ( l.s. 76) da je prvo kupio tu parcelu oznake 924/3. Dakle, iz Ugovora o kupoprodaji od 27. prosinca 1995. godine, na koji se poziva tuženik - protutužitelj i to iz članka VI. citiranog Ugovora, ovaj sud zaključuje da ista odredba ne predstavlja temelj za osnivanje prava služnosti na nekretnini tužitelja- protutuženika, jer je u istoj navedeno da se prodavatelji obvezuju omogućiti kupcu pravo prolaza preko svojeg dijela čestice u širini od 3 metra do konačnog uređenja parcele prema propisima o prostornom uređenju .

8.3 Nadalje, Kupoprodajni ugovor od 04. lipnja 1996 godine (l.s. 63-64) također ne predstavlja temelj za osnivanje prava služnosti u korist tuženika-protutužitelja, a na nekretnini tužitelja - protutuženika, jer isti ne predstavlja valjani pravni posao u smislu odredbe čl. 219 Zakona o vlasništvu i dr. stvarnim pravnima ( NN br.91/96, 68/98, 137/99,22/00, 73/00,129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 148/06, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 ; dalje ZVDSP ), kojom je propisano da na temelju valjanog pravnog posla kojemu je cilj stjecanje služnosti osniva se pravo služnosti izvođenjem iz vlasništva poslužne stvari, odnosno iz pripadanja prava koje je poslužna stvar, a na način određen 1 6 P -

3 5 2

/

2 0

2 1 - zakonom (st.1 ). Sadržaj služnosti određuje vlasnik poslužne stvari odnosno nositelj prava koje je poslužna stvar svojom voljom ili u sporazumu sa stjecateljem pravnim poslom iz st.1 ovog čl. ( st.2). Naime, analizirajući Kupoprodajni ugovor od 04. lipnja 1996 godine (l.s. 63- 64) razvidno je da prodavatelji, kao vlasnici poslužne stvari i kao pravni prednici tužitelja – protutuženika nisu ugovorili s tuženikom – protutužiteljem sadržaj služnosti, a u odnosu na Kupoprodajni ugovor od 27. prosinca 1995 godine (l.s.29-31) ovaj sud zaključuje da točka VI. kojom se prodavatelji obvezuju omogućiti kupcu ČM, ovdje tuženiku- protutužitelju pravo prolaza preko svojih dijela čestice u širini od 3 metra do konačnog uređenja parcela prema propisima o prostornom uređenju također ne predstavlja valjano ugovoreni sadržaj služnosti između vlasnika poslužne stvari tamo prodavatelja a ujedno i pravnih prednika tužitelja – protutuženika slijedom čega je neosnovan protutužbeni zahtjev tuženika – protutužitelja u odnosu na utvrđenje prava služnosti provoza i prolaza temeljem naprijed citiranih Kupoprodajnih ugovora iz 1995 i 1996 godine koje je isti sklopio sa SM, CM, FM, AM, MM, i ZM kao prodavateljima, a koji su svi bili zastupani po punomoćniku, sad pok. ĐM iz [adresa].

8.4 Također tuženik – protutužitelj ne može se sa uspjehom pozivati i na dosjelost kao pravnu osnovu stjecanja prava služnosti provoza i prolaza jer iz njegovog stranačkom iskaza tuženika – protutužitelja, a što potvrđuje i svjedočki iskaz KM, supruge sad pok. ĐM koji je bio pun. prodavatelja iz naprijed citiranih Kupoprodajnih ugovora slijedi da je tuženiku – protutužitelju ČM dozvoljeno služiti se dijelom matične čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to sve do uređenja parcele prema propisima o prostornom uređenju odnosno kako to slijedi iz svjedočkog iskaza KM: "Sve dok se parcela ne proda".

8.5 Činjenica je da se tuženik – protutužitelj doista dugotrajno koristio dijelom čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] što potvrđuju i svjedoci UM i NM, i to i za prolaz i za parking, međutim dugotrajno korištenje dijela čest. zem [katastarska čestica] odnosno dijela ranije matične 924/1 nije dovoljno da bi tuženik – protutužitelj dosjelošću stekao pravo služnosti prolaza i provoza

