Poslovni broj: Usž-2562/2024-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Senke Orlić-Zaninović i Marine Kosović Marković, članica vijeća te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja KP, [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Ognjen Dabelić, odvjetnik u Dubrovniku, Vukovarska 22, protiv tuženika Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, Područnog ureda Split, Split, Mike Tripala 6, radi uklanjanja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-532/2023-11 od 5. travnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 28. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-532/2023-11 od 5. travnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Osporavanom presudom prvostupanjskog upravnog suda, točkom I. izreke, odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/21-02/917 URBROJ: 443-02-03-12-01-23-26 od 31. siječnja 2023., dok je točkom II. izreke odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovog upravnog spora.

2. Osporavanim rješenjem tuženika naloženo je tužitelju, kao investitoru, uklanjanje građevina izgrađenih na lokaciji [adresa], na č.z. 91/3 k. o. [katastarska općina] i dijelom izvan granice te č.z., na području koje je Prostornim planom uređenja Ston („Službeni glasnik Općine Ston“, broj: 3/19.) određeno kao morska luka za javni promet, unutar zaštićenog područja posebnog rezervata u moru Malostonski zaljev i Malo More, bez pravomoćne građevinske dozvole, i to dogradnje uz postojeću prizemnu građevinu – drvenu konstrukciju od stupova postavljenih na armirano betonsku ploču, natkrivenih kosim jednovodnim krovištem sa pokrovom od crijepa, maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 3.80x3,50m; armirano betonske podne ploče L tlocrtnog oblika, tlocrtnih dimenzija cca 16,60x14,60 m koja je izvedena sjeverno od postojeće prizemne građevine; konstrukcije od čeličnih profila dimenzija presjeka 8x8 cm koja se sastoji od stupova na koje su oslonjeni horizontalni čelični nosači natkriveni pokrovom od trske, maksimalnih tlocrtnih dimenzija 5,00x11,80m, a koja je izvedena u zapadnom dijelu gore navedene podne ploče; podne armirano betonske konstrukcije maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 20,80x7,00 m, nepravilnog tlocrtnog oblika, povišene za cca 30 cm u odnosu na kotu prethodno opisane podne ploče; armirano betonskih stupova sa oblogom od opeke, dimenzija presjeka 40x40 cm, visine 2,40m (10 stupova) te čeličnih vertikalnih nosača dimenzija presjeka 8x8cm i 20x12 cm na koje je postavljena konstrukcija od čeličnih profila ukupne visine cca 45cm, maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 20,80x10,15m na koje je postavljena pokretna tenda.

3. Tužitelj je protiv citirane presude podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U predmetnoj žalbi, u bitnom, navodi da je nakon primitka osporavanog rješenja tuženika, 3. ožujka 2023. podnio prijedlog za obnovu postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje tuženika te da sporne građevine niti jednim svojim dijelom nisu u području koje je Prostornim planom uređenja Ston određeno kao morska luka za javni promet, kao i da dio objekata čije je rušenje naloženo, ne predstavlja građevinu. Predlaže usvojiti žalbu i tužbeni zahtjev tužitelja i obvezati tuženika na plaćanje troškova upravnog spora, uključujući i troškove žalbenog postupka u iznosu od 1.562,50 EUR.

4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući osporavanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, u skladu s odredbom članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17., 110/21. – dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pri čemu je za svoju odluku naveo pravno relevantne razloge, utemeljene na podacima sveza spisa i pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava.

7. Prvostupanjski upravni sud je svoju odluku utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela i tijekom upravnog spora, nakon čega je, ispravnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava u sporu, pravilno ocijenio zakonitim osporavano rješenje tuženika kojim je utvrđeno da je predmetnom gradnjom bez odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja, povrijeđen članak 106. stavak 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13., 20/17., dalje: ZoG), a koju povredu je građevinski inspektor dužan sankcionirati sukladno članku 103. stavku 3. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj 115/18. i 107/21., dalje ZDI).

8. Iz dokumentacije spisa predmeta proizlazi da je inspekcijskim pregledom, obavljenim 30. siječnja 2023., o čemu spisu prileži zapisnik, utvrđeno da je na k. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dijelom izvan k. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz ozakonjenu građevinu (koja se nalazi na toj čestici), bez građevinske dozvole izvršena gradnja kako je opisana predmetnim zapisnikom i osporavanim rješenjem tuženika.

9. Tužitelj u predmetnom upravnom sporu, kao ni ranije tijekom upravnog postupka, ne osporava da u konkretnom slučaju nije izdana građevinska dozvola, već smatra da dio spornih objekata uopće ne predstavlja građevinu, međutim, ne navodi na kojim razlozima temelji takvo svoje shvaćanje.

10. Naime, i po ocjeni ovog Suda, objekti odnosno dijelovi istih opisani u osporavanom rješenju tuženika nedvojbeno predstavljaju građevinu odnosno njezine dijelove u smislu odredbe članka 3. stavka 1. točke 11. ZoG-a, sukladno kojoj je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

11. Pored navedenog, ovaj Sud ne nalazi da bi građevine koje su predmet uklanjanja bilo dozvoljeno graditi bez građevinske dozvole ili glavnog projekta sukladno odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“, broj 112/17., 34/18., 36/19., 98/19., 31/20.).

12. Nije od utjecaja na drukčiji ishod ove upravne stvari niti prijedlog za obnovu upravnog postupka okončanog osporavanim rješenjem tuženika, a u kojem prijedlogu tužitelj sadržajno iznosi iste prigovore kakve ističe i u predmetnom upravnom sporu.

13. Sukladno izjavi danoj na zapisnik na raspravi održanoj pred prvostupanjskim sudom 28. ožujka 2024., tužitelj je pokrenuo postupak pred nadležnim tijelom za utvrđivanje granice pomorskog dobra, sve kako bi mogao ishoditi građevinsku dozvolu, iz čega proizlazi da je i sam tužitelj svjestan da su predmetni objekti nezakonito izgrađeni.

14. Slijedom svega navedenog, po ocjeni ovog Suda, ispravno je prvostupanjski sud, na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, pregledom dokumentacije priložene sudskom spisu, kao i dokumentacije priložene spisu tuženika te relevantnih odredaba ZoG-a i ZDI-a, ocijenio da se osporavano rješenje tuženika, uz obrazloženje kakvo je njime dano, ne može ocijeniti nezakonitim.

15. Kako tužitelj ni u predmetnoj žalbi ne iznosi pravno relevantne prigovore kojima bi doveo u sumnju zakonitost osporavanog rješenja tuženika i koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari, ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe protiv presude iz žalbenih razloga na koje upire tužitelj.

16. Na kraju, Sud nije našao osnovanim ni zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog dijela predmetnog upravnog spora, jer tužitelj nije uspio sa žalbom u ovom sporu pa mu, sukladno članku 79. stavku 4. ZUS-a, ne pripada pravo na naknadu tog troška, radi čega je navedeni zahtjev valjalo odbiti točkom II. izreke presude ovog Suda.

17. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 74. stavka 1. i članka 79. stavka 6. ZUS-a, a sukladno ovlaštenju iz članka 169. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 36/24.), odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 28. siječnja 2025.

Predsjednica vijeća

Evelina Čolović Tomić