REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8
Poslovni broj: Us I-1292/2024-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Jasni Peroš Nikolić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Hambašić, u upravnom sporu tužitelja GŽ iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] i IŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po opunomoćeniku Romanu Biharu, odvjetniku u [adresa], protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije (ranije: Ministarstva pravosuđa i uprave), Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, OIB: 72910430276, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba Grada Zagreba, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937 i Republike Hrvatske, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, Zagreb, Savska cesta 41, OIB: 16488001145, radi utvrđivanja prava vlasništva, dana 28. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-942-01/23- 01/305, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-24-02 od 4. siječnja 2024.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika, povodom žalbe Republike Hrvatske, poništeno je rješenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko- pravne poslove, KLASA: UP/I-942-02/18-12/20, URBROJ: 251-04-01/053-23-30 od 6. rujna 2023. te je predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
2. Tužitelji tužbom pobijaju zakonitost osporavanog rješenja, u bitnome navodeći da je prvostupanjsko tijelo pravilno primijenilo materijalno pravo kad je odbilo zahtjev Republike Hrvatske za utvrđivanje prava vlasništva na srušenom dvorišnom objektu, odnosno na zemljištu koje je pripadalo srušenom dvorišnom objektu na zk.č.br. 3470, kuća pop. broj 1413 i dvorište u Frankopanskoj ulici broj 3 upisano u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], nakon obnove zemljišne knjige zk.č.br. 2107, dvorište površine 386 m[2] i zgrada mješovite uporabe [adresa], površine 298m[2] , upisano u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Navode da je i objekt bio u ruševnom stanju te su oni bili prisiljeni srušiti ga radi sigurnosti svih suvlasnika. Smatraju da je pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini prestalo propašću stvari te se pozivaju na članak 49. stavak 1. Zakona o naknadi prema kojem se imovina koja je predmet povrata daje prijašnjem vlasniku prema stanju i načinu korištenja u kojem se nalazila u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja. Smatraju da nema osnove da se Republici Hrvatskoj utvrdi pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini jer je nacionalizirani objekt srušen, a Republika Hrvatska ne može imati veća prava od prijašnjeg vlasnika koji ne bi imao pravo na naturalni povrat već na naknadu u obveznicama Republike Hrvatske.
3. Predlaže da Sud usvoji tužbeni zahtjev i poništi osporavano rješenje.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja.
5. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.
6. Zainteresirana osoba u ovom upravnom sporu Republika Hrvatska protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu te smatra da je osporavano rješenje zakonito.
7. Predlažete odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.
8. Zainteresirana osoba u ovom upravnom sporu Grad Zagreb navodi da je činjenica da je objekt postojao u vrijeme nacionalizacije i da je srušen 2010. te da je nakon toga proveden geodetski laborant RN-166/2017 k. o. [katastarska općina] temeljem rješenja o izvedenom stanju kojim je evidentirana k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zgrada mješovite uporabe, površine 298m[2] i dvorište površine 386m . Napominje da je tuženik u obrazloženju naveo da će u ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo provesti očevid na licu mjesta uz sudjelovanje stranaka i vještaka građevinske i geodetske struke koji će identificirati dio površine predmetne čestice na kojoj je bila sagrađena sada srušena dvorišna zgrada te zemljište koje je bilo nužno za redovnu uporabu navedene zgrade te će po obavljanim dokaznim radnjama omogućiti očitovanje svim strankama u postupku. Dakle, smatra da je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno, odnosno izostalo je utvrđenje na kojem djelu nekretnine, ranije oznake k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (današnja zk.č.br. 2107 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) je bila sagrađena sada srušena dvorišna zgrada i koji dio predmetne čestice je činilo zemljište nužno za redovnu uporabu zgrade.
9. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.
10. Budući da su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti iz članka 98. stavka 1. točke 4. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24 - dalje ZUS), Sud je spor riješio bez rasprave, a nakon što je strankama, sukladno članku 6. ZUS- a, dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.
11. Radi ocjene zakonitosti osporavanog rješenja, Sud je izvršio uvid u sudski spis i isprave priložene spisu tuženika.
12. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio tužbeni zahtjev neosnovanim.
13. Odredbom članka 77. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine, broj: 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 65/01, 118/01, 80/02 i 81/02, u daljem tekstu: Zakon o naknadi) propisano je da Republika Hrvatska stječe pravo vlasništva na imovni koja je predmet naknade na temelju odredaba ovog Zakona glede kojih zahtjev za naknadu nije podnesen ili je pravomoćno odbijen, ako zakonom nije drugačije propisano.
14. Iz podataka spisa predmeta, dostavljenog ovom Sudu uz odgovor na tužbu, proizlazi da je Republika Hrvatska podnijela zahtjev za utvrđivanje prava vlasništva na nacionaliziranoj stambenoj zgradi u [adresa], izgrađenoj na zk.č.br. 3470, upisanoj u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za koju prijašnji vlasnici nisu podnijeli zahtjev za naknadu oduzete imovine.
