Republika Hrvatska

Trgovački sud u Splitu

Split, Sukoišanska 6

Poslovni broj: P-486/2018-73

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Splitu, po sutkinji Rajani Buljan, u pravnoj stvari tužitelja ADRIATIC TANK TERMINALS d.o.o., zastupanog po punomoćniku Zdenku Jabuka, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Vukić i Partneri d.o.o. iz Rijeke, protiv tuženika STI POPLAR SHIPPING COMPANY LIMITED, Trust Company Complex, Republika Maršalsko Otočje, zastupanog po punomoćniku Miranu Maćešiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Maćešić i Suradnici d.o.o. iz Rijeke, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 12. prosinca 2024. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Antonia Bolanče, odvjetnika u Splitu, punomoćnika tuženika Mirana Maćešića, odvjetnika u Odvjetničkom društvu Maćešić i Suradnici d.o.o. iz Rijeke te punomoćnice tuženika Leonele Geogrievski, odvjetnice u Odvjetničkom društvu Maćešić & Suradnici d.o.o. iz Rijeke, na ročištu za objavu presude 28. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da postoji tražbina tužitelja prema tuženiku u iznosu od 382,983,00 EUR-a, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 375.481,62 EUR-a teče od 6. kolovoza 2018. pa do isplate, a na iznos od 7.501,38 EUR-a od 13. kolovoza 2018. pa do isplate, po stopi koja se od 6. kolovoza 2018. pa do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se za više zatraženu kamatnu stopu (preko tri postotna poena), kao i za više zatraženi tijek kamata koje na iznos od 7.501,38 EUR-a teku od 6. kolovoza 2018. do 12. kolovoza 2018. zahtjev tužitelja odbija kao neosnovan.

II. Tražbina tužitelja navedena pod točkom I. ima se namiriti iz Fonda ograničene odgovornosti koji je osnovan od strane tuženika u postupku koji se pred Trgovačkim sudom u Splitu vodi pod poslovnim brojem R1-103/2018.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi trošak postupka u iznosu od 127.307,22 EUR-a iz sredstava Fonda ograničene odgovornosti, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na taj iznos od 28. siječnja 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu više zatraženih troškova postupka u iznosu od 72.767,5 EUR-a, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na taj iznos od 28. siječnja 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 31. kolovoza 2018. ovom sudu podnio tužbu protiv tuženika, radi naknade štete. Tužitelj u tužbi navodi kako nadležnost ovog suda za postupanje u ovoj pravnoj stvari proizlazi iz članka 7. stavak 2. Uredbe broj 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima ("Uredba Brisel I (preinačena)", SL EU 351/1 od 20. prosinca 2012.). Naime, tužitelj da tužbu podnosi zbog naknade štete koja se temelji na izvanugovornoj odgovornosti tuženika za štetu, a štetna radnja da je nastala na području Republike Hrvatske.

2. U ovoj pravnoj stvari da se primjenjuje hrvatsko pravo, sukladno članku 4. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 864/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o pravu koje se primjenjuje na izvanugovorne obveze ("Rim II" SL EU br. 199/40 od 31. srpnja 2007.).

3. Nadalje, tužitelj u tužbi navodi kako je rješenjem Trgovačkog suda u Splitu, poslovni broj R1-90/2018 od 13. kolovoza 2018. određena privremena mjera zaustavljanja i zabrane isplovljavanja iz Luke Ploče m/b STI POPLAR, IMO br. 9696589, upisanog u Upisnik brodova Republike Maršalsko Otočje, u vlasništvu tuženika STI POPLAR SHIPPING COMPANY LIMITED, Trust Company Complex, Ajeltake Road, Ajeltake Island, Majuro, Republika Maršalsko otočje.

4. Stoga, tužitelj ističe da podnosi ovu tužbu radi opravdavanja navedene privremene mjere.

5. Tužitelj u tužbi navodi kako je 5. kolovoza 2018. u 21:30 sati m/b STI POPLAR udario u obalu terminala tekućih tereta u luci Ploče, pri čemu je nastala znatna materijalna šteta. Naime, od siline udara m/b STI POPLAR u obalu da je uništena utvrdica u dužini od 16,50 m, kao i rub središnje / glavne platforme na način da je oštećena gornja prohodna ploha u površini cca 3,00 m2.

6. Lučka kapetanija Ploče da je 6. kolovoza 2018. izvršila inspekcijski pregled pomorskog dobra u luci Ploče te da je na temelju Zapisnika o obavljenom inspekcijskom pregledu pomorskog dobra, luke, objekta sigurnosti plovidbe / plovnog puta, Klasa: UP/I-342-24/18-03/392, Urbroj: 530-04-10-2-18-1 od 6. kolovoza 2018. zabranjeno korištenje terminala tekućih tereta u luci Ploče.

7. Nadalje, tužitelj u tužbi navodi kako se aktivna legitimacija tužitelja za podnošenje tužbe u ovoj pravnoj stvari temelji na Ugovoru o produženju prvenstvene koncesije (Terminal tekućih tereta i postrojenja za tretman krutog i tekućeg otpada te postrojenja za pranje vagonskih i kamionskih cisterni), koji je sklopljen 14. srpnja 2009. između Lučke uprave Ploče kao davatelja koncesije i Luke Ploče d.d. kao ovlaštenika koncesije, kao i Ugovora o prijenosu koncesije za izgradnju i gospodarsko korištenje terminala tekućih tereta i postrojenja za tretman krutog i tekućeg otpada te postrojenja za pranje vagonskih i kamionskih cisterni, sklopljenog 15. srpnja 2009. između Lučke uprave Ploče kao davatelja koncesije, društva Luka Ploče d.d. kao prijenosnika koncesije te društva Luka Ploče Trgovina d.o.o. kao ovlaštenika koncesije.

8. Na temelju tih Ugovora tužitelju kao ovlašteniku koncesije je u koncesiju dano pravo gospodarskog korištenja pomorskog dobra u luci otvorenoj za javni promet (u dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) radi izgradnje i gospodarskog korištenja terminala tekućih tereta te postrojenja za tretman krutog i tekućeg otpada te postrojenja za pranje vagonskih i kamionskih cisterni.

9. Nadalje, tužitelj navodi kako je trgovačko društvo Luka Ploče Trgovina d.o.o. promijenilo tvrtku u Adriatic Tank Terminals d.o.o. Tužitelj predlaže da sud radi utvrđivanja te činjenice izvrši uvid u sudski registar, kao i u preslike ugovora o produženju prvenstvene koncesije, odnosno Ugovor o prijenosu koncesije.

10. Tužitelj navodi kako, sukladno članku 811. stavak 1. Pomorskog zakonika ("Narodne novine" broj 181/2004., 76/2007., 146/2008., 61/2011., 56/2013. i 26/2015.

– dalje: PZ) brod odgovara za štetu koju nanese operativnim obalama, lukobranima, lučkim uređajima i postrojenjima, plutajućim objektima (balisažnim oznakama, plutačama za vez, podvodnim kabelima, cjevovodima i sl.) te drugim objektima u luci ili na moru. Sukladno članku 811. stavak 3. PZ-a, pod odgovornošću broda iz članka 811. stavak 1. PZ-a da se podrazumijeva odgovornost vlasnika broda, odnosno brodara.

11. U ovom slučaju da je nesporno kako je zbog udara m/b STI POPLAR nastala šteta na operativnoj obali, lukobranima, lučkim uređajima i postrojenjima, plutajućim objektima te drugim objektima u luci Ploče, zbog čega tužitelju (kao ovlašteniku koncesije) nije moguće koristiti tankerski vez, kao ni terminal tekućih tereta, zbog čega tužitelj trpi značajnu štetu za koju je odgovoran tuženik kao upisani vlasnik m/b STI L.

12. Nadalje, tužitelj u tužbi navodi kako je Lučka uprava Ploče, koja kao davatelj koncesije i ustanova koja vodi brigu o gradnji, održavanju, upravljanju, zaštiti i unapređenju pomorskog dobra na lučkom području, vodi brigu o gradnji i održavanju lučke podgradnje te održava, upravlja i brine o zaštiti lučkog područja (lučke podgradnje i nadogradnje), zatražila od procjenitelja Kozina projekti d.o.o. za projektiranje, nadzor i gradnju izvid štete na terminalu tekućih tereta.

13. Iz izvješća o pregledu građevine terminala tekućih tereta u luci Ploče nakon havarije udara broda 5. kolovoza 2018., broj 3546/18 (točka 5.), što ga je sastavilo trgovačko društvo Kozina projekti d.o.o., da proizlazi kako će radovi na popravku i obnovi terminala tekućih tereta trajati u razdoblju od 9-12 mjeseci.

14. Tužitelj je predložio da sud pregleda i pročita to izvješće u dokazne svrhe.

15. Nadalje, tužitelj u tužbi navodi kako je on, kao koncesionar koji je ovlašten gospodarski iskorištavati predmetni terminal tekućih tereta, sa društvom Petrol d.d., sklopio Ugovor o najmu spremničkog prostora i manipulaciji naftnih derivata te 19. studenog 2014. i Dodatak tom Ugovoru. Na temelju tog Ugovora tužitelj da se obvezao (kao najmodavac) dati u najam spremničke prostore na terminalu tekućih tereta društvu Petrol d.d. te na terminalu tekućih tereta vršiti manipulaciju naftnim derivatima. Dana 5. siječnja 2017. taj ugovor da je prenesen na trgovačko društvo Petrol d.o.o. Tužitelj je predložio da sud u dokazne svrhe pregleda i pročita te ugovore.

16. Nadalje, tužitelj navodi kako je on u razdoblju od srpnja 2017. do lipnja 2018., na temelju tog ugovora, od trgovačkog društva Petrol d.o.o., ostvario prihod od ukupno 18.108.896,01 kuna. U prilogu tužbe tužitelj dostavlja izvadak iz poslovnih knjiga.

17. Tužitelj u tužbi navodi kako je on 6. travnja 2017. sklopio Ugovor o skladištenju i manipulaciji sa društvom Fuel Energy Limited, a dana 21. lipnja 2018. i Dodatak br. 1. tom Ugovoru. Na temelju tog ugovora tužitelj da je pružao tom društvu usluge skladištenja te manipulacije naftnim derivatima na terminalu tekućih tereta.

18. Dana 10. srpnja 2017. tužitelj da je s društvom Fuel Energy Limited sklopio Ugovor o skladištenju i manipulaciji, a 21. lipnja 2018. i Dodatak br. 1. tom Ugovoru. Na temelju tih ugovora tužitelj da je pružao usluge skladištenja te manipulacije naftnim derivatima na barži na terminalu tekućih tereta. Tužitelj je predložio da sud pročita u dokazne svrhe predmetne Ugovore i Dodatke tih Ugovora.

19. Nadalje, tužitelj navodi kako je on u razdoblju od srpnja 2017. do lipnja 2018., na temelju tog ugovora, od trgovačkog društva Fuel Energy Limited, ostvario prihod od ukupno 21.566.300,21 kuna. U prilogu tužbe tužitelj dostavlja izvadak iz poslovnih knjiga.

20. Tužitelj u tužbi navodi kako je dopisima od 8. i 9. kolovoza 2018. trgovačko društvo Petrol d.o.o. izvijestilo tužitelja da zbog zabrane korištenja tankerskog veza nije moguće dopremiti tekuće terete radi skladištenja na terminalu tekućih tereta, kao i da m/t ECO FLEET čeka na sidrištu Luke Ploče i da ne može izvršiti iskrcaj robe (tekućeg tereta) u skladištu tužitelja na terminalu tekućih tereta. Istim dopisima tužitelj je obaviješten da će naknadu za skladištenje Petrol d.o.o. plaćati samo razmjerno, do isteka zaliha na skladištu, a nakon toga da će obustaviti plaćanje.

21. S obzirom na to da iz Zapisnika o obavljenom inspekcijskom pregledu pomorskog dobra, luke, objekta sigurnosti plovidbe / plovnog puta, Klasa: UP/I-342-24/18-03/392, Urbroj: 530-04-10-2-18-1 od 6. kolovoza 2018. proizlazi da je Lučka kapetanija Ploče zabranila korištenje terminala tekućih tereta u luci Ploče, tužitelj ističe kao isti neće moći gospodarski koristiti terminal tekućih tereta, kao i da neće moći pružati usluge svojim poslovnim partnerima Petrol d.o.o. i Fuel Energy Limited sve do dovođenja predmetnog terminala u prethodno stanje, odnosno do ukidanja zabrane.

22. Naime, kako se očekuje da bi obnova terminala mogla trajati između 9-12 mjeseci, za koje razdoblje će tankerski vez (terminal tekućih tereta) biti zatvoren, a visina izgubljenih mjesečnih prihoda tužitelja da iznosi oko 450.000,00 EUR-a, za očekivati je da će tužitelj u razdoblju obnove terminala tekućih tereta izgubiti značajne prihode i to u visini od oko 4.050.000,00 EUR-a, uvećano za preliminarnu procjenu troškova popravka oštećenja u iznosu od 450.000,00 EUR-a.

23. Stoga, tužitelj predlaže da sud donese presudu kojom će naložiti tuženiku da tužitelju naknadi štetu u iznosu od 33.450.500,00 kuna, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 5. kolovoza 2018. pa do isplate.

24. Tužitelj je predložio da sud provede dokaz financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem radi utvrđivanja visine izgubljene dobiti tužitelja, kao i da u dokazne svrhe pročita isprave koje su sadržane u spisu.

25. Sukladno odredbi članka 284. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/23022., 114/2022. i 155/2023. – dalje: ZPP) tužba je tuženiku dostavljena na odgovor.

26. Dana 15. siječnja 2019. u spis je zaprimljen pisani odgovor na tužbu.

27. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo kako je tužba nejasna i kontradiktorna. Naime, tužba da je neuredna jer da se iz tužbe ne može utvrditi je li činjenični osnov tužbe ugovorni ili izvanugovorni zahtjev, koja je štetna radnja i šteta te koja je kauzalna veza. Osim toga, u tužbi da nisu niti predloženi odgovarajući dokazi.

28. Tuženik je naveo kako isti ne prigovara nadležnosti niti primjeni prava.

29. Nadalje, tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako isti osporava opisane okolnosti pomorske nezgode kao štetne radnje. Naime, opisane okolnosti pomorske nezgode da bi možda mogle biti eventualno štetna radnja za štetu koja je nastala na lučkim instalacijama, ali ne i za štetu zbog "izgubljenih prihoda" i "troškova popravka" imovine tužitelja koja nije i ne može biti lučke instalacije.

30. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio aktivnu i pasivnu legitimaciju. Naime, tuženik u odgovoru na tužbu ističe kako tužitelj navodi da se njegova aktivna legitimacija temelji na Ugovoru o koncesiji, odnosno prijenosu koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra. Naime, sukladno članku 37.a Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine" broj 158/2003., 100/2004., 141/2006., 38/2009., 123/2011., 56/2016. i 98/2019. – dalje: ZPDML) za sve zahtjeve iz koncesijskih ugovora na pomorskom dobru da je jedino Republika Hrvatska, zastupana po državom odvjetništvu, aktivno legitimirana za podnošenje tužbu.

31. Stoga, tuženik da osporava aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe.

32. Nadalje, tuženik navodi kako tužitelj u tužbi kao pravni osnov svog zahtjeva navodi ugovorni odnos, odnosno povredu ugovornog odnosa zbog nemogućnosti gospodarskog korištenja pomorskog dobra za što ima koncesiju. Takav zahtjev da tužitelj može imati jedino prema Lučkoj upravi, odnosno Republici Hrvatskoj, a Republika Hrvatska da eventualno može imati regresni zahtjev prema tuženiku ako bi za to bilo osnova.

33. Tuženik osporava i da bi on bio pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari. Naime, tuženik da nema nikakve veza sa koncesijskim ugovorom pa da ne može biti pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari za zahtjeve tužitelja na temelju koncesijskog Ugovora.

34. Tužitelj da svoje zahtjeve iz ili na temelju koncesijskog Ugovora treba usmjeriti prema Lučkoj upravi, odnosno Republici Hrvatskoj, a Republika Hrvatska da eventualno može imati regresne zahtjeve prema tuženiku, ako za to postoji osnov. 35. Nadalje, tuženik je u odgovoru na tužbu naveo kako su sporni i šteta te odgovornost za štetu. Naime, iz same tužbe da nije jasno kakva je šteta nastupila tužitelju, je li to šteta na tankerskom vezu kao lučkim instalacijama i/ili imovini tužitelja ili na terminalu tekućih tereta kao lučkim instalacijama i/ili imovini tužitelja ili je to izgubljeni prihod zbog nemogućnosti korištenja tankerskog veza ili terminala tekućih tereta ili oba.

36. Stoga, tužba da je u tom dijelu nejasna i neuredna.

37. U svakom slučaju, po Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama i koncesijskom Ugovoru, lučke instalacije, bilo kao lučka nadgradnja ili podgradnja nisu i ne mogu biti imovina tužitelja, niti tužitelj može imati neka prava na njima ili iz njih prema tuženiku.

38. U odnosu na odgovornost tužitelj da se poziva na članak 811. stavak 1. PZ-a, koji regulira štete na pomorskim instalacijama kao pomorskoj tražbini iz članaka 953. stavak 1. točka 1. PZ-a.

39. Prema članku 811. stavak 1. PZ-a postoji kauzalna odgovornost za štete na lučkim instalacija. Iz tužbe da nije vidljivo postoji li i kakav imovinski odnos tužitelja prema lučkim instalacijama i to posebno u odnosu na tankerski vez i terminal tekućih tereta.

40. Nadalje, tuženik navodi kako iz tužbe proizlazi da tuženik potražuje naknadu štete za "troškove popravaka" i naknadu budućeg "izgubljenog prihoda". Međutim, tužitelj da nema niti može imati bilo kakva imovinska prava na lučkoj nadogradnji ili podgradnji koje čine lučke instalacije (bilo tankerskom vezu ili terminalu tekućih tereta), iz kojih bi izvodio prava ili zahtjeve prema tuženiku.

41. Osim toga, tuženik ističe da postoji odgovornost pilota i tegljača za udar u lučke instalacije.

42. Tuženik, opreza radi, ističe da je šteta na lučkim instalacijama posljedica krivnje Luke Ploče kao trgovačkog društva i Lučke uprave kao tijela koje upravljaju lukom i koja su dopustila plovidbu u luci brodu STI POPLAR, radi iskrcaja tereta iako za to nisu postojali propisani i zahtijevani uvjeti sigurne plovidbe u luci. Konačno, opreza radi, tuženik ističe da su štete nastupile kao posljedice stanja samih lučkih instalacija.

43. U odnosu na razdoblje trajanja popravka i obnove terminala koje je procijenjeno od strane trgovačkog društva Kozina projekti d.o.o., tuženik je naveo kako trajanje popravka nije u nikakvoj vezi sa vrstom štete, bilo da je riječ o šteti na lučkim instalacijama na tankerskom vezu, na lučkim instalacijama na terminalu tekućih tereta ili šteti budućeg "izgubljenog prihoda".

44. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo kako imovinska šteta u obliku budućeg "izgubljenog prihoda" ne postoji u Zakonu o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015. i 29/2018. – dalje: ZOO). Naime, budući "izgubljeni prihod" da nije umanjenje imovine (obična šteta iz članka 1046., 1089. stavak 1. i 2. ZOO-a) jer još nije nastao, niti sprječavanje povećanja imovine (izgubljena korist, članak 1046. i 1089. stavak 3. ZOO-a) jer iz prihoda ne mora nastati korist, tj. dobitak.

45. Izgubljena korist (dobitak) koju poznaje ZOO, da nije predmet tužbe, da nije opisana u činjeničnom osnovu pa da je tužitelj ne potražuje, niti dokazuje.

46. Tuženik ističe kako je neizvjesno i nepoznato je li nastala neka stvarna šteta od 5. kolovoza 2018. do popravka oštećenih lučkih instalacija te da ista, čak i da je nastupila, još nije dospjela.

47. Iz priloženih ugovora o najmu skladišnog prostora na terminalu i u barži da je vidljivo da bi tužitelj možda mogao imati regresne zahtjeve prema tuženiku, po izvanugovornoj osnovi iz ZOO-a, koji nema veze sa PZ i pomorskim potraživanjem, ako i kada kao najmodavac plati štetu zbog neurednog izvršenja svojih ugovornih obveza prema najmoprimcima Petrol d.o.o. i Fuel Energy Ltd.

48. Tuženik da u niti jednom slučaju ne može imati obvezu naknade iste štete dva ili više puta, različitim vjerovnicima. Iz tužbe, činjeničnog osnova i dokaza da proizlazi da tužitelj može imati (1) ugovorni zahtjev prema Lučkoj upravi, odnosno RH, na temelju koncesijskog ugovornog odnosa, ili (2) regresni zahtjev ako plati naknadu štete najmoprimcima po ugovorima o najmu skladišnog prostora ili (3) izvanugovorni zahtjev za izgubljenu korist, ali nikako i prema nikome zahtjev za izgubljeni prihod. 49. U odnosu na zahtjev za "preliminarnu procjenu troškova popravka oštećenja od 450.000,00 EUR-a", tužitelj da nije činjenično obrazložio niti je pružio dokaz o bilo kakvom oštećenju i popravku na imovini tužitelja, niti je naveo kako je došao do tog iznosa.

50. Stoga, tuženik predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan te da obveže tužitelja da tuženiku naknadi troškove postupka.

51. Tužitelj se podneskom od 7. lipnja 2019. očitovao na navode tuženika iz odgovora na tužbu. Tužitelj je naveo kako tuženik neosnovano osporava da su opisane okolnosti pomorske nezgode uslijed koje tužitelj "gubi značajnu štetu mogle uzrokovati štetu u vidu izgubljenih prihoda". Članak 811. PZ-a propisuje da brod odgovara za štetu koju nanese operativnim obalama, lučkim uređajima i postrojenjima te sličnim objektima, a u konkretnom slučaju da se radi upravo o šteti koju je brod u vlasništvu tuženika nanio operativnoj obali, lučkim uređajima i postrojenjima.

52. U konkretnom slučaju šteta koju tužitelj trpi da se sastoji u gubitku dobiti koje bi po redovitom tijeku stvari tužitelj ostvarivao korištenjem predmetnih lučkih objekata pa da se ne može zaključiti da potraživanje tužitelja nije obuhvaćeno člankom 811. PZ-a. Naime, članak 811. PZ-a ne sužava pojam štete samo na fizičko oštećenje lučkih objekata pa da iz tog članka proizlazi da brod na temelju tog članka odgovara za svaku štetu za koju se po hrvatskom pravu može izvanugovorno odgovarati, a to podrazumijeva i štetu uslijed gubitka prihoda koji je posljedica štetne radnje.

53. Odgovornost za oštećenje lučkog objekta ne može se sastojati u odgovornosti prema tom objektu nego u odgovornosti prema osobi koja taj objekt ima u vlasništvu ili ga zakonito koristi, a to je u konkretnom slučaju, između ostalih, i tužitelj. 54. Zahtjev tužitelja da predstavlja izvanugovorni pomorski odnos. Taj odnos da je izvanugovorni jer je do odgovornosti za štetu došlo protupravnom radnjom tuženika, u situaciji u kojoj tužitelj i tuženik nisu bili u ugovornom odnosu. Pomorski da je zbog toga što je do odnosa odgovornosti za štetu došlo uslijed korištenja pomorskog broda. Osim toga, zahtjev tužitelja da predstavlja pomorsku tražbinu iz članka 953. stavak 1. točka 1. PZ-a. Tražbina tužitelja da predstavlja štetu koja je nastala brodom čije je zaustavljanje zatraženo. Prema tome, kako članak 953. stavak 1. točka 1. PZ-a ne ograničava pojam štete, to znači da u tražbine iz te točke spadaju i sve štete koje su predviđene mjerodavnim pravom (u ovom slučaju hrvatskim pravom), a u konkretnom slučaju da je to i imovinska šteta u vidu gubitka dobiti.

55. Tužitelj navodi kako bi predmetna šteta predstavljala pomorsku tražbinu čak i kad ne bi proizlazila iz članak 811. PZ-a jer članak 953. stavak 1. točka 1. PZ-a ne ograničava pojam štete samo na štete koje su regulirane odredbama PZ-a. Dakle, ako neka šteta predstavlja štetu prouzročenu brodom čije se zaustavljanje traži, bez obzira je li obuhvaćena odredbama PZ-a, i takva šteta da je obuhvaćena člankom 953. stavak 1. točka 1. PZ-a.

56. Tužitelj je osporio navode tuženika koji se odnose na nedostatak aktivne legitimacije te prigovor promašene pasivne legitimacije. Naime, tužitelj navodi kako tuženik pogrešno tumači navode iz tužiteljeve tužbe. Tužitelj da se ne poziva na koncesiju za korištenje terminala tekućih tereta kao uvjet za postojanje aktivne legitimacije nego na taj način tužitelj da objašnjava pravni osnov na temelju kojeg on koristi terminal. Odnos tužitelja i tuženika da se temelji na izvanugovornoj odgovornosti za štetu koji je nastao tuženikovom štetnom radnjom.

57. U odnosu na postojanje aktivne legitimacije, tužitelj je naveo kako dopunjava navode iz tužbe na način da pored koncesije koja se odnosi na tzv. novi terminal tekućih tereta u luci Ploče, a koju je tužitelj stekao Ugovorom o prijenosu koncesije za izgradnju i gospodarsko korištenje terminala tekućih tereta i postrojenja za tretman tekućeg i krutog otpada te postrojenja za pranje vagonskih i kamionskih od 15. srpnja 2009., tužitelj ima pravo korištenja i tzv. starog terminala tekućih tereta u luci Ploče. To pravo da se temelji na Ugovoru o potkoncesiji što ga je tužitelj (preko svog prednika Luke Ploča Trgovina d.o.o.) sklopio 23. studenog 2010. sa trgovačkim društvom Luka Ploče d.d. kao koncesionarom.

58. Dakle, tužitelj navodi kako on ima pravo gospodarskog korištenja dvaju terminala tekućih tereta u luci Ploče – starog i novog. Iskrcaj tekućih tereta s brodova u luci Ploče i njihov transport do starog i novog terminala se obavlja jedino i isključivo preko tankerskog priveza što ga je tuženikov brod oštetio uslijed štetnog događaja. Tužitelj je predložio da sud u dokazne svrhe izvede dokaz saslušanjem svjedoka LČ, zaposlenika tužitelja te da provede dokaz po vještaku tehnološke struke, radi utvrđivanja tih činjenica za koje sam navodi da ih "pretpostavlja nespornim".

59. U odnosu na navode tuženika, kojima ističe kako mu nije jasno kakva je šteta nastupila tužitelju, tužitelj je naveo kako iz tužbe jasno proizlazi da se radi o šteti tužitelja u smislu gubitka prihoda uslijed nemogućnosti korištenja tankerskog veza. Pri tome nije bitno postoji li nekakav imovinski odnos tužitelja sa lučkim instalacijama i to posebno u odnosu na tankerski vez i u odnosu na terminal tekućih tereta. Bitno je jedino to da uslijed tuženikove štetne radnje tužitelj trpi štetu u vidu gubitka prihoda što bi ih inače (prema redovitom tijeku stvari) bio ostvarivao korištenjem tankerskog veza i terminala tekućih tereta.

60. Tužitelj osporava navode tuženika o tome da postoji odgovornost pilota i tegljača za udar u lučke instalacije, kao i da su štete nastupile kao posljedica stanja samih lučkih instalacija. Tuženikova odgovornost da je zasnovana na načelu uzročnosti, sa samo jednim ekskulpacijskim razlogom (a to je krivnja trgovačkog društva ili tijela koje upravlja lukom ili stanjem obale, lukobrana, uređaja i postrojenja – članaka 811. stavak 2. PZ-a). Teret dokaza o postojanju tog ekskulpacijskog razloga je na tuženiku.

61. Nadalje, tužitelj navodi kako šteta koju tužitelj trpi ima narav izgubljene koristi sukladno članku 1046. i 1089. ZOO-a, bez obzira naziva li tužitelj takvu štetu gubitkom prihoda, gubitkom dobiti ili gubitkom koristi.