8.6 U našem pravu postoji samo jedan slučaj kada služnost, i to stvarna, nastaje neposredno na temelju zakona, a to je dosjelost. Zato i ZVDSP u članku 228. određuje da će se služnost neposredno na temelju zakona osnovati kad se ispune sve zakonom predviđene pretpostavke za dosjelost služnosti. Dosjelost je stjecanje prava na temelju izvršavanja sadržaja tog prava kroz zakonom određeno vrijeme, dakle na temelju posjedovanja prava. Dok se kod vlasništva posjedovanje prava vlasništva manifestira kao posjed stvari, kod služnosti je to zaista posjed prava stvarne služnosti. Pretpostavke koje zakon propisuje za dosjelost služnosti (čl. 229.) razlikuju se od onih za stjecanje vlasništva dosjelošću glede kvalitete posjeda, a i rokova. Posjed prava služnosti mora biti pošten i istinit, a rok je jedan jedinstveni i iznosi 20 godina. Dakle, da bi dosjelošću nastala stvarna služnost, mora je posjednik povlasne nekretnine posjedovati kao pošteni posjednik. To znači da nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo izvršavati tu služnost. Pretpostavka je, osim toga i to da se vlasnik poslužne nekretnine tome nije protivio. Poštenje, naime, prestaje čim posjednik dozna da mu ne pripada pravo na posjed. Nadalje, odlučan je i način na koji je izvršavao sadržaj služnosti. Nije to smio činiti silom, potajno ili na zamolbu do opoziva, ili uopće zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine. Ako je npr. prolazio preko tuđeg zemljišta pazeći da ga vlasnik ne vidi, ili prijeteći vlasniku, ili nasilno, ili je možda nastavio prolaziti i nakon što mu je vlasnik, koji mu je bio dopustio da tuda prolazi dok mu ne bude smetalo, sada rekao da više ne prolazi, posjed je neistinit i ne može dovesti do dosjelosti. Može takvo 1 6 P -

3 5 2

/

2 0

2 1 -

stanje trajati i dugi niz godina, ali nikad neće dovesti do stjecanja samoga prava služnosti, nego će ostati uvijek samo neistiniti posjed toga prava. Zaista nema opravdanja da se onome, koji sadržaj neke služnosti izvršava znajući da na to nema pravo, omogući da nakon nekog vremena stekne i samo pravo. To zakon omogućuje samo onome tko je bio u dobroj vjeri, pa je npr. postupao onako kako se tu, među tim susjedima od davnine ili barem otkad se on sjeća, tako postupalo. Ako vlasnik poslužne nekretnine tako dugo na to ne reagira, onda će se takvo faktično stanje pretvoriti i u pravno. Kad se ispune sve pretpostavke dosjelosti, nastaje pravo služnosti. Vlasnik povlasne nekretnine će ga steći čim protekne vrijeme dosjelosti, bez obzira na to upisao tu služnost u zemljišne knjige ili ne. Zakon ga ovlašćuje da ishodi uknjižbu, ali ona će imati samo deklaratorni karakter. Isto tako, ako bi vlasnik opterećene nekretnine osporio stjecanje te služnosti, pa se u parnici utvrdi da ona postoji, sudska presuda ima deklaratorni karakter. Ako ovlaštenik hoće biti siguran da će zadržati služnost stečenu izvanknjižno dosjelošću, razumno mu je ishoditi upis te služnosti u zemljišnu knjigu, jer mu se inače može dogoditi da se ona ugasi. Naime, prema odredbi čl. 230. ZVDSP-a, pravo stvarnih služnosti koje je na teret neke nekretnine osnovano na temelju zakona, ali nije upisano u zemljišnu knjigu, ne može se, niti kad je utvrđeno odlukom suda, suprotstaviti pravu onoga koji je postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao pravo na svojoj nekretnini dok još nije bilo upisano to pravo služnosti koje je osnovano na temelju zakona. Dakle, dosjelost služnosti ne djeluje prema trećemu koji je stekao vlasništvo poslužne nekretnine, a da nije znao ni morao znati da je na njoj osnovana služnost, koja nije upisana u zemljišnu knjigu. Pritom, za ocjenu je li taj stjecatelj bio u dobroj vjeri može biti važna i okolnost radi li se o vidljivoj ili nevidljivoj služnosti. Za vidljivu služnost će teže moći dokazati da nije znao ni morao znati da postoji. Zbog zaštite povjerenja takvog stjecatelja u potpunost zemljišnih knjiga, on će nekretninu steći bez neupisane služnosti, a služnost će se ugasiti.

8.7. Imajući u vidu unaprijed citirane odredbe o stjecanju prava služnosti dosjelošću ovaj sud prije svega zaključuje da je pravo prolaza kako je tuženik – protutužitelj isto ugovorio s prodavateljima prema toč. VI Kupoprodajnog ugovora (l.s 29-30) ugovoreno do opoziva jer je jasno u toč. VI. naglašeno: "Do konačnog uređenja parcele prema propisima o propisnom uređenju", odnosno kako to iskazuje svjedokinja KM sve dok se parcela ne proda ( novom kupcu, ovjdje tužitelju OM) a iskazu ove svjedokinje sud poklanja vjeru u ovom postupku. Iako tuženik doista od sklapanja Ugovora od 27. prosinca 1995 godine redovito i nesmetano, što potvrđuju svjedoci NM i svakodnevno kako to iskazuje i tuženik - protutužitelj prolazi dijelom poslužne nekretnine oznake 924/7 i to više od 20 godina ovaj sud zaključuje da je taj prolaz na način kako je ugovoren u naprijed citiranoj toč. VI prestao u trenutku kada je tužitelj kupio čest. 924/7 i upisao se kao vlasnik jer je to i bila prava volja prodavatelja što potvrđuje svjedočki iskaz KM. Dakle, iz naprijed navedenog slijedi da ovo kontinuirano pravo prolaska tuženika preko nekretnine u vlasništvu sada tužitelja a ranije njegovih pravnih prednika ne ispunjava zakonske pretpostavke za stjecanje prava stvarne služnosti na temelju zakona dosjelošću, slijedom čega je iz ovog razloga valjalo odbiti protutužbeni zahtjev.