15. Prvostupanjsko tijelo odbilo je zahtjev Republike Hrvatske, budući da je utvrdilo da je predmetni dvorišni objekt postajao u vrijeme pokretanja postupka, ali da je srušen 2010 godine. Zaključeno je da, iako je u postupku nesporno utvrđeno da je dvorišni objekt postojao u vrijeme nacionalizacije te u vrijeme donošenja Zakona o naknadi 11. listopada 1996. i u vrijeme podnošenja zahtjeva Republike Hrvatske, zbog čega su u vrijeme pokretanja postupka postojali uvjeti da se Republika Hrvatska temeljem članka 77. Zakona o naknadi utvrdi vlasnikom tog posebnog dijela nekretnine i suvlasnikom cijele nekretnine u odgovarajućem suvlasničkom dijelu jer prijašnji vlasnik nije podnio zahtjev, ipak nije moguće utvrditi vlasništvo na tom dvorišnom objektu kao dijelu nacionalizirane nekretnine nakon što je isti srušen, odnosno nakon što je prestao postojati kao posebni dio nekretnine. Pojašnjeno je da Republika Hrvatska može steći pravo vlasništva na oduzetoj imovini uz iste uvjete kao i prijašnji vlasnik da je podnio zahtjev, a u konkretnom slučaju bi prijašnji vlasnik da je podnio zahtjev mogao ostvariti pravo na naknadu u obveznicama Republike Hrvatske, budući da naturalni povrat više nije moguć nakon što je objekt srušen. Osim toga, poslovni prostor u dvorišnoj zgradi izgrađen je kao dvorišna prigradnja i predstavljao je dio nekretnine te nije sam za sebe bio predmetom nacionalizacije, već je nacionaliziran kao dio nekretnine zajedno sa uličnom zgradom.
16. Tuženik je osporavanim rješenjem, povodom žalbe Republike Hrvatske, poništio navedeno prvostupanjsko rješenje, uz obrazloženje koje prihvaća i ovaj Sud. 17. Naime tuženik pravilno, pozivom na načelo jedinstva nekretnine, smatra da je trebalo utvrditi pravo vlasništva Republike Hrvatske na zemljištu koje je pripadalo srušenom objektu, kao i na dijelu dvorišta koje bi prema dosadašnjim propisima predstavljalo građevnu parcelu za dvorišnu zgradu, odnosno dvorište za redovnu uporabu zgrade. Naime, budući da iz rješenja o nacionalizaciji nesporno proizlazi da je predmet nacionalizacije bila čitava najamna stambena zgrada sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uključujući i poslovne prostore u poslovnoj zgradi koja je izgrađena kao prigradnja ulične zgrade, okolnost na koju upire prvostupanjsko tijelo tj. da dvorišna zgrada nije bila samostalni predmet nacionalizacije, nije od utjecaja na drukčiju odluku u ovoj upravnoj stvari. Pravilno tuženik smatra da s obzirom na nespornu činjenicu da je predmetna dvorišna zgrada na zk.č.br. 3470 k. o. [katastarska općina] postojala u vrijeme nacionalizacije te u vrijeme donošenja Zakona o naknadi i u vrijeme podnošenja zahtjeva Republike Hrvatske za utvrđivanje prava vlasništva temeljem članka 77. Zakona o naknadi, da sama činjenica dugotrajnosti postupka, zbog koje je u međuvremenu sporni dvorišni objekt srušen, ne može ići na štetu Republike Hrvatske. Stoga u ponovnom postupku potrebno na nesporan način utvrditi na kojem je dijelu nekretnine bila sagrađena sada srušena zgrada i koji dio predmetne čestice čini zemljište nužno za redovnu uporabu te zgrade te nakon toga donijeti na zakonu zasnovanu odluku.
18. Slijedom navedenog, Sud osporavano rješenje tuženika, uz obrazloženje kakvo je njime dano, ne može ocijeniti nezakonitim, pri čemu su neosnovani prigovori koje tužitelji iznose u tužbi te isti ne dovode do drukčije odluke u ovoj upravnoj stvari.
19. Valjalo je stoga, temeljem članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima presuditi kao u izreci.
U Zagrebu 28. siječnja 2025.
Sudac:
Jasna Peroš Nikolić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dovoljnom broju primjeraka za Sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.
Dna:
1. Odvjetnik Romano Bihar, [adresa]
2. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprava za građansko, trgovačko i upravno pravo, [adresa] Zagreb, Ulica grada Vukovara 49
3. Grad Zagreb, [adresa] Zagreb, Trg Stjepana Radića 1
4. Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, [adresa] Zagreb, Savska cesta 41
5. U spis