62. Stoga, kako je člankom 1045. stavak 1. ZOO-a propisano da je onaj tko drugome prouzroči štetu, dužan naknaditi je, tuženik je dužan tužitelju naknaditi prouzročenu štetu koja se sastoji u sprječavanju povećanja njegove imovine (izmakloj koristi).

63. Podneskom od 11. lipnja 2019. tužitelj je obavijestio sud da je Trgovački sud u Splitu proveo postupak osiguranja dokaza. Taj postupak se vodio pod brojem R1- 99/2018 te je u tom postupku sudski vještak Nikša Urlić, dipl.ing. građ. proveo vještačenje nastalih oštećenja na terminalu tekućih tereta u luci Ploče nakon udara broda STI POPLAR. U zaključku nalaza i mišljenja od 14. studenog 2018. sudski vještak je naveo da na temelju utvrđene vrste i opsega oštećenja smatra da je konstrukcija tankerskog veza na terminalu tekućih tereta u kanalu Vlaška u luci Ploče, nakon štetnog događaja koji je nastao 5. kolovoza 2018., u neupotrebljivom stanju. Procjenjuje da visina nastale štete, odnosno vrijednost potrebnih radova koje je potrebno izvesti da bi se konstrukcija tankerskog veza dovela u stanje prije štetnog događaja, iznosi 18.505.186,88 kuna. Isti je procijenio da je za izvođenje tih radova potrebno između 12 do 15 mjeseci.

64. U postupku osiguranja dokaza koji se pred ovim sudom vodio pod brojem R1- 118/2018 proveden je dokaz vještačenjem po Zavodu za tehničku mehaniku Građevinskog fakulteta u Zagrebu te da iz nalaza i mišljenja od 7. siječnja 2019. proizlazi da se na temelju rezultata tih ispitivanja može zaključiti da je kvaliteta ugrađenog betona vrlo dobra. Bez obzira na relativno mali broj uzoraka, ocjenjuje se da je razred tlačne čvrstoće betona ugrađenog u sve elemente konstrukcije terminala veći od razreda C30/37 (MB40).

65. Nadalje, tužitelj navodi kako je u međuvremenu rješenjem Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Pž-5763/2018-7 od 10. listopada 2018. preinačeno rješenje Trgovačkog suda u Splitu, poslovni broj R1-103/2018 od 7. rujna 2018. na način da je utvrđeno osnivanje fonda ograničene odgovornosti predlagatelja

– brodara, tuženika u ovom postupku, STI POPLAR SHIPPING COMPANY LIMITED u iznosu od 134.000.000,00 kuna radi namirenja tražbina svih šteta u odnosu na koje se predlagatelj može pozvati na ograničenje odgovornosti s danom 6. rujna 2018.

66. Tim rješenjem je određeno da se fond ograničene odgovornosti odnosi na štetni događaj koji je nastupio 5. kolovoza 2018. na lučkim postrojenjima Luke Ploče zbog kontakta m/b STI POPLAR, luka upisa, zastava i državna pripadnost Republike Maršalsko Otočje, IMO br: 969589, u vlasništvu predlagatelja STI POPLAR SHIPPING COMPANY LIMITED, Trust Company Complex, Ajeltake Road, Ajeltake Island, Majuro, Republika Maršalsko otočje.

67. Naime, rješenjem Trgovačkog suda u Splitu, poslovni broj R1-103/2018 od 7. rujna 2018. je upućen poziv vjerovnicima da svoje tražbine koje se imaju namiriti iz fonda ograničene odgovornosti prijave sudu u roku od 30 dana od dana objave rješenja kojim se osniva fond ograničene odgovornosti, odnosno objave osnivanja fonda ograničene odgovornosti u "Narodnim novinama" Republike Hrvatske, bez obzira teče li o tim tražbinama parnica ili je o njihovom postojanju već donesena pravomoćna presuda.

68. Tužitelj je na temelju tog rješenja, koje je objavljeno u "Narodnim novinama" broj 83/2018 od 19. rujna 2018., kao vjerovnik, prijavio svoju tražbinu koja je predmet ovog postupka. Dana 22. veljače 2019. pred Trgovačkim sudom u Splitu je održano prvo ispitno ročište prijavljenih tražbina vjerovnika na kojem je predlagatelj fonda ograničene odgovornosti osporio sve prijavljene tražbine, kako u odnosu na osnovu tako i visinu potraživanja.

69. Nadalje, tužitelj u tom podnesku navodi kako je tužitelj 16. svibnja 2019. zaprimio obavijest od strane Lučke uprave Ploče d.d. o tome da je tankerski vez u kanalu Vlaška obnovljen te da će od 20. svibnja 2019. u 00:00 sati biti otvoren za prihvat brodova sukladno važećoj odluci o plovidbi od 18. listopada 2018.

70. Stoga, kako je obnova oštećenog terminala tekućih tereta trajala oko 10 mjeseci, zbog čega tužitelj u razdoblju od 5. kolovoza 2018. do 4. studenog 2018. nije bio u mogućnosti obavljati svoje poslovanje na terminalu, a u razdoblju od 5. studenog 2018. do 31. svibnja 2019. tužitelj je poslovanje obavljao pod posebnim reduciranim režimom korištenja tankerskog veza, a 1. lipnja 2019. je privez saniran i vraćen u prvobitno stanje, tužitelj da je pretrpio značajnu štetu u vidu gubitka prihoda i izmakle koristi iz ugovora koje je isti imao zaključene sa trgovačkim društvima Petrol d.o.o. i Fuel Energy Ltd. Visina izgubljenih prihoda da iznosi 27.008.800,00 kuna, u taj iznos da su uključeni ranije pravomoćno dosuđeni troškovi u postupku osiguranja određivanjem privremene mjere u iznosu od 135.000,00 kuna i budući predvidivi parnični troškovi u iznosu od 1.052.600,00 kuna.

71. Prema tome, tužitelj sada uređuje tužbeni zahtjev sukladno rješenju ovog suda o osnivanju fonda ograničene odgovornosti i na temelju prijavljene tražbine koju je tuženik osporio te predlaže da sud utvrdi da postoji novčana tražbina tužitelja prema tuženiku u iznosu od 27.008.800,00 kuna, zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 5. kolovoza 2018. pa do isplate te da odluči da će se ta tražbina namiriti iz Fonda ograničene odgovornosti od strane tuženika u postupku koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Splitu pod poslovnim

72. Tužitelj je u spis dostavio ispravu o trenutnoj kalkulaciji gubitka prihoda zbog oštećenja tankerskog priveza prema postojećim ugovorima tužitelja zaključenih s Petrolom d.o.o. i Fuel Energy Ltd. (list 241 spisa).

73. Tuženik je tijekom postupka ustrajao u istaknutom prigovoru nedostatka aktivne legitimacije, kao i u prigovoru promašene pasivne legitimacije. Osim toga, tuženik je isticao kako je pogrešno pozivanje tuženika na članak 811. stavak 1. PZ-a. Naime, u konkretnoj pravnoj stvari da se ne može primijeniti ta odredba. Tuženik je naveo kako je objekt štetne radnje obala terminala tekućih tereta, dok je osoba kojoj je nastala šteta Lučka uprava Ploče, koja je na temelju zakona dužna održavati funkcionalnost infrastrukture i osigurati nesmetanu i sigurnu plovidbu. Naime, i sam tužitelj navodi u tužbi da Lučka uprava Ploče, kao davatelj koncesije i ustanova koja vodi brigu o gradnji, održavanju, upravljanju, zaštiti i unapređenju pomorskog dobra na lučkom području, vodi brigu o gradnji i održavanju lučke podgradnje te održava, upravlja i brine o zaštiti lučkog područja (lučke nadgradnje i podgradnje). Tužitelj je kao dokaz dostavio zapisnik Lučke kapetanije Ploče od 6. kolovoza 2018. kojeg je potpisala odgovorna osoba – ravnatelj Lučke uprave Ploče te je Lučka uprava Ploče navedena kao osoba koja upravlja lukom. Lučka kapetanija Ploče je zabranila rad terminala tekućih tereta te je naložila poduzimanje određenih mjera Lučkoj upravi Ploče. Prema tome, tužitelju je nastala šteta zbog toga što obala nije bila u stanju u kojem mu je dodijeljena na korištenja, a o čemu brine Lučka uprava Ploče, što bi značilo da tužitelj eventualni zahtjev za naknadu štete može imati samo prema Lučkoj upravi Ploče. Štetnu radnju u ovom konkretnom slučaju da predstavlja propuštanje Lučke uprave Ploče da održava lučku obalu sukladno Ugovoru o koncesiji.

74. Stoga, tuženik smatra da bi ispravan pravni put bio taj da je tužitelj naknadu štete potraživao od Lučke uprave Ploče koja bi imala zahtjev za naknadu obične štete prema brodu, ako bi se utvrdila odgovornost broda.

75. Nadalje, tuženik ističe da je tužitelju osiguranje isplatilo iznos od 7.288.000,00 kuna na ime naknade štete zbog ovog štetnog događaja. Stoga, kako sukladno članku 963. ZOO-a isplatom naknade iz osiguranja sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, tužitelj da ne može potraživati onaj iznos koji mu je isplaćen od strane osiguranja nego da bi eventualno mogao potraživanje umanjiti za iznos osigurnine koja mu je isplaćena jer za taj iznos tužitelj nema aktivnu legitimaciju. Tuženik je predložio da sud izvede dokaz saslušanjem bivšeg direktora tužitelja ĆČ na okolnost je li ugovoreno osiguranje i je li tužitelju isplaćena osigurnina.

76. U odnosu na prigovor promašene pasivne legitimacije tuženik je isticao kako je tužitelj taj koji je dužan iznijeti činjenice i predložiti dokaze iz kojih bi proizlazilo da je tuženik štetnik jer da bi u protivnom taj prigovor pasivne legitimacije bio osnovan. 77. Nadalje, tuženik je naveo kako je m/b STI POPLAR bio u sustavu teglja s obzirom na to da je Lučka uprava Ploče izdala Naredbu o plovidbi kanalom Vlaška do terminala za tekuće terete br. 3428 od 15. listopada 2008. kojom je reguliran privremeni režim plovidbe za taj kanal prema kojem "brod koji plovi kanalom mora koristiti 2 (dva) tegljača". Tuženik je predložio da sud izvede dokaz saslušanjem zapovjednika broda UČ, peljara ČČ, zapovjednika tegljača "Altair" EČ te zapovjednika tegljača "Jaki" TČ. Člankom 638. PZ-a da je propisana odgovornost tegljača i tegljenog broda u slučaju štete koja nastane sudarom brodova koji plove u sustavu teglja ili između njih i trećih brodova. PZ ne normira odgovornost teglja u slučaju udara sustava teglja s obalom pa da se na taj slučaj primjenjuju odredbe ZOO-a za odgovornost za štetu koja je prouzročena udarom sustava tegalja u obalu. To je u skladu s načelom da se kod udara broda primjenjuju opća pravila iz ZOO-a o odgovornosti za naknadu štete. Dakle, kako je štetnik onaj brod u teglju za kojeg se dokaže da je skrivio štetu, tuženik ističe da je predmetnu štetu skrivio zapovjednik tegljača " Ć" pa da je brodar tog broda kao štetnik pasivno legitimiran za ovu tužbu.

78. Tuženik je naveo kako je, sukladno članku ZOO-a, za nastanak izvanugovorne odgovornosti za štetu potrebno ispuniti određene pretpostavke za nastanak odgovornosti za štetu. Stoga, tužitelj mora dokazati subjekte obveznog odnosa odgovornosti za štetu, štetnu radnju štetnika, štetu, uzročnu vezu, protupravnost. Za izmaklu korist i običnu štetu primjenjuje se načelo subjektivne odgovornosti i presumirane krivnje, pa je tužitelj dužan dokazati tko je štetnik između tegljača i tegljenog broda. U odnosu na tužbeni zahtjev za naknadu štete tuženik da nije štetnik, niti je tuženik počinio štetnu radnju, niti je radnja tuženika u uzročnoj vezi sa štetom.

79. Tuženik je naveo kako štetna radnja može biti samo ljudska radnja pa da je na tužitelju teret dokaza konkretnog ponašanja određene osobe koja je prouzročila navodnu štetu, odnosno teret dokaza štetne radnje. Udar broda da nije ljudska radnja pa posljedično tužitelj da nije dokazao koja je to specifična, točno određena radnja zbog koje je nastala predmetna šteta.

80. U odnosu na postojanje uzročne veze između štetne radnje i štete, tuženik je naveo kako ne postoji neprekinuta uzročna veza između navodne radnje tuženika i navodne štete. Naime, bilo koju vezu koju bi tužitelj eventualno mogao identificirati kao uzročnu vezu da je nastala prije propusta zapovjednika tegljača m/t " Ć" da postupi po uputi peljara "skroz u desno". Stoga, propustom zapovjednika tegljača da postupi po uputi peljara prekinut je kauzalni lanac prema kojem je uzrok udara na strani broda. Novi uzročni lanac koji je stvorio zapovjednik tegljača počinje propustom da postupi po uputi peljara. Naime, s obzirom na rotaciju broda u odnosu na uzdužnu os broda krmom prema terminalu, obveza zapovjednika tegljača "Jaki" je bila poduzeti sve mjere kako bi se izbjegla šteta na tegljenom brodu. To znači da, s obzirom na to da se tegljač nalazio skroz paralelno po krmi broda sa uzdužnom osi broda, njegova obveza da je bila bez obzira na uputu peljara da sam skrene "skroz desno" i izvuče krmu broda paralelno sa terminalom za tekući teret ili da u najmanju ruku zanemari uputu peljara da tegljač povuče brod punim pogonom unazad jer je upravo tegljač " Ć" navukao brod na terminal za tekući teret, a stroj broda STI POPLAR, s obzirom da zbog jačine stroja tegljača " Ć", stroj broda koji je znatno slabiji nije mogao usporiti brod i izbjeći udar u terminal.

81. Tuženik je u odnosu na izmaklu korist koju tužitelj potražuje u ovom postupku naveo kako je visina izmakle koristi ona dobit koju se može očekivati. Dobit ili dobitak je razlika između prihoda i rashoda, odnosno računovodstvena dobit. Tužitelj da nije dokazao koje je prihode očekivao i kada ih je očekivao, kao što nije dokazao ni rashode koje bi imao nego da iznos izmakle koristi temelji na vlastitom proračunu. Prema tome, tužitelj nije dokazao izmaklu korist niti je predložio niti jedan dokaz o izdacima koje bi imao. Nadalje, tuženik je naveo kako iz stanja spisa proizlazi da je Fuel Energy Ltd dopisom od 17. listopada 2018. raskinuo ugovor zbog toga što je uslijed više sile nastala nemogućnost korištenja terminala. Udar broda se, prema navodima tuženika, ne može smatrati višom silom te je do udara broda došlo zbog toga što Lučka uprava Ploče nije uvažavala sigurnosne propise te zbog toga što tegljači nisu obavili tegljenje na siguran način. Stoga, kako udar broda nije viša sila jer se ovdje ne radi o događaju koji je izvanjski, a koji se nije mogao predvidjeti, spriječiti, izbjeći ili otkloniti, tužitelj da nema pravo na izmaklu korist zbog raskida ugovora jer za eventualnu izmaklu korist koja je nastala od raskida ugovora nije odgovoran brod. Fuel Energy Ltd nije mogao raskinuti ugovor zbog više sile jer se ovdje ne radi o događaju koji je vanjski, a koji se mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti. Stoga, tužitelj da je bio dužan takav raskid ugovora odbiti s ciljem smanjenja šteta. Na taj način je sam tužitelj pridonio da šteta bude veća nego što bi inače bila. Stoga, tužitelj da ima eventualno samo na razmjeno sniženu naknadu iz članka 1092. ZOO-a.

82. Nadalje, tuženik navodi kako je terminal otvoren u privremenom režimu 5. studenog 2018. pa da je tužitelj trebao i mogao iskoristi spremnike koji su bili predmet ugovora zaključenih s Fuel Energy Ltd. i dati ih dalje u najam i na taj način spriječiti dodatnu izmaklu korist. Na taj način tužitelj da bi eventualno mogao potraživati iznos izmakle koristi u odnosu na vrijeme kada je terminal bio u potpunosti zatvoren. 83. Tuženik je naveo kako postoje i podredni ekskulpacijski razlozi te ih tuženik naziva "Krivnja Lučke uprave Ploče / Lučke kapetanije Ploče". Tuženik navodi kako Luka Ploče – terminal za tekući teret nije sigurna luka iz razloga što iz tehničke dokumentacije za izgradnju veza za naftne derivate i UNP iz srpnja 2016. proizlazi da postojeći vez za pretovar tekućih tereta je smješten s desne obale kanala Vlaška – more, cca 800 m uzvodno od ulaza u more. Kanal Vlaška – more ima širinu 90 m i dubinu – 12 m, a pristan može prihvaćati tankere nosivosti cca 30.000 DWT. Ovakav kapacitet postojećeg tankerskog veza u novonastaloj situaciji ne može zadovoljiti narasle zahtjeve za prihvat znatno većih brodova i pretovar naraslih količina tekućih tereta.

84. Osim toga, člankom 5. Uredbe o uvjetima koje moraju zadovoljavati luke da je propisano kako svaka novoizgrađena luka, dio luke ili pojedino mjesto pristajanja ili priveza treba prije izrade glavnog projekta, odnosno prije početka korištenja luke, ukoliko glavni projekt nije potreban, treba imati maritimnu studiju prihvaćenu i potvrđenu od strane nadležne lučke kapetanije. Dakle, m/b STI POPLAR Lučka uprava Ploče ili Lučka kapetanija Ploče nisu smjeli odobriti pristajanje u luci Ploče jer nije zadovoljavao tehničko-tehnološka obilježja potrebna za uplovljavanje u luku Ploče.

85. Nadalje, tuženik je naveo kako prema t.1.5. Tehničke dokumentacije za izgradnju veza za naftne derivate i UNP (Projektni zadatak) se navodi "Opće je pravilo da dubina ispod kobilice za tankere u manevru uplova/isplova odnosno privezane tankere mora biti najmanje 10% gaza." Prema skici terminala za tekući teret koju je izdala Lučka uprava Ploče dubina na terminalu za tekući teret da iznosi 11.1 m te da je dopušten uplov brodova gaza 10.20 m. Sukladno općem pravilu, ako dubina kanala iznosi 11.10 m, gaz broda može biti najviše 10.09, a ne 10.20 m. Odluka o plovidbi kanalom Vlaška, Lučka uprava Ploče, poslovni broj 3286/07 od 3. listopada 2007. također navodi da je dopušteni maksimalni gaz broda 10,20. Podaci koje je tužitelj objavio da nisu točni i da dovode u pitanje sigurnost broda prilikom uplova u kanal. Naime, Luka Ploče nije bila sigurna luka za m/b STI POPLAR.

86. Tuženik je naveo i da je ukupna dužina m/b STI POPLAR 184,26 m pa da je prilikom uplova tog broda u kanalu Vlaška bilo nužno koristiti tri tegljača. Osim toga, tuženik je naveo i kako postoje nejasnoće i neodređenosti vezano za režim plovidbe koji je na snazi u Luci Ploče. Iz Odluke Lučke uprave Ploče od 31. listopada 2018., kojom prestaje važiti Odluka od 3. listopada 2007., da proizlazi kako režim plovidbe nije mijenjan od 3. listopada 2007. do dana nezgode 5. kolovoza 2018., iako su se u međuvremenu izmjene režima plovidbe objavljivale na radio oglasima i u peljaru I iz 2012. Jedini uvjet koji nije mijenjan od 2007. do dana pomorske nezgode je plovidba s "2 tegljača" (iako je preporuka od 2014. da su za sigurnu plovidbu potrebna tri tegljača. Na te okolnosti tuženik je predložio izvesti dokaz saslušanjem ravnatelja Lučke uprave Ploče AČ i kapetana Lučke kapetanije Ploče GČ.

87. Prema dolaznom manifestu m/b STI POPLAR ima dolazni gaz od 10,1 m, ljetni gaz od 11.916, širinu od 27,40 i ukupnu dužinu od 184,26 m, a pomorska nezgoda da se dogodila u noćnoj plovidbi, nakon zalaska sunca, oko 21:30 sati. Stoga, prema režimu plovidbe kojeg je donijela Lučka uprava Ploče, a koji su bili na snazi u trenutku pomorske nezgode, a koji su nejasni i neusklađeni, m/b STI POPLAR da nije trebao dobiti dozvolu da uplovi u teglju u kanal Vlaška i da bude vezan na terminal. Dakle, Lučka uprava Ploče da je krivac za udar i štetu nastalu na Terminalu.

88. Tuženik je isticao i da kanal Vlaška nije bio adekvatno održavan pa do zbog toga Luka Ploče nije bila sigurna luka za m/b STI POPLAR, kao i da stanje terminala, koji je sagrađen 1979., nije u skladu sa standardom koji u odnosu na djelovanje sila postoji od 2011.

89. Osim toga, tuženik je isticao da Lučka uprava Ploče nije osigurala sigurno peljarenje, niti sigurno tegljenje u luci Ploče.

90. Nadalje, tuženik je isticao kako postoji i ekskulpacijski razlog – krivnja tegljača odnosno zapovjednika tegljača, a posljedično brodara tegljača. Naime, m/b STI POPLAR je u konkretnom slučaju bio tegljeni brod, a tegljači Altair i Jaki da su teglili tegljeni brod. Ugovorni zadatak tegljača je bio sigurna plovidba broda kanalom Vlaška i siguran manevar priveza broda na terminal. Tegljenje broda s dva tegljača je bilo obvezno i ugovorno. Tegljenje se obavljalo u sektoru manevriranja lučkog područja. Zbog dimenzija m/b STI POPLAR u odnosu na dubinu, širinu i konfiguraciju kanala Vlaška, brod u plovidbi kanalom i manevru pristajanja na Termnal nije imao nikakvu nautičko-manevarsku sposobnost i nautičko-manevarski je bio nesposoban. Brodski motori su radili zbog održavanja sustava i funkcije broda, u neutralnoj poziciji i isti da su manevarski nefunkcionalni. Brodovi u teglju, njih 3, čine "tegalj", u smislu članka 635. PZ-a, kojim upravlja zapovjednik tegljenog broda m/b STI POPLAR, u skladu s člankom 149. PZ-a. Plan plovidbe da je dogovorio i sačinio zapovjednik broda sa peljarom i zapovjednicima tegljača, kao i plan manevra pristajanja na terminal. Plan plovidbe je standardan i obvezan postupak upravljanja u svim plovidbama i manevrima te da se prilagođava konkretnim okolnostima plovnih puteva. Plan plovidbe je sačinjen tako da tegalj sigurno plovi kroz kanal Vlaška do priveza broda na Terminal. Peljar i zapovjednici oba tegljača da su se usuglasili sa planom plovidbe, odnosno manevra u konkretnom slučaju. Do udara u Terminal je došlo zbog neprovođenja plana plovidbe od strane oba tegljača. Po planu plovidbe brod je u teglju vučen krmom od tegljača "Jaki" trebao lagano doploviti paralelno s terminalom i zaustaviti se. Po potrebi, krmeni tegljač "Jaki" je trebao korigirati krmu, ispraviti i izvući brod paralelno s terminalom, a pramčani tegljač "Altair" je trebao korigirati brod paralelno sa terminalom, sve na sigurnoj udaljenosti za vezivanje na platforme Terminala. Odstupanja i neizvršenja Plana plovidbe, koja su uzrok udara broda u Terminal, da su se sastojala u tome što je u 21:26 sati, prije udara, zapovjednik pramčanog tegljača "Altair" otpustio tegalj, bez da se postavio po pramcu broda radi korigiranja, umjesto da je do kraja izvršenja plana plovidbe ostao u teglju radi zaustavljanja broda tegljenjem po pramcu u smjeru od terminala te da je otpuštanjem pramčanog tegljača "Altair" zapovjednik tegljača izravno prekršio naredbu o plovidbi kanalom Vlaška do Terminala za tekuće terete Lučke uprave Ploče br. 3428 od 15. listopada 2007. koja zahtjeva plovidbu s dva tegljača. Osim toga, u 19:27 LT i 19:29 LT, prije udara, zapovjednik tegljača " Ć" da nije pozicionirao i postavio tegljač " Ć" pod kutom od 90 stupnjeva u odnosu na os broda radi korigiranja krme broda, kao što je trebao po Planu plovidbe i kao što mu je peljar na brodu izdao uputu nego se postavio pod kutom od oko 40 stupnjeva, zbog čega je tegljač " Ć" vukao brod na terminal umjesto od terminala, a vožnja broda 19:28 LT od "lagano naprijed" do "punom snagom naprijed" je bila nedovoljna da zaustavi brod jer ga je tegljač "Jaki" prejako vukao na Terminal. Tuženik je predložio da sud pregleda VDR snimak, snimak nadzornih kamare, kao i da provede dokaz vještačenjem po vještaku nautičke struke na okolnost načina manevra kojim ne bi došlo do udara i odstupanja koja su u kauzalnoj vezi sa udarom broda u Terminal. 91. Dakle, iz svega toga da proizlazi da m/b STI POPLAR nije svojim pogonom / strojem punom snagom udario unatrag u utvrdicu i pretakalačku platformu terminala za tekući teret nego da je tegljač " Ć" svojim pogonom punom snagom naprijed, dok je bio paralelan sa uzdužnom osi broda, navukao brod na terminal i prouzročio štetu. Niti zapovjednik broda, niti peljar nije niti jednom svojom uputom ili propustom, uzrokovao takvo djelovanje tegljača "Jaki" nego da je to bila isključiva posljedica radnji i propusta zapovjednika tegljača "Jaki".

92. Tuženik je osporio i potraživanje tužitelja s osnove budućih predvidivih parničnih troškova, navodeći da tužitelj taj iznos ne može potraživati kao naknadu štete u ovom postupku jer takva šteta nije nastala niti je ZOO predviđa. Osim toga, rješenjem o određivanju privremene mjere tužitelju da je priznat trošak u iznosu od 130.000,00 kuna, a tužitelj da potražuje iznos od 135.000,00 kuna.

93. Tužitelj je podneskom od 4. lipnja 2020. osporio navode tuženika te je naveo kako tužitelj ostaje kod svih dosadašnjih navoda, a posebno da ostaje kod toga da je brod tuženika STI POPLAR udario u utvrdicu i terminal tekućih tereta isključivo zbog greške zapovjednika tog broda. Na taj način da je nastala velika šteta tužitelju i ostalim oštećenicima. Osim toga, tužitelj je naveo kako tuženik za predmetni štetni događaj odgovara na temelju stroge kauzalne odgovornosti, kao i da je Lučka kapetanija Ploče provela prekršajni postupak tijekom kojeg je utvrđena odgovornost okrivljenog / zapovjednika broda STI POPLAR za predmetni štetni događaj. Naime, zapovjednik broda STI POPLAR da je u provedenom prekršajnom postupku priznao krivnju za počinjeni pomorski prekršaj i predmetni štetni događaj te da nije pokušao krivnju prebaciti na neku treću osobu, kao što to tuženik želi u ovom postupku. Stoga, prekršajnim nalogom Lučke kapetanije Ploče od 6. kolovoza 2018. zapovjedniku broda STI POPLAR da je zbog počinjenog prekršaja iz članka 133. Pomorskog zakonika, u svezi s člankom 149. PZ-a, izrečena novčana kazna koju je tuženik podmirio 13. kolovoza 2018. U odnosu na navode tuženika kojima pokušava odgovornost prebaciti na tegljače, tužitelj navodi kako za vrijeme tegljenja tegljači postupaju isključivo na temelju uputa zapovjednika tegljenog broda, a to da se odnosi na vrijeme hvatanja odnosno otpuštanja teglja te smjer i snagu teglja. Uostalom, zapovjednik da je uredno i bez primjedbi potpisao zapisnik o tegljenju.

94. Tužitelj je naveo kako je neosnovano ponovno osporavanje aktivne i pasivne legitimacije.

95. Pored toga, tužitelj je naveo kako se pred ovim sudom vodi postupak pod poslovnim brojem P-499/2018 u kojem je provedeno vještačenje radi utvrđivanja okolnosti i dinamike udara m/b STI POPLAR u terminal tekućih tereta u luci Ploče po stalnom sudskom vještaku prof.dr.sc. Srećku Favri, dipl.ing., pa tužitelj predlaže da sud radi ekonomičnosti postupak u ovom postupku koristi taj pisani nalaz i mišljenje. Podredno, za slučaj da se tuženik usprotivi korištenju tog nalaza i mišljenja, tužitelj je predložio da se izrada nalaza i mišljenja u ovom postupku povjeri također sudskom vještaku Srećku Favri, a za slučaj da tuženik ne pristane na to, izrada nalaza i mišljenja da se povjeri sudskom vještaku Ratku Marinoviću.

96. U odnosu na navode tuženika o tome da luka Ploče nije sigurna luka, tužitelj je naveo kako je brod STI POPLAR prije i nakon ovog štetnog događaja uplovio u luku Ploče radi obavljanja komercijalnih operacija ukrcaja i iskrcaja tereta. Stoga, navodi tuženika o tome da Luka Ploče nije sigurna luka da su neosnovani.

97. Tužitelj je naveo kako je isti u razdoblju prekida odnosno bitnog poremećaja svojih poslovnih aktivnosti pretrpio značajnu materijalnu štetu u vidu gubitaka prihoda odnosno izmakle koristi iz zaključenih ugovora sa korisnicima tužiteljevih usluga Petrol d.o.o. i Fuel Energy Ltd. Stoga, kako je tužitelju uslijed ovog štetnog događaja poslovna aktivnost skladištenja naftnih derivata bila onemogućena odnosno bitno poremećena, tužitelj od tuženika potražuje naknadu štete. U odnosu na tuženikove navode vezano za revizorsko izvješće za 2018. iz kojeg proizlazi da je tužitelj 2018. ostvario veće prihode nego 2017., tužitelj je naveo kako je to zbog toga što je terminal kojeg koristi tužitelj u izgradnji pa da su takve usporedbe neprimjerene. Razlog većih prihoda u 2018. u odnosu na 2017. da proizlazi iz činjenice što je u 2017. završena prva faza izgradnje terminala te da je Petrol d.o.o. sredinom godine prešao na novi skladišni sustav na kopnenom terminalu za razliku od dotadašnjeg sustava na barži u kojem su bile aplicirane znatno niže cijene tužiteljevih usluga.

98. Tužitelj je predložio da sud izvede dokaz saslušanjem svjedoka LČ na okolnost ukupno pretrpljene štete i strukture iste, kao i da sud provede dokaz financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem na okolnost utvrđenja ukupnih financijskih gubitaka koje je pretrpio tužitelj zbog predmetnog štetnog događaja.

99. Tuženik je naveo kako se protivi prijedlogu tužitelja da se u ovom postupku koristi nalaz i mišljenje koji je izrađen u postupku koji se pred ovim sudom vodi pod brojem P-499/2018, kao i da se protivi da se izrada nalaza i mišljenja u ovom postupku povjeri sudskom vještaku Srećku Favri i Ratku Marinoviću. Isto tako, tuženik se usprotivio i prijedlogu da se izrada nalaza i mišljenja povjeri sudskim vještacima Ini Munitiću i Marinu Lovroviću, koje je također predložio tužitelj, smatrajući da se ne radi o sudskim vještacima koji bi mogli izraditi nalaz i mišljenje u ovoj pravnoj stvari.

100. Pored ranije istaknutih prigovora koji se odnose na mogućost primjene članka 811. PZ-a u ovoj pravnoj stvari, visine tužbenog zahtjeva, korištenja nalaza i mišljenja iz predmeta P-499/2018, tuženik je naveo da osporava činjenicu da je zapovjednik broda u prekršajnom postupku priznao krivnju te je naveo kako je u postupku naknade štete građanskopravna odgovornost šira od prekršajne odgovornosti. Stoga, u ovom postupku da je potrebno utvrditi sve pretpostavke odgovornosti za štetu. Tuženik je ustrajao u navodima da luka Ploče nije sigurna luka. Naime, tuženik je naveo kako je nakon obnove terminala tekućih tereta izmijenjen režim plovidbe kako bi se osigurala sigurna plovidba u kanalu Vlaška te da je m/b STI POPLAR nakon obnove pristao na terminal tekućih tereta uz pomoć tri tegljača, a ne uz pomoć dva tegljača kao što je to bio slučaj prilikom nastanka štetnog događaja.

101. Tuženik je predložio da sud, sukladno članku 233. stavak 3. ZPP-a pribavi izvješće o stanju dubina u kanalu Vlaška na dan štetnog događaja, s obzirom na to da tuženik taj podatak ne može sam pribaviti.

102. Podneskom od 2. rujna 2020. tužitelj je izjavio da je u međuvremenu inozemni osiguratelj tužitelja na temelju zaključene police osiguranja i nastupa osiguranog rizika prekida poslovanja svom osiguraniku (ovdje tužitelju) od ukupno utvrđenog gubitka uslijed "prisilnog prekida poslovne aktivnosti tužitelja u iznosu od 2.707.281,00 EUR obročno u četiri navrata isplatio naknadu u iznosu od 2.324.298,00 EUR" pa da tužitelj smanjuje svoj tužbeni zahtjev za navedeni iznos od 2.324.298,00 EUR-a. Stoga, tužitelj izjavljuje kako "smanjuje svoj tužbeni zahtjev za navedeni iznos i ustraje u isplati nepodmirenog dijela štete u iznosu od 382.983,00 EUR-a, odnosno u kunskoj protuvrijednosti u iznosu od 2.872.000,00 kn, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama".

103. Stoga, ovaj sud je rješenjem poslovni broj P-486/2018-48 od 22. svibnja 2023. utvrdio da je tužba povučena u tom dijelu.

104. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za naknadu štete u iznosu od 382.983,00 EUR-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, a koja šteta se sastoji od naknade izmakle koristi koju bi tužitelj po redovnom tijeku stvari ostvario na temelju ugovora koje je imao zaključene sa trgovačkim društvima Petrol d.o.o. i Fuel Energy Ltd., da 5. kolovoza 2018. nije došlo do udara m/b STI POPLAR u terminal tekućih tereta pri uplovljavanju tog broda u luci Ploče.

105. U dokazne svrhe sud je pregledao i pročitao isprave i dokumentaciju koja je sadržana u spisu i to: rješenje Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj R1-90/2018 od 13. kolovoza 2018. (listovi 14-22 spisa), Trajni Upitni list Pomorske Uprave Republike Maršalsko Otočje broj 542-15 (listovi 23-24 spisa), potvrda izdana kao dokaz o osiguranju sukladno članku VII. Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti za štetu zbog oštećenja uljem od 20. prosinca 2017. (listovi 25-26 spisa), zapisnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Lučke kapetanije Ploče o obavljenom inspekcijskom pregledu pomorskog dobra, luke, objekta sigurnosti plovidbe/plovnog puta, Klasa: UP/I-342-24/18-03/392, Ur.broj: 530-04-10-2-18-1 od 6. kolovoza 2018. (listovi 27-28 spisa), Ugovor o produženju prvenstvene koncesije sklopljen između Lučke kapetanije Ploče i Luke Ploče d.d. 14. srpnja 2009. (listovi 29-40 spisa), Ugovor o prijenosu koncesije za izgradnju i gospodarsko korištenje terminala tekućih tereta i postrojenja za tretman krutog i tekućeg otpada, te postrojenja za pranje vagonskih i kamionskih cisterni zaključen 15. srpnja 2009. između Lučke kapetanije Ploče, Luke Ploče d.d. i Luke Ploče Trgovina d.o.o. (list 41 spisa), potvrde Erste&Steiermarkische Bank (listovi 42-44 spisa), povijesni izvadak iz sudskog registra za društvo LUKA PLOČE – TRGOVINA d.o.o. (listovi 45-49 spisa), povijesni izvadak iz sudskog registra za društvo LUKA PLOČE – TRGOVINA d.o.o. (listovi 50-53 spisa), izvješće o pregledu građevine terminala tekućih tereta u luci Ploče nakon havarije udara broda 5. kolovoza 2018. br. 3546/18 izrađen od strane društva KOZINA PROJEKTI d.o.o. za projektiranje, nadzor i gradnju 7. kolovoza 2018. (listovi 54-56 spisa), ugovor o najmu spremničkog prostora i manipulaciji naftnim derivatima sklopljen 21. srpnja 2010. između društva Luka Ploče Trgovina d.o.o. i društva Petrol, Slovenska energetska družba d.d. (listovi 57-62 spisa), potvrda privatne isprave javnog bilježnika Jasne Štefčić iz Zagreba poslovni broj OV-1129/10 od 21. srpnja 2010. (list 63 spisa), dodatak br. 1. Ugovoru o najmu spremničkog prostora i manipulaciji naftnim derivatima od 19. studenog 2014. (listovi 64-65 spisa), Ugovor o prijenosu Ugovora o najmu spremničkog prostora i manipulaciji naftnim derivatima sklopljen 5. siječnja 2017. između društva Petrol, Slovenska energetska družba d.d., društva Petrol d.o.o. i društva Adriatic Tank Terminals d.o.o. (listovi 66-67 spisa), izvod iz poslovnih knjiga društva Adriatic Tank Terminals d.o.o. za razdoblje od 7. prosinca 2017. do 1. lipnja 2018. (list 68 spisa), ovjereni prijevod s engleskog jezika Ugovora o skladištenju i manipulaciji na određeno vrijeme sklopljenog 6. travnja 2017. između društva Adriatic Tank Terminals d.o.o. i društva Fuel Energy Limited (listovi 69-84 spisa), ovjereni prijevod s engleskog jezika dodatka ugovoru o skladištenju i manipulaciji na određeno vrijeme sklopljenog 21. lipnja 2018. između društva Adriatic Tank Terminals d.o.o. i društva Fuel Energy Limited (listovi 85-92 spisa), ovjereni prijevod s engleskog jezika Ugovora o skladištenju i manipulaciji na određeno vrijeme sklopljenog 10. srpnja 2017. između društva Adriatic Tank Terminals d.o.o. i društva Fuel Energy Limited (listovi 93- 112 spisa), ovjereni prijevod s engleskog jezika dodatka Ugovoru o skladištenju i manipulaciji na određeno vrijeme sklopljen 21. lipnja 2018. između društva Adriatic Tank Terminals d.o.o. i društva Fuel Energy Limited (listovi 113-121 spisa), vještačenje nastalih oštećenja na terminalu tekućih tereta u Luci Ploče nakon udara tankera dana 5. kolovoza 2018. izrađen od strane stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Nikše Urlića od 14. studenog 2018. (listovi 143-189 spisa), izvješće o ispitivanju tlačne čvrstoće betona ugrađenog u ab konstrukciju terminala tekućih tereta u Luci Ploče izrađeno od stane Sveučilišta u Zagrebu, Građevinskog fakulteta, Zavoda za tehničku mehaniku, Klasa: 740-01/18-01/22, Ur.broj: 251-64-18-18-7 od 7. siječnja 2019. (listovi 190-205 spisa), izvješće o ispitivanju tlačne čvrstoće betona ugrađenog u ab konstrukciju terminala tekućih tereta u Luci Ploče izrađeno od stane Sveučilišta u Zagrebu, Građevinskog fakulteta, Zavoda za tehničku mehaniku, Klasa: 740-01/18- 01/22, Ur.broj: 251-64-18-18-6 od 4. siječnja 2019. (listovi 206-225 spisa), nalaz i mišljenje Sveučilišta u Zagrebu, Građevinskog fakulteta od 25. siječnja 2018. (listovi 226-236 spisa), rješenje Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj R1-103/2018-110 od 9. svibnja 2019. (listovi 237-239 spisa), dopis Lučke uprave Ploče ev.br. 2005/19 od 16. svibnja 2019. (list 240 spisa), dopis društva Adriatic Tank Terminals d.o.o. od 21. veljače 2019. (list 241 spisa), dopis društva Adriatic Tank Terminals d.o.o. od 5. lipnja 2019. (list 242 spisa), klauzula pravomoćnosti/ovršnosti na rješenje – privremena mjera Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj R1-90/2018 (list 243 spisa), odluka Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-6634/04 od 26. rujna 2007. (listovi 282-283 spisa), građansko parnično procesno pravo iz studenog 2004. (listovi 284-285 spisa), građansko parnično pravo – stranke, njihovi zastupnici i treći u parničnom postupku IV. knjiga iz svibnja 2008. (listovi 286-287 spisa), presuda i rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-9800/13-4 od 10. rujna 2015. (listovi 288-295 spisa), presuda i rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5648/2017-2 od 29. kolovoza 2018. (listovi 296- 307 spisa), Specifičnosti pravnog režima na području morskih luka dr. sc. iur. AČ (listovi 308-327 spisa), Odgovornost brodara za štetne posljedice udara i osiguranje dr. ZČ iz rujna 1969. (listovi 328-332 spisa), Sistem plovidbenog prava Jugoslavije HČ iz 1990. (listovi 333-335 spisa), rješenje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Uprave sigurnosti plovidbe, Lučke kapetanije Ploče, Klasa: UP/I-342-24/18-03/392, Ur.broj: 530-04-10-2-18-2 od 14. kolovoza 2018. (list 336 spisa), presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-784/2002-2 od 15. travnja 2003. (listovi 337-338 spisa), presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-984/2009-2 od 7. rujna 2011. (listovi 339- 340 spisa), presuda Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gžx-88/2014-1 od 28. srpnja 2014. (listovi 341-342 spisa), godišnje izvješće o financijskim izvještajima na dan 31. prosinca 2018. zajedno s izvješćem ovlaštenog revizora (listovi 343-363 spisa), Zakon o obveznim odnosima autorski pročišćeni tekst s opsežnom sudskom praksom i prilozima OČ uz suradnju IČ iz 2002. (listovi 364-365 spisa), komentar Zakona o obveznim odnosima Opće redakcije Vilim Goranc iz studenog 2014. (listovi 366-367 spisa), naredba o plovidbi kanalom Vlaška do Terminala za tekuće terete od 15. listopada 2007. (list 368 spisa), Sistem plovidbenog prava Jugoslavije, Ugovori o iskorištavanju brodova Pravnog fakulteta u Zagrebu, Centra za stručno usavršavanje i suradnju s udruženim radom iz 1984. (listovi 369-370 spisa), Građansko pravo, Opći dio, stvarno pravo, obvezno i nasljedno pravo prof. dr. MČ i prof. dr. ŠČ iz veljače 2009. (listovi 371-372 spisa), Komentar Zakona o obveznim odnosima Opća redakcija RČ iz studenog 2014. (listovi 373-374 spisa), Komentar Zakona o obveznim odnosima Opće redakcije RČ iz studenog 2014. (listovi 375-376 spisa), odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III-49/2008 od 24. lipnja 2008. (listovi 377-379 spisa), rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-1490/2011-2 od 17. svibnja 2017. (listovi 380-382 spisa), presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5982/02-3 od 14. lipnja 2006. (listovi 383-385 spisa), presuda i rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 3215/2014-2 od 18. rujna 2017. (listovi 386-388 spisa), rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-1568/2015-2 od 12. lipnja 2019. (listovi 389-392 spisa), rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 1865/05-4 od 13. travnja 2005. (listovi 393-395 spisa), presuda i rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-7734/2008-11 od 8. prosinca 2009. (listovi 396-399 spisa), presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-6253/2008-7 od 20. veljače 2013. (listovi 400-409 spisa), rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1343/2019-2 od 28. ožujka 2019. (listovi 410-415 spisa), presuda i rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-461/10-2 od 14. prosinca 2011. (listovi 416-418 spisa), račun društva Adriatic Tank Terminals d.o.o. br. 180000096/P1/1 od 30. studenog 2018. (listovi 419-420 spisa), račun društva Adriatic Tank Terminals d.o.o. br. 18000107/P1/1 od 31. prosinca 2018. (listovi 421-422 spisa), račun društva Adriatic Tank Terminals d.o.o. br.19000006/P1/1 od 31. siječnja 2019. (listovi 423-424 spisa), račun društva Adriatic Tank Terminals d.o.o. br. 19000011/P1/1 od 28. veljače 2019. (listovi 425-426 spisa), račun društva Adriatic Tank Terminals d.o.o. br. 19000022/P1/1 od 29. ožujka 20149. (listovi 427-428 spisa), račun društva Adriatic Tank Terminals d.o.o. br. 19000028/P1/1 od 30. travnja 2019. (listovi 429-430 spisa), ovjereni prijevod s engleskog jezika dopisa društva FUEL ENERGY LIMITED od 17. listopada 2018. (listovi 431-434 spisa), Građansko pravo opći dio, stvarno pravo, obvezno i nasljedno pravo XII. neizmijenjeno izdanje prof. dr. MČ i prof. dr. ŠČ iz veljače 2009. (listovi 435-436 spisa), presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-2949/1995-2 od 15. prosinca 1999. (listovi 437-438 spisa), rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-930/2009-2 od 31. siječnja 2012. (listovi 439-440 spisa), rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev- 134/2000-2 od 5. travnja 2001. (listovi 441-443 spisa), godišnje izvješće s financijskim izvještajima na dan 31. prosinca 2017. godine zajedno s izvješćem ovlaštenog revizora (listovi 444-463 spisa), Status Lučke uprave Ploče iz 2013. godine (listovi 464-477 spisa), tehnička dokumentacija za izgradnju veza za naftne derivate i UNP Lučke uprave Ploče iz srpnja 2016. (listovi 478-519 spisa), dolazni brodski manifest od 5. kolovoza 2018. (list 520 spisa), zahtjev Lučke uprave Ploče za dostavu preslike Ekspertne procjene pomorskih i klimatskih uvjeta na lokaciji tankerskog veza u luci Ploče broj 43032018 od 3. prosinca 2018. (listovi 521-522 spisa), zahtjev Lučke uprave Ploče za dostavu preslike Maritimne studije za Terminal rasutih tereta broj 43042018 od 3. prosinca 2018. (listovi 523-524 spisa), dopis Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Klasa: 034-04/18-01/5489, Ur.broj: 530-04-4-7-18-3 od 30. listopada 2018. (list 525 spisa), zahtjev tužitelja za dostavu preslike Maritimne studije i Ekspertne procjene pomorskih i klimatskih uvjeta na lokaciji tankerskog veza u luci Ploče od 7. svibnja 2019. (listovi 526-527 spisa), Ugovor o izvođenju radova za privremeno korištenje Tankerskog veza u kanalu Vlaška između naručitelja Lučke uprave Ploče i izvođača Pomgrad Inženjering d.o.o. od 4. rujna 2018. (listovi 528-547 spisa), skica terminala za terminal za tekući teret Luke Ploče koju je izdala Luka Ploče (list 548 spisa), odluka Lučke uprave Ploče o plovidbi kanalom Vlaška od 3. listopada 2007. (list 549 spisa), NOAD za MB STI POPLAR od 4. kolovoza 2018. (list 550 spisa), prometno-plovidbena studija Pomorskog fakulteta u Rijeci, plovno područje Split, Ploče i Dubrovnik iz 2014. (listovi 551-684 spisa), zahtjev za pristup informacijama od 29. studenog 2018. (listovi 685-686 spisa), dopis Hrvatskog hidrografskog instituta, Klasa: 008-01/18-01/01-15, Ur.broj: 561-01-18-4292 od 14. prosinca 2018. (list 687 spisa), zapisnik Lučke Kapetanije Ploče o obavljenom inspekcijskom pregledu pomorskog dobra, luke, objekta sigurnosti plovidbe/plovnog puta, Klasa: UP/I-342-24/18-03/392, Ur.broj: 530-04-10-2-18-1 od 6. kolovoza 2018. (listovi 688-690 spisa), Oglas za pomorce Hrvatskog hidrografskog instituta iz lipnja 2019. (listovi 691-694 spisa), Luka Ploče – održavanje kanala Vlaška, pomorski iskop kamenog materijala, tehničke specifikacije iz travnja 2018. (listovi 695-709 spisa), izjava zapovjednika tegljača ALTAIR EČ od 6. kolovoza 2018. (list 710 spisa), izvještaj zapovjednika KČ o uplovu tankera STI Poplar u kanal Vlaška od 6. kolovoza 2018. (list 711 spisa), izvještaj dežurnog pilota ČČ od 5. kolovoza 2018. (list 712 spisa), HČ - Sistem plovidbenog prava Jugoslavije, Ugovor o iskorištavanju brodova iz 1984. (listovi 713-714 spisa), HČ – Sistem plovidbenog prava Jugoslavije, Ugovori o iskorištavanju brodova iz 1984. (listovi 715-716 spisa), HČ – Sistem plovidbenog prava Jugoslavije, Ugovori o iskorištavanju brodova iz 1984. (listovi 717-718 spisa), odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-1614/85 od 13. studenog 1985. (list 719 spisa), rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5561/08-3 od 19. veljače 2013. (listovi 720-724 spisa), presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 1472/2012-3 od 3. travnja 2012. (listovi 725-728 spisa), slike iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Srećka Favre izrađene za spis poslovni broj P-499/2018 (listovi 738- 761 spisa), rješenje Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj R1-105/2018 od 10. rujna 2018. (listovi 762-763 spisa), najava broda br. 443 od 14. svibnja 2018. (list 764 spisa), najava broda br. 532 od 18. srpnja 2019. (list 765 spisa), članak iz novina Slobodna Dalmacija od 22. srpnja 2019. (list 766 spisa), prekršajni nalog Lučke kapetanije Ploče, Klasa: 342-40/18-03/1, Ur.broj: 530-04-4-7-2-18-1 od 6. kolovoza 2018. (list 767 spisa), dopis tuženika Klasa: 342-40/18-03/1, Ur.broj: 530-04-4-7-2-18-1 od 10. kolovoza 2018. (list 768 spisa), nalaz i mišljenje prof. dr. sc. Srećka Favre od 5. ožujka 2020. (listovi 770-783 spisa), godišnje izvješće društva Adriatic Tank Terminals d.o.o. s financijskim izvještajima na dan 31. prosinca 2018. godine zajedno s izvješćem ovlaštenog revizora temeljeno na Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja (listovi 784-804 spisa), godišnje izvješće društva Adriatic Tank Terminals d.o.o. s financijskim izvještajima na dan 31. prosinca 2017. godine zajedno s izvješćem ovlaštenog revizora temeljeno na Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja (listovi 805-824 spisa), ispis s web stranice tužitelja od 23. srpnja 2020. (listovi 839- 840 spisa), presuda Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-3405/2014-2 od 30. ožujka 2016. (listovi 841-844 spisa), životopis stalnog sudskog vještaka doc.dr.sc. Srećka Favre dipl. ing. (listovi 845-856 spisa), presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-6032/2017-2 od 18. rujna 2018. (listovi 857-860 spisa), presuda i rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-547/2000-2 od 11. lipnja 2003. (listovi 861-862 spisa), presuda Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gžx- 88/2014-1 od 28. srpnja 2014. (listovi 863-864 spisa), zahtjev punomoćnika tuženika za pristup informacijama od 29. studenog 2018. (listovi 865-866 spisa), dopis tuženika Lučkoj kapetaniji Ploče od 19. svibnja 2020. (listovi 867-899 spisa), dopis Dubrovačko neretvanske županije od 19. lipnja 2020. (list 900 spisa), razmjena informacija zapovjednika broda i peljara od 18. srpnja 2019., ovjereni prijevod po ovlaštenom sudskom tumaču br. OV-492020 od 9. srpnja 2020. (listovi 901-907 spisa), CD (list 913 spisa), dopis Hrvatskog hidrografskog instituta, Klasa: 008-01-18-01-01-15, Ur.broj: 561-01-18-4292 od 14. prosinca 2018. (list 915 spisa), dopis Lučke kapetanije Ploče, Klasa: 342-19/07-01/04, Ur.broj: 530-03-07/04-07-1 od 16. listopada 2007. (list 916 spisa), Naredba o plovidbi kanalom Vlaška do Terminala za tekuće terete (listovi 917- 924 spisa), presuda Višeg privrednog suda SR Hrvatske od 4. travnja 1969. (listovi 931-933 spisa), Izvanugovorna odgovornost vlasnika broda i brodara - Komentar prof. dr. BČ (listovi 934-958 spisa), ovjereni prijevod s engleskog jezika dokaza o izvršenoj uplati (listovi 959-962 spisa), ovjereni prijevod s engleskog jezika dokaza o izvršenoj uplati (listovi 963-967 spisa), ovjereni prijevod s engleskog jezika dokaza o izvršenoj uplati (listovi 968-972 spisa), ovjereni prijevod s engleskog jezika dokaza o izvršenoj uplati (listovi 973-977 spisa), ovjereni prijevod s engleskog jezika dokaza o izvršenoj uplati (listovi 978-983 spisa), rješenje Lučke kapetanije Rijeka, Klasa: UP/I- 342-24/18-03/548, Ur.broj: 530-04-1-2-19-2 od 12. lipnja 2019. (listovi 1001-1002 spisa), maritimna studija "Maritimna sigurnost pri prihvatu brodova za prijevoz nafte i naftnih derivata na tankerskom pristanu u Bakru" izrađena od POMGRAD INŽENJERING d.o.o. za potrebe naručitelja INA industrija nafte d.d. (listovi 1003-1159 spisa), rješenje Lučke kapetanije Ploče, Klasa: 342-21/18-04/35, Ur.broj: 530-04-4-7- 21-2 od 21. rujna 2018. (listovi 1163-1164 spisa), e-mail (listovi 1165-1166 spisa), rekonstrukcija terminala za dopremu, skladištenje i otpremu tekućih tereta u Pločama (listovi 1167-1276 spisa), popis priloga i dokaza uz podnesak od 8. studenog 2022. (list 1323 spisa), dopis Lučke kapetanije Ploče, Klasa: 342-27/18-02/6, Ur.broj: 530- 04-10-2-18-16 od 23. listopada 2018. (listovi 1324-1325 spisa), podnesak tuženika od 24. svibnja 2022. (listovi 1326-1327 spisa), zahtjev tuženika Lučkoj kapetaniji Ploče od 10. listopada 2018. (listovi 1328-1329 spisa), dopis Lučke kapetanije Ploče, Klasa: 342-01/22-01/750, Ur.broj: 530-04-10-2-22-2 od 22. veljače 2022. (listovi 1330-1334 spisa), dopis Lučke kapetanije Ploče, Klasa: UP/I-342-2/18-03/392, Ur.broj: 530-04- 10-2-18-4 od 23. listopada 2018. (listovi 1335-1336 spisa), dopis Lučke kapetanije Ploče, Klasa: 342-27/18-02/6, Ur.broj: 530-04-10-2-19-18 od 7. svibnja 2019. (listovi 1337-1338 spisa), zapisnik s ročišta glavne rasprave održane pred Trgovačkim sudom u Splitu pod poslovnim brojem P-499/2018 od 20. listopada 2021. (listovi 1339-1345 spisa), naredba Ureda predsjednice Trgovačkog suda u Splitu u poslovnom broju P- 499/2018 od 25. veljače 2022. (listovi 1346-1347 spisa), preslika prekršajnog spisa poslovni broj P-303/2019 (listovi 1348-1426 spisa), svezak II spisa Trgovačkog suda u Splitu pod poslovnim brojem R1-89/2018 (listovi 1427-1538 spisa), preslika prekršajnog spisa poslovni broj P-303/2019 (listovi 1539-1615 spisa), 3. dio nalaza i mišljenja vještaka Vranića (listovi 1616-1644 spisa), dopis Lučke uprave Ploče iz postupka poslovni broj P-474/2018 od 18. lipnja 2021. s prilozima (listovi 1645-1824 spisa), 2. dio nalaza i mišljenja vještaka Vranića (listovi 1825-1853 spisa), 1. dio nalaza i mišljenja vještaka Vranića (listovi 1854-1882 spisa), presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-370/2004-3 od 23. kolovoza 2006. (listovi 1883-1888 spisa), Građansko pravo, U, Narodne Novine 2008. strana 603 (listovi 1889-1892 spisa), Sistem plovidbenog prava Jugoslavije, treća knjiga, HČ, Pravni fakultet Zagreb 1984. strana 115 (listovi 1893-1895 spisa), građansko pravo – prof. dr. MČ i prof. dr. ŠČ, Narodne Novine d.d. 2008. strana 612-613 (listovi 1896-1899 spisa), Građansko parnično procesno pravo – dr.sc. ĐČ i dr.sc. VČ, Narodne Novine d.d. 2004. strana 498-499 (listovi 1900- 1903 spisa), presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 3150/2013-3 od 22. svibnja 2014. (listovi 1904-1917 spisa), Obvezno pravo, izvanugovorni odnosi, Novi informator 2015., str, 142-143 (listovi 1918-1920 spisa), presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3958/12-3 od 22. ožujka 2016. (listovi 1921-1929 spisa), Građansko pravo, U, Narodne Novine d.d. 2008., str. 615-618 (listovi 1930-1935 spisa), Obvezno pravo, izvanugovorni obvezni odnosi, Novi informator 2015., str. 78-79 (listovi 1936-1938 spisa), presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 2323/08-3 od 14. listopada 2008. (listovi 1939-1942 spisa), Obvezno pravo, izvanugovorni obvezni odnosi, Novi informator 2015., str. 64-65 (listovi 1943-1945 spisa), Građansko pravo – prof. dr. MČ i prof. dr. ŠČ, Narodne Novine d.d. 2008., str. 596-597 (listovi 1946-1949 spisa), Građansko pravo - prof. dr. MČ i prof. dr. ŠČ, Narodne Novine d.d. 2008., str. 586-588 (listovi 1950-1954 spisa), Obvezno pravo, izvanugovorni obvezni odnosi, Novi informator 2015., str. 86-91 (listovi 1955-1959 spisa), Građansko parnično pravo, utvrđivanje činjenica, VII. Knjiga – VČ, siječanj 2018., str. 119-120 (listovi 1960-1963 spisa), Građansko parnično pravo, utvrđivanje činjenica, VII. Knjiga – VČ, siječanj 2018., str. 64-68 (listovi 1964-1970 spisa), Građansko parnično pravo, utvrđivanje činjenica, VII. Knjiga – VČ, siječanj 2018., str. 632-633 (listovi 1971-1974 spisa), presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3255/2019-3 od 11. svibnja 2022. (listovi 1975-1985 spisa), presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-7326/2007-5 od 12. listopada 2010. (listovi 1986-1989 spisa), Udžbenik plovidbenog prava – Branko HČ, [adresa], Narodne Novine 1983., str. 60 (listovi 1990-1992 spisa), rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-6184/06-5 od 14. ožujka 2007. (listovi 1993-1998 spisa), Građansko parnično pravo, utvrđivanje činjenica, VII. knjiga – VČ, Narodne Novine siječanj 2018., str. 659 (listovi 1999-2001 spisa), Udžbenik plovidbenog prava Branko Jakaša, Zagreb, Narodne Novine 1983., str. 43 (listovi 2002-2005 spisa), rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U- II-602/1996 od 5. veljače 1997. (listovi 2006-2008 spisa), Obvezno pravo izvanugovorni obvezni odnosi, Novi informator str. 78-81 (listovi 2009-2012 spisa), Obvezno pravo izvanugovorni obvezni odnosi, Novi informator str. 154-157 (listovi 2013-2016 spisa), Građansko pravo – prof. dr. MČ i prof. dr. ŠČ, Narodne Novine 2008., str. 379-381 (listovi 2017-2021 spisa), Pravilnik o redu i uvjetima rada na lučkom području luke Ploče od 24. travnja 2006. (listovi 2055-2080 spisa), Građansko parnično pravo, utvrđivanje činjenica, VII. knjiga – VČ, Narodne Novine siječanj 2018., str. 668 (listovi 2099-2101 spisa), Građansko parnično pravo, utvrđivanje činjenica, VII. knjiga – VČ, Narodne Novine siječanj 2018., str. 662-664 (listovi 2102-2107 spisa), Građansko parnično pravo, utvrđivanje činjenica, VII. knjiga – VČ, Narodne Novine siječanj 2018., str.659-662 (listovi 2108-2113 spisa), "Privremeno označavanje prilaza terminalu za tekuće terete u kanalu Vlaška" Plovputa d.o.o. od 18. svibnja 2016. (listovi 2142-2145 spisa), izračun širine plovnog puta (listovi 2146-2151 spisa), snimka VDR sustava (list 2152 spisa), Pravilnik o rukovanju opasnim tvarima Lučke uprave Ploče (listovi 2153-2162 spisa), Avenca (list 2163 spisa), VDR remote alarm unit (list 2164 spisa), Furuno (list 2165 spisa), Introduction to the fifth edition (listovi 2166-2169 spisa), Građansko parnično pravo, utvrđivanje činjenica, VII. knjiga – VČ, Narodne Novine, siječanj 2018. (listovi 2255-2257 spisa), Građansko parnično pravo, utvrđivanje činjenica, VII. knjiga – VČ, Narodne Novine, siječanj 2018. (listovi 2258-2261 spisa), Građansko parnično pravo, utvrđivanje činjenica, VII. knjiga – VČ, Narodne Novine, siječanj 2018. (listovi 2262-2264 spisa), Građansko parnično pravo, utvrđivanje činjenica, VII. knjiga – VČ, Narodne Novine, siječanj 2018. (listovi 2265-2268 spisa), rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-185/03- 3 od 22. studenog 2006. (listovi 2269-2274 spisa), rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4138/2007-6 od 15. prosinca 2011. (listovi 2275- 2278 spisa), presuda Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-58/2020-18 od 7. lipnja 2021. (listovi 2279-2288 spisa), presuda Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-219/2018-2 od 18. srpnja 2018. (listovi 2289-2291 spisa), Građansko parnično pravo, utvrđivanje činjenica, VII. knjiga – VČ, Narodne Novine, siječanj 2018. (listovi 2292-2295 spisa), Obvezno pravo, posebni dio II., izvanugovorni obvezni odnosi, Novi informator (listovi 2296-2298 spisa), Obvezno pravo, posebni dio II., izvanugovorni obvezni odnosi, Novi informator (listovi 2299-2301 spisa), dopis Lučke kapetanije Split, Klasa: 342-01/23-01/004, Ur.broj. 51327-03-23-002 od 21. veljače 2023. (listovi 2302-2303 spisa), rezolucija A.960(23) od 5. prosinca 2003. (listovi 2304- 2314 spisa), IMO smjernice od VDR-u MSC/CIRC.1024 od 29. svibnja 2002. (listovi 2315-2318 spisa), web stranica Avence od 2. svibnja 2023. (listovi 2319-2320 spisa), stručno mišljenje Sveučilišta u Rijeci, Pomorskog fakulteta o mogućnosti prihvata plovila (trajekta) potencijalnog dodatnog prijevoznika koji bi vršio uslugu prijevoza putnika i vozila na dodatnim linijama na relaciji Zadar – Preko iz veljače 2023. (listovi 2321-2344 spisa), zapisnik s glavne rasprave održane 31. ožujka 2023. (listovi 2345- 2358 spisa), zapisnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture o provedenom unutarnjem nadzoru i kontroli rada Lučke kapetanije Rijeka, Klasa: 050-01/19-01/373, Ur.broj: 530-04-2-1-19-4 od 16. rujna 2019. (listovi 2359-2371 spisa), IMO upute za istražitelje (listovi 2372-2411 spisa), Planiranje pomorske plovidbe – Damir Zec, Rijeka 1997. (listovi 2412-2415 spisa), IMO rezolucija A.861(20) od 27. studenog 1997. (listovi 2416-2423 spisa), rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3147/07-4 od 23. srpnja 2008. (listovi 2424-2427 spisa), zapisnik s glavne rasprave održane pred Trgovačkim sudom u Splitu pod poslovnim brojem P- 279/2019-28 od 29. ožujka 2023. (listovi 2428-2438 spisa), rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-II-602/1996 od 5. veljače 1997. (listovi 2439-2440 spisa), IMO rezolucija A.817(19) od 23. studenog 1995. (listovi 2441-2457 spisa), Planiranje pomorske plovidbe – Damir Zec, Rijeka 1997. (listovi 2458-2460 spisa), zaključak Lučke kapetanije Ploče, Klasa: 342-27/18-02/6, Ur.broj: 530-04-10-2-18-14 od 29. kolovoza 2018. (list 2461 spisa), potvrda o primitku VDR zapisa i alarmne liste stroja od 30. kolovoza 2018. (list 2462 spisa), privremena izjava o ozbiljnoj pomorskoj nesreći, Udar teretnog broda STI Poplar u tankerski pristan, Klasa: 342-27/18-01/86, Ur.broj: 699-05/4-22-116 od 5. kolovoza 2018. (listovi 2463-2493 spisa), snimka zaslona -prilog e-mailu Lučke kapetanije Ploče od 31. kolovoza 2018. (list 2494 spisa), e-mail lučkog kapetana Č od 31. kolovoza 2018. (list 2495 spisa), zapisnik Lučke kapetanije Ploče od 6. rujna 2018. (list 2496 spisa), završno izvješće Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, Odjela za istrage nesreća u pomorskom prometu o ozbiljnoj pomorskoj nesreći – nasukanje teretnog broda "Rinella M", Klasa: 342-27/20-01/01, ur.broj: 699-05/4-22-304 od 17. veljače 2022. (listovi 2497-2592 spisa), Statut Pomorskog fakulteta od 25. travnja 2018., Klasa: 602-04/18-01-2, Ur.broj: 2170-57-18-01-36 (listovi 2593-2614 spisa), rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-7457/05-3 od 28. prosinca 2005. (listovi 2615-2617 spisa), presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-6394/2017-6 od 22. kolovoza 2019. (listovi 2618-2623 spisa), potvrda Furuno software VR 3000 (list 2624 spisa), priručnik za uporabu VDR VR 3000 (listovi 2625-2685 spisa), priručnik za uporabu VDR VR 7000 (listovi 2686- 2749 spisa), ovjereni prijevod s engleskog jezika br. Ov-34/2023 od 24. svibnja 2023. (listovi 2765-2837 spisa), presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev x-1079/2013-2 od 19. ožujka 2014. (listovi 2863-2864 spisa), izdani računi Fuel Energy Ltd 2017. (listovi 2866-2873 spisa), izdani računi Petrol 2017. (listovi 2874- 2895 spisa), obrazloženja ušteda i dodatnih troškova (listovi 2896-2899 spisa), ovjereni prijevod izvještaja osiguravajućeg društva s engleskog jezika (listovi 2900- 2920 spisa), konačni izračun gubitaka zbog prekida poslovanja (list 2921 spisa), izdani računi Petrol 2018. (listovi 2923-2929 spisa), dodatak br. 2 Ugovoru o najmu spremničkog prostora i manipulaciji naftnim derivatima sklopljen 5. siječnja 2017. između društva Adriatic Tank Terminals d.o.o. i društva Petrol d.o.o. (listovi 2930-2931 spisa), dopuna br. 1 Ugovora o terminskom skladištenju i protoku na određeno vrijeme sklopljen između društva Adriatic Tank Terminals d.o.o. i društva Fuel Energy Limited od 10. srpnja 2017. (listovi 2932-2937 spisa), dopuna br. 1 Ugovora o terminskom skladištenju i i protoku na određeno vrijeme, sklopljen između društva Adriatic Tank Terminals d.o.o. i društva Fuel Energy Limited od 6. travnja 2017. (listovi 2938-2943 spisa), izdani računi Petrol za razdoblje od kolovoza do prosinca 2018. (listovi 2944- 2961 spisa), ovjereni prijevod izmjene i dopune br. 1 Ugovora o skladištenju i protoku na određeno vrijeme od 6. travnja 2017. sklopljen između društva Adriatic Tank Terminals d.o.o. i društva Fuel Energy Limited (listovi 2962-2975 spisa), ovjereni prijevod s engleskog jezika izmjene i dopune br. 1 Ugovora o skladištenju i protoku na određeno vrijeme sklopljen između društva Adriatic Tank Terminals d.o.o. i društva Fuel Energy Limited 10. srpnja 2017. (listovi 2976-2989 spisa), potvrda o preuzimanju elektroničkog sustava pismena primatelja PČ (list 3004 spisa), presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3277/04-3 od 17. siječnja 2007. (listovi 3005-3007 spisa), izveden je dokaz vještačenjem po vještaku pomorske struke Sveučilište u Rijeci, Pomorski fakultet radi utvrđenja postojanja razloga oslobođenja tuženika od odgovornosti za nastanak štete i dokaz financijsko- knjigovodstvenim vještačenjem po sudskom vještaku Darki Cecić, dipl.oec., radi utvrđivanja visine izgubljenih prihoda tužitelja za razdoblje u kojem je tankerski vez u Luci Ploče (terminal tekućih tereta) bio zatvoren. 106. Tužitelj je predlagao da sud, pored tih dokaza, izvede dokaz saslušanjem svjedoka LČ, zaposlenika tužitelja "na okolnost ukupno pretrpljene štete i strukture iste" te da provede dokaz po vještaku tehnološke struke, radi utvrđivanja činjenica za koje sam navodi da ih "pretpostavlja nespornim". Tuženik je predlagao da sud izvede dokaz saslušanjem svjedoka ĆČ na okolnost je li ugovoreno osiguranje i je li tužitelju isplaćena osigurnina, kao i da provede dokaz saslušanjem zapovjednika broda UČ, peljara ČČ, zapovjednika tegljača "Altair" EČ, zapovjednika tegljača " Ć" TČ, ravnatelja Lučke uprave Ploče AČ i kapetana Lučke kapetanije Ploče GČ (na okolnost je li mijenjan pomorski režim).