9. Konačno, kako iz zk izvadaka za nekretnine koje su predmet protutužbenog zahtjeva i to za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s. 88 A) proizlazi da tužitelj nije upisan kao vlasnik, kao što nije niti upisan kao vlasnik druge nekretnine koja bi predstavljala povlasno dobro i to čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s. 51-52) a prema odredbi čl.176 st.1 ZV-a ovlaštenik služnosti je svagdašnji vlasnik određene povlasne nekretnine iz čega proizlazi da su u postupcima radi utvrđenja prava stvarne služnosti aktivno legitimirane osobe upisane u zemljišne knjige kao vlasnici povlasne nekretnine, dok je pasivno legitimiran vlasnik poslužne nekretnine, pa kako iz naprijed citiranih zk izvadaka (l.s. 51,52 i l.s 88A) proizlazi da tuženik- protutužitelj ČM nije vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] to je 1 6 P -

3 5 2

/

2 0

2 1 -

protutužbeni zahtjev valjalo odbiti i iz ovog razloga obzirom da isti nije aktivno legitimiran kao protutužitelj, te presuditi kao pod toč. 2 izreke presude.

10. Kako je tužitelj vlasnik i posjednik nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo, bez upisanog tereta a što proizlazi iz zk ul. [broj ZK uloška] (l.s.6), te kako je odredbom čl. 167. ZVDSP-a propisano da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanje stvari, vlasnik može i putem suda zahtjevati da to uznemiravanje prestane, a da bi u postupku pred sudom ostvario svoje pravo, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava o u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari, pa kako je tužitelj tijekom postupka dokazao svoje vlasništvo, a dokazao je i neosnovano uznemiravanje odnosno svojatanje nekog prava koje predstavlja ograničavanje vlasnikovog prava, u konkretnom slučaju dokazao je svojatanje nepripadajućeg prava služnosti prolaska i prolaza dijelom čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od strane tuženika – protutužitelja to je u cijelosti prihvaćen tužbeni zahtjev na način kako glasi pod toč.1 izreke presude.

11. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a te Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (Narodne novine 138/2023 ,) te su tužitelju priznati troškovi za: sastav tužbe – 100 bodova (Tbr. 7. toč. 1.), podnesak od 04. travnja 2022. – 100 bodova (Tbr. 8. toč. 1.), zastupanje na ročištu 05. travnja 2022. – 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1.), podnesak od 17 svibnja 2022. – 100 bodova (Tbr. 7. toč. 1.),podnesak- odgovor na protutužbu od 15. lipnja 2022. -100 bodova ( Tbr. 8. toč.1 ) , zastupanje na ročištu 4.srpnja 2022- 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1), 08. rujna 2022.- 100 bodova ( Tbr. 9. toč. 7.) , podnesak 04. listopada 2022 godine -100 bodova ( Tbr. 8. toč. 1), i ročišta 29. studenog 2022 godine – 100 bodova ( Tbr. 9.toč 1.), 22. svibnja 2023 godine 100 bodova ( Tbr.9. toč.1), 01. srpnja 2024 godine 50 bodova ( Tbr. 9 toč 5), i ročište 05. prosinca 2024 godine 100 bodova ( Tbr 9. toč.1) što ukupno iznosi 1150 bodova, a uz vrijednost boda od 2,00 € čini iznos od 2.300,00 €, te uz PDV od 25% koji iznosi 575,00 EUR-a daje iznos od 2. 875,00 EUR-a kojem iznosu valja pribrojiti trošak plaćene sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 92,96 €, te trošak očevida kojeg je predujmio tužitelj u iznosu od 265,60 EUR-a ,što čini ukupni parnični trošak tužitelja 3.233,56 €, dok je za iznos iznad dosuđenoga zahtjev valjalo odbiti jer je isti neosnovan slijedom čega je odlučeno kao u točki 1. IV. izreke ove presude.

U Zadru 28.siječnja 2025.

S u t k i n j a

Melita Lisica

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi pisano, u dovoljno broju primjeraka za sud i suprotnu stranu, putem ovoga suda za nadležni županijski sud.

1 6 P -

3 5 2

/

2 0

2 1 -

DNA:

1. Tužitelju po pun. iz OD Gluić Ninčević d.o.o. u Zadru,

2. Tuženiku osobno