REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3951/2024-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senija Ledić članice vijeća i izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Dragana Katića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĐVV, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupaju punomoćnici - odvjetnici Odvjetničkog društva Juranović i dr. j.t.d., sa sjedištem u [adresa], protiv tuženice Zagrebačke banke d.d., OIB 92963223473, sa sjedištem u [adresa], koju zastupa zakonski zastupnik, a njega zastupaju punomoćnici - odvjetnici Odvjetničkog društva Porobija & Porobija, j.t.d. sa sjedištem u [adresa], radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru, poslovni broj Gž- 877/2023-2 od 21. svibnja 2024. kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda U Slavonskom Brodu, Stalne službe u Novoj Gradiški, poslovni broj P-237/2022-13 od 12. listopada 2023., u sjednici održanoj 28. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tužiteljici revizija protiv točke II. izreke presude Županijskog suda u Zadru, poslovni broj Gž-877/2023-2 od 21. svibnja 2024. zbog pravnog pitanja koje glasi:
''U slučaju ako je preinaka tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove moguća i dopuštena, prekida li se zastara već podnošenjem tužbe u tom postupku ili u odnosu na povećani dio tužbenog zahtjeva do prekida zastare dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva?''
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru, poslovni broj Gž-877/2023-2 od 21. svibnja 2024. kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Novoj Gradiški, poslovni broj P-237/2022-13 od 12. listopada 2023.
2. U prijedlogu je naznačeno jedno pravno pitanje koje glasi:
U slučaju ako je preinaka tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove moguća i dopuštena, prekida li se zastara već podnošenjem tužbe u tom postupku ili u odnosu na povećani dio tužbenog zahtjeva do prekida zastare dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva?
2.1. Razlog zbog kojeg predlagateljica nalazi da je naznačeno pravno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni je u nepodudarnosti s pravnim shvaćanjem revizijskog suda pri čemu je ukazano na pravno shvaćanje sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su-IV-123/2024-5 od 27. svibnja 2024.
3. Tuženica je odgovorila na prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije te ga je ocijenila neosnovanim primarno stoga što se prijedlog odnosi na pravno shvaćanje koje je prihvaćeno nakon pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka.
4. Postupajući u skladu s odredbom članka 387. stavka 1. u vezi s člankom 385.a stavkom 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud ocjenjuje da su ostvarene zakonske pretpostavke za dopuštenje revizije jer je pravno shvaćanje na kojem je utemeljena drugostupanjska presuda u vezi s naznačenim pitanjem nepodudarno s pravnim shvaćanjem revizijskog suda izraženim u odlukama, primjerice, Rev- 422/2024-2 od rujna 2024. i drugima donesenim nakon 27. svibnja 2024. (tako ovaj sud u odluci broj Revd-3756/2023-2 od 28. svibnja 2024.).
5. Naime, u vezi s pitanjem ″prekida li se zastara u slučaju preinake tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva već podnošenjem tužbe u tom postupku ili do prekida zastare u tom slučaju ne dolazi″, do 27. svibnja 2024. praksa je revizijskog suda bila neujednačena, a ta je neujednačenost imala za posljedicu i neujednačenu praksu drugostupanjskih sudova. Prema jednom shvaćanju, preinačena tužba u tom slučaju nema karakter novog zahtjeva glede početka i tijeka roka zastare u okolnostima kada vjerovnik nije odustao od tužbe niti je njegova tužba odbačena ili zahtjev odbijen (tako Rev-231/2004-2 od 10. ožujka 2004.). Prema drugom pravnom shvaćanju, "povećanje tužbenog zahtjeva predstavlja preinaku tužbe, pa se glede tog zahtjeva parnica smatra pokrenutom tek kad je istaknut taj novi zahtjev, dakle, označena procesnopravna situacija u materijalnopravnom smislu u odnosu na prekid zastare znači da prekid u odnosu na novo postavljeni tužbeni zahtjev nije nastupio" (Rev- 1797/2010-2 od 19. ožujka 2013.), "...u slučaju preinake tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva, u odnosu na povećani dio tužbenog zahtjeva pitanje zastare se ocjenjuje samostalno tako da je za dio tražbine na koji se odnosi preinačenje tužbe za ocjenu pitanja zastare bitan dan preinake tužbe..." (Rev-1103/2022-2 od 2. studenoga 2022.), "...povećanjem tužbenog zahtjeva dolazi do preinake pa se glede tog povećanog dijela zahtjeva parnica smatra pokrenutom tek kad je istaknut taj novi zahtjev, tako da je za dio tražbine na koji se odnosi preinačenje tužbe za ocjenu pitanja zastare bitan dan preinake tužbe..." (Rev-700/2023-2 od 30. listopada 2023., Rev-50/2022-2 od 24. siječnja 2023., Rev-1103/2022-2 od 2. studenoga 2022., Revx- 985/2017-2 od 5. ožujka 2019., Revx-526/2018-2 od 28. svibnja 2019., Rev- 1734/2019 od 21. svibnja 2019., Revr-1460/2013-2 od 24. siječnja 2017., Revr- 1797/2010-2 od 19. ožujka 2013. i Revx-424/2011-2 od 29. siječnja 2014.).
6. Upravo zbog neujednačenosti u praksi, Vrhovni je sud na sjednici Građanskog odjela od 27. svibnja 2024. o spornom pravnom pitanju zauzeo pravno shvaćanje broj Su-IV-123/2024-5, i to u okviru svoje ustavne uloge koja se sastoji u osiguravanju jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni iz članka 116. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine“ broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 5/14 - dalje: Ustav), kao i obveza iz članka 40. stavaka 1. i 2. Zakona o sudovima ("Narodne novine" broj 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22, 16/23, 155/23, 36/24). To je pravno shvaćanje, iz razloga navedenih u odlukama Vrhovnog suda broj Revd-3756/2023-2 od 28. svibnja 2024., Rev-422/2024-2 od rujna 2024., i drugima donesenim nakon 27. svibnja 2024. prihvaćeno kao ujednačavajuće, a glasi: "U slučaju kad je preinaka tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove (neprava preinaka) moguća i dopuštena (članak 190. i 191. ZPP), zastara se prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva".
7. Pobijana je presuda utemeljena na pravnom shvaćanju koje nije podudarno s tim pravnim shvaćanjem, pa je zbog toga valjalo tužiteljici, na temelju odredbe članka 389.b stavka 3. ZPP, dopustiti reviziju.
8. U odnosu na navode tuženice iz odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije da se prijedlog odnosi na pravno shvaćanje koje je prihvaćeno nakon pravomoćnog okončanja parničnog postupka i da zbog toga nije primjenjivo u konkretnom slučaju, valja odgovoriti spomenuta ovlaštenje Vrhovnog suda koje proizlazi iz najvišeg pravnog akta svake države ima za cilj ujednačavanje neujednačene sudske praske upravo zbog toga da bi se osigurala njezina jedinstvenost, otklonile nedosljednosti u tumačenju prava, očuvalo povjerenje javnosti u pravosuđe te osigurao što veći stupanj pravne sigurnosti kroz ispunjenje predvidljivosti, dostupnosti i primjenjivosti propisa te postigla ravnoteža između stabilnosti i fleksibilnosti pravila uz izbjegavanje pretjeranog formalizma. Kako je najviši sud u spomenutim odlukama detaljno obrazložio zbog kojih razloga odstupa od prakse koju više ne prihvaća, a zbog kojih razloga ustraje u praksi koju prihvaća, to je dopuštenje revizije u konkretnom slučaju, neovisno o trenutku u kojem je neujednačena praksa ujednačena, u skladu s ustavnim jamstvom jednakosti sviju pred zakonom jer je u slučaju nejedinstvene prakse najvišeg suda o nekom pravnom pitanju njezino ujednačavanje strankama predvidivo. Stoga, prema ocjeni revizijskog suda, okolnost da je predmetno pravno shvaćanje prihvaćeno nakon pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka, nije od utjecaja na razloge za dopuštenje revizije u konkretnom slučaju.
Zagreb, 28. siječnja 2025.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
