REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8
Poslovni broj: Us I-6023/2023-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Jasni Peroš Nikolić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Hambašić, u upravnom sporu tužitelja NĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Mariana Mučnjak, odvjetnica iz Zagreba, Dubrava 122, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe građevinske inspekcije, Odjela građevinske inspekcije, Zagreb II, Šubićeva 29, OIB: 33706439962, radi uklanjanja čelične konstrukcije, nakon održane javne rasprave dana 28. siječnja 2025.
p r e s u d i o j e
I Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe građevinske inspekcije, Odjela građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/23-02/1180, URBROJ: 443-02-05-12-23-4 od 13. listopada 2023.
II Odbija se zahtjev tužitelja za nadoknadu troškova upravnog spora.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika tužitelju je naloženo uklanjane čelične konstrukcije kojom je natkrivena terasa stana 6 na trećem katu zgrade izgrađene na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u [adresa], postavljene bez pravomoćne građevinske dozvole.
2. Tužitelj u tužbi i tijekom spora pobija zakonitost osporavanog rješenja, u bitnome navodeći da inspektor nije mogao dobiti uvid u točno činjenično stanje temeljem dokumentacije koju mu je dao na uvid kao ni temeljem mjerenja koje je proveo već je točan položaj i dimenziju građevine mogao utvrditi samo geodet/arhitekt temeljem potrebnih mjernih instrumenata. Ističe da mu za izgradnju sporne natkrivene terase nije bila potrebna građevinska dozvola obzirom da se radi o jednostavnoj građevini. Nadalje, ističe da je povrijeđena odredba članka 112. Zakona o državnom inspektoratu iz razloga jer sukladno članku 112. stavku 1. točki 3. toga Zakona prije donošenja osporavanog rješenja nije određen rok u kojem je dužan uskladiti građevinu izgrađenu protivno građevinskoj dozvoli odnosno glavnom projektu s propisima kojima se uređuje gradnja. Navodi da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Ističe da je povrijeđeno načelo zakonitosti, načelo pomoći neukoj stranci, načelo utvrđivanja materijalne istine, načelo samostalnosti i slobodne ocijene dokaza te načelo izjašnjavanja stranke, budući da mu kao stranci nije moguće izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari. Predlaže provesti dokaz vještačenjem po vještaku građevinske struke radi utvrđivanja činjenice da se radi o jednostavnoj građevini za koju nije potrebna građevinska dozvola. Predlaže provesti dokaz njegovim saslušanjem na okolnost načina gradnje, razloga zbog kojih je konstrukcija izvedena te da se ne radi o fiksnom objektu već o nadstrešnici.
3. Predlaže da Sud usvoji tužbeni zahtjev i poništi osporavano rješenje. Traži trošak za sastav tužbe i pristup na ročište, svako u iznosu od 100,00 eura, ukupno 200,00 eura.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja.
5. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.
6. Radi ocjene zakonitosti osporavanog rješenja, Sud je izvršio uvid u sudski spis i isprave priložene spisu tuženika te je održao javnu raspravu.
7. Strankama je, u skladu s odredbom članka 6. (Narodne novine, broj 36/24 - dalje ZUS) dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.
8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio tužbeni zahtjev neosnovanim.
9. Člankom 106. stavkom 1. Zakona o gradnji (Narodne novine broj: 153/13, 20/17 i 39/19) propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovog Zakona nije drukčije propisano.
10. Člankom 113. stavkom 1. Zakona o državnom inspektoratu (Narodne novine broj: 115/18) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.
11. Prema podacima zapisnika o inspekcijskom pregledu od 6. studenog 2023. proizlazi da je tužitelj na trećem katu zgrade izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izvršio rekonstrukciju stana na način da je bez pravomoćne građevinske dozvole izveo natkrivanje terase stana broj 6 površine terase 5m x 3m, a koje natkrivanje je izvedeno od čelične konstrukcije s pokrovom od lexan ploča. Navedeni zapisnik tužitelj je potpisao, ispravivši jedino navod inspektora da se ne radi o balkonu nego o terasi. Tužitelj je na zapisnik izjavio da je navedene radove izveo prije šest godina bez akta kojim se odobrava građenje.
12. Slijedom tako utvrđenog činjeničnog stanja, koje tužitelj svojim navodima nije doveo u sumnju, a imajući pri tome u vidu naprijed citirane odredbe Zakona o gradnji i Zakona o državnom inspektoratu, Sud nalazi da je tuženik pravilno postupio kad je osporavanim rješenjem tužitelju naredio uklanjanje radova izvedenih bez potrebnog odobrenja za gradnju.
13. Slijedom navedenog, Sud osporavano rješenje tuženika, uz obrazloženje kakvo je njime dano, ne može ocijeniti nezakonitim, pri čemu su neosnovani prigovori koje tužitelj iznosi u tužbi i tijekom spora te isti ne dovode da drukčije odluke u ovoj upravnoj stvari.
14. Naime, neosnovan je tužiteljev prigovor da mu je sukladno članku 112. stavku 1. točki 3. Zakona o državnom inspektoratu, prije donošenja pobijanog rješenja trebalo odrediti rok u kojem će uskladiti građevinu izgrađenu protivno građevinskoj dozvoli odnosno glavnom projektu s propisima kojima se uređuje gradnja. Ovo stoga jer je tužitelj predmetne radove izveo bez potrebnog odobrenja za gradnju nakon što je građevina već izgrađena, a ne da je odstupio u gradnji od izdane građevinske dozvole, na što se odnosi navedena odredba zakona.
15. Također, tužitelj osim što tvrdi da inspektor nije mogao bez geodete ili arhitekta utvrditi točan položaj i dimenziju građevine, ničime nije dokazao da činjenično stanje ne bi bilo pravilno utvrđeno.
16. Neosnovano tužitelj smatra da mu za izvedene radove nije bila potrebna građevinska dozvola jer da se radi o jednostavnoj građevini.
17. Naime, člankom 2. stavkom 1. točkom 1c Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine, broj: 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22, 155/23) propisano je da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta može graditi pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade i to slobodnostojeća ili sa zgradom konstruktivno povezana nadstrešnica, tlocrtne površine do 20 m², izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade.
18. Budući da se u konkretnom slučaju radi o natkrivanju terase na trećem katu zgrade, ne radi se o nadstrešnici izvedenoj izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade. Stoga se u konkretnom slučaju ne primjenjuje navedena odredba Pravilnika. Navedeno pravno shvaćanje zauzeo je i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi, poslovni broj: Už-3827/20 od 9. srpnja 2021.
19. Stoga je Sud ocijenio nesvrsishodnim provođenje dokaza vještačenjem po vještaku građevinske struke radi utvrđivanja činjenice da se radi o jednostavnoj građevini za koju nije potrebna građevinska dozvola te saslušanjem tužitelja na okolnost načina gradnje, razloga zbog kojih je konstrukcija izvedena te da se ne radi o fiksnom objektu već o nadstrešnici.
20. Također, neosnovano tužitelj prigovara da je povrijeđeno načelo zakonitosti, načelo pomoći neukoj stranci, načelo utvrđivanja materijalne istine, načelo samostalnosti i slobodne ocijene dokaza te načelo izjašnjavanja stranke jer da mu kao stranci nije moguće izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari.
21. Vezano za povredu načela izjašnjavanja stranke, bitno je istaknuti da, osim što sukladno članku 106. stavku 4. Zakona o državnom inspektoratu građevinski inspektor rješenje može donijeti i bez saslušanja stranke ako u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, tužitelj je bio prisutan inspekcijom pregledu građevine što je vidljivo iz zapisnika o inspekcijskom pregledu od 6. studenog 2023., koji je tužitelj i potpisao.
22. Niti ostali prigovori koje tužitelj ističe u tužbi ne dovode do drukčije odluke u ovoj upravnoj stvari.
23. Valjalo je stoga, temeljem članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima presuditi kao u točki I izreke presude.
24. Odluka o trošku u točki II izreke presude temelji se na članku 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima.
U Zagrebu 28. siječnja 2025.
Sudac:
Jasna Peroš Nikolić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dovoljnom broju primjeraka za Sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.
DNA:
1. Odvjetnica Mariana Mučnjak, [adresa] Zagreb, Dubrava 122
2. Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba građevinske inspekcije, Odjel građevinske inspekcije, [adresa] Zagreb, Šubićeva 29
3. U spis