107. Člankom 7. ZPP-a propisano je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. 108. Člankom 220. stavak 1. ZPP-a propisano je da dokazivanje obuhvaća sve činjenice koje su važne za donošenje odluke, dok iz stavka 2. istog članka proizlazi da sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica.

109. Stoga, kako su sve odlučne činjenice važne za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari utvrđene ocjenom isprava sadržanih u spisu, kao i provedenim pomorskim vještačenjima po Pomorskom fakultetu u Rijeci te financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem koje je provedeno po stalnom sudskom vještaku Darki Cecić, dipl.oec., sud je takve dokazne prijedloge stranaka odbio kao nepotrebne. Osim toga, za navesti je kako je tužitelj predlagao da sud svjedoka LČ sasluša na okolnost ukupno pretrpljene štete i strukture iste. U odnosu na taj dokazni prijedlog tužitelja, za navesti je kako se visina pretrpljene štete tijekom postupka može utvrđivati samo provođenjem dokaza financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem, a dokaz saslušanjem svjedoka ne predstavlja adekvatan dokazni prijedlog kojim bi sud mogao utvrditi visinu i strukturu štete.

110. Tužbeni zahtjev je osnovan.

111. Među strankama tijekom postupka nije bilo sporno da je 5. kolovoza 2018. oko 21:30 sati, prilikom uplovljavanja m/b STI POPLAR prema terminalu tekućih tereta u luci Ploče, došlo do udara m/b STI POPLAR u terminal tekućih tereta, kao ni to da je prilikom tog štetnog događaja došlo do oštećenja utvrdice terminala tekućih tereta. 112. Isto tako, među strankama nije bilo sporno ni to da je terminal tekućih tereta bio zatvoren u razdoblju od 6. kolovoza 2018. pa do 4. studenog 2018., dok je u razdoblju od 5. studenog 2018. do 31. svibnja 2019. otvoren za promet pod posebnim reduciranim režimom.

113. Među strankama nije bilo sporno ni to da tužitelj tvrdi kako u razdoblju od 5. kolovoza 2018. do 4. studenog 2018. nije bio u mogućnosti obavljati svoje poslovanje na terminalu, a u razdoblju od 5. studenog 2018. do 31. svibnja 2019. tužitelj da je poslovanje obavljao pod posebnim reduciranim režimom, pa da mu je zbog toga nastala šteta koja se sastoji u izmakloj koristi koju bi tužitelj po redovnom tijeku stvari ostvario da je mogao realizirati ugovore koje je imao zaključene sa trgovačkim društvima Petrol d.o.o. i Fuel Energy Ltd.

114. Nadalje, među strankama tijekom postupka nije bilo sporno ni to da je u postupku koji se pred Trgovačkim sudom u Splitu vodi pod brojem R1-103/2018 utvrđeno osnivanje fonda ograničene odgovornosti brodara radi namirenja tražbina svih šteta u odnosu na koje se predlagatelj može pozvati na ograničenje odgovornosti s danom 6. rujna 2018., a koje tražbine proizlaze iz štetnog događaja koji se dogodio 5. kolovoza 2018.

115. Među strankama tijekom postupka nije bilo sporno ni to da je inozemni osiguratelj na temelju zaključenog ugovora o osiguranju tužitelju isplatio naknadu u iznosu od 2.324.298,00 EUR-a pa da je tužitelj smanjio svoj tužbeni zahtjev za navedeni iznos od 2.324.298,00 EUR-a, kao ni to da tužitelj sada ustraje u zahtjevu za isplatu nepodmirenog dijela štete u iznosu od 382.983,00 EUR-a.

116. Nadalje, među strankama tijekom postupka nije bilo sporno ni to da je m/b STI POPLAR u konkretnom slučaju (prilikom nastanka štetnog događaja) bio tegljeni brod, a tegljači Altair i Jaki da su teglili tegljeni brod. 117. Kao sporno među strankama trebalo je utvrditi najprije je li tužitelj aktivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari. Zatim, kao sporno je trebalo utvrditi je li osnovan istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije.

118. Aktivna legitimacija predstavlja određeni pravni odnos tužitelja prema predmetu spora koji ga ovlašćuje da pokrene postupak za ostvarivanje svojega zahtjeva prema predmetu spora (legitimatio ad causam activa), dok tuženiku daje svojstvo stranke prema kojoj se može ostvarivati takav zahtjev (pasivna legitimacija – legitimatio od causam passiva).

119. Pregledom Ugovora o produženju prvenstvene koncesije (Terminal tekućih tereta i postrojenje za tretman krutog i tekućeg otpada te postrojenje za pranje vagonskih i kamionskih cisterni) utvrđeno je kako je taj ugovor sklopljen 14. srpnja 2009. između Lučke uprave Ploče (kao davatelja koncesije) te Luke Ploče d.d. (kao ovlaštenika koncesije).

120. Uvidom u Ugovor o prijenosu koncesije za izgradnju i gospodarsko korištenje terminala tekućih tereta i postrojenja za terminal krutog i tekućeg otpada te postrojenja za pranje vagonskih i kamionskih cisterni utvrđeno je da je taj ugovor sklopljen 15. srpnja 2009. između Lučke uprave Ploče kao davatelja koncesije, Luke Ploče d.d. kao prijenosnika koncesije te Luke Ploče Trgovina d.o.o. kao ovlaštenika koncesije.

121. Uvidom u povijesni izvadak iz sudskog registra utvrđeno je kako je trgovačko društvo LUKA PLOČE-TRGOVINA d.o.o. promijenilo tvrtku u Adriatic Tank Terminals d.o.o. (ovdje tužitelj).

122. Uvidom u Ugovor o najmu spremničkog prostora i manipulaciji naftnim derivatima utvrđeno je kako je taj ugovor sklopljen 21. srpnja 2010. između Luke Ploče Trgovina d.o.o. kao najmodavca i Petrol, Slovenska energetska družba d.d., kao najmoprimca. 123. Iz tog ugovora proizlazi da najmodavac namjerava u slobodnoj zoni luke Ploče, na dijelu pomorskog dobra, najkasnije do 30. lipnja 2012., izgraditi novi spremnički prostor za manipulaciju naftnim derivatima ukupnog kapaciteta od 50.000 m3, od toga 30.000 m3 (1. faza) te 2.000 m3 (2. faza) za potrebe najmoprimca, sukladno projektnoj dokumentaciji. Ugovoreno je da će najmodavac upravljati kapacitetima za skladištenje naftnih derivata u spremniku po njegovoj izgradnji i pribavljanju uporabne dozvole i drugih dozvola koje su potrebne za komercijalno upravljanje spremnikom na temelju Ugovora o prijenosu koncesije za izgradnju i gospodarsko korištenje terminala za tekuće terete i postrojenja za tretman krutog i tekućeg otpada te postrojenja za pranje vagonskih i kamionskih cisterni od 15. srpnja 2009., br. 773/09.

124. Predmetni ugovor je sklopljen u svrhu dugoročne opskrbe maloprodajne i veleprodajne mreže na teritoriju BIH od strane najmoprimca Petrol d.d. Najmoprimac se obvezao da će za vrijeme trajanja ugovora vršiti minimalni promet od 150.000 m3/godišnje.

125. Između stranaka tog ugovora je ugovoreno kako će najmodavac po pribavljanju uporabne i svih drugih dozvola za spremnik, sukladno propisima Republike Hrvatske, dati, a najmoprimac primiti u najam kapacitete Spremnika po Prilogu br. 3. , sukladno odredbama ugovora, najkasnije do 30. lipnja 2012.

126. Člankom 5. predmetnog Ugovora ugovoreno je da su stranke utvrdile cijenu najma spremnika u prvih 15 godina u iznosu od 5,00 EUR-a po m3 mjesečno i cijenu manipulacije u iznosu od 3,00 EUR-a/m3 po pretovarnoj količini za manipulativne troškove (manipulacija). Osnovica za obračun manipulacija je količina robe koja je izdana u svakom mjesečnom obračunskom razdoblju.

127. Stranke su ugovorile da se najmoprimac za trajanja tog ugovora obvezuje vršiti minimalni promet od 150.000 m3 godišnje. Ako najmoprimac ne ostvari minimalni promet od 150.000 m3 godišnje u razdoblju od dvanaest uzastopnih mjeseci, najmodavac da će mu za razliku do 150.000 m3 ispostaviti račun po cijeni manipulacije koja je utvrđena u članku 5., u roku od 8 dana od dana isteka perioda za dvanaest mjeseci.

128. Ugovor je sklopljen na rok od 15 godina od trenutka kada spremnik bude sposoban za uporabu sukladno propisima Republike Hrvatske i po potpisivanju zapisnika o primopredaji sukladno članku 13. tog Ugovora. (članak 16. stavak 1. Ugovora). Između stranaka je ugovoreno da ako nijedna od stranaka ne obavijesti drugu stranu u roku od 180 dana prije isteka ugovorenog roka da se ugovor istekom ugovorenog roka raskida, ugovor da se pod istim uvjetima produljuje za daljnjih 5 (pet) godina.

129. Stranke su 19. studenog 2014. sklopile Dodatak br. 1. Ugovoru o najmu spremničkog prostora i manipulaciji naftnim derivatima.

130. Dana 5. siječnja 2017. sklopljen je Ugovor o prijenosu Ugovora o najmu spremničkog prostora i manipulaciji naftnim derivatima između Petrol, Slovenska energetska družba d.d. kao prenositelja, Petrol d.o.o. kao primatelja te Adriatic Tank Terminals d.o.o., kojim je Petrol d.d. prenio sva prava i obveze iz Osnovnog ugovora i Dodatka 1. na Petrol d.o.o., koji na temelju tog ugovora postaje najmoprimac skladišnih kapaciteta definiranih Osnovnim ugovorom i Dodatkom br. 1.

131. Iz isprave tužitelja, naslovljene kao "Realizirani prihod od tekućih tereta 07- 12/2017 i 01-06/2018, Izvod iz poslovnih knjiga" proizlazi da je tužitelj u razdoblju od srpnja 2017. do lipnja 2018. od Trgovačkog društva Petrol d.o.o. ostvario prihod od skladištenja i manipulacija u visini od 18.108.896,06 kuna, a od trgovačkog društva Fuel Energy Ltd. u visini od 21.566.300,21 kuna.

132. Ugovor o skladištenju i manipulaciji između tužitelja kao društva i Fuel Energy Ltd. kao klijenta sklopljen je 6. travnja 2017. Ugovor je sklopljen na 9 mjeseci, i to od 8. travnja 2017. do 1. kolovoza 2017. Tim ugovorom tužitelj se obvezao vršiti manipulacije i skladištenje ultra lakog sumpornog dizela (ULSD) sukladno prevladavajućoj europskoj specifikaciji ULSD s max 10 ppm sumpora i ulja 1000ppm, u skladu sa specifikacijom proizvoda kako je određeno u Dodatku 2. 133. Klijent (Fuel Energy Ltd. je obvezan plaćati naknade koje su određene Dodatkom 3. (list 83 spisa).

134. Adriatic Tank Terminals d.o.o. kao Društvo i Fuel Energy Ltd. kao klijent su 21. lipnja 2018. sklopili Dodatak Ugovoru o skladištenju i manipulaciji na određeno vrijeme te su tim ugovorom izmijenili članak 3.2. Ugovora na način da se početak ugovora određuje kao 1. kolovoza 2017., a trajanje ugovora je ugovoreno do 31. prosinca 2009. Istim Dodatkom stranke su izmijenile i Dodatak 3. – Cijene.

135. Ugovor o skladištenju i manipulaciji između tužitelja kao društva i Fuel Energy Ltd. kao klijenta sklopljen je 10. srpnja 2017. Ugovor je sklopljen na razdoblje od 1. kolovoza 2017. do 9. siječnja 2018. Tim ugovorom tužitelj se obvezao vršiti manipulacije i skladištenje ultra lakog sumpornog dizela (ULSD) sukladno prevladavajućoj europskoj specifikaciji ULSD s max 10 ppm sumpora i ulja 1000ppm, u skladu sa specifikacijom proizvoda kako je određeno u Dodatku 2. 136. Klijent (Fuel Energy Ltd. je obvezan plaćati naknade koje su određene Dodatkom 3. (list 108 spisa).

137. Adriatic Tank Terminals d.o.o. kao Društvo i Fuel Energy Ltd. kao klijent su 21. lipnja 2018. sklopili Dodatak Ugovoru o skladištenju i manipulaciji na određeno vrijeme od 10. srpnja 2017. te su tim ugovorom izmijenili članak 3.2. Ugovora na način da se početak ugovora određuje kao 1. kolovoza 2017., a trajanje ugovora je ugovoreno do 30. lipnja 2009. Istim Dodatkom stranke su izmijenile i Dodatak 3. – Cijene. 138. Dakle, iz Ugovora o produženju prvenstvene koncesije (Terminal tekućih tereta i postrojenje za tretman krutog i tekućeg otpada te postrojenje za pranje vagonskih i kamionskih cisterni) proizlazi kako je taj ugovor sklopljen 14. srpnja 2009. između Lučke uprave Ploče (kao davatelja koncesije) te Luke Ploče d.d. (kao ovlaštenika koncesije), dok iz Ugovora o prijenosu koncesije za izgradnju i gospodarsko korištenje terminala tekućih tereta i postrojenja za terminal krutog i tekućeg otpada te postrojenja za pranje vagonskih i kamionskih cisterni koji je sklopljen 15. srpnja 2009. između Lučke uprave Ploče kao davatelja koncesije, Luke Ploče d.d. kao prijenosnika koncesije te Luke Ploče Trgovina d.o.o. (prednika tužitelja) kao ovlaštenika koncesije, proizlazi da je ta koncesija prenesena na ovdje tužitelja.

139. Iz Ugovora koje je tužitelj sklopio sa trgovačkim društvima Petrol d.o.o. i Fuel Energy Ltd., proizlazi da su predmetni ugovori sklopljeni između tužitelja kao najmodavca i tih trgovačkih društava kao najmoprimaca, kao i da se tužitelj na temelju tih ugovora obvezao tim trgovačkim društvima omogućiti korištenje spremnika na terminalu tekućih tereta i barži, sve na način kako je to ugovoreno između stranaka, dok su najmoprimci dužni tužitelju plaćati naknadu i troškove manipulacije, sve sukladno ugovoru.

140. Dakle, suprotno navodima tuženika, tužitelj je aktivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari. Tuženik je isticao kako on nije pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari te da je tužitelj trebao zahtjev za naknadu štete usmjeriti u odnosu na Luku Ploče jer mu Luka Ploče nije omogućila korištenje terminala tekućih tereta u skladu s ugovorom. 141. Uvidom u Zapisnik o obavljenom inspekcijskom pregledu pomorskog dobra, luke, objekta sigurnosti plovidbe / plovnog puta, Klasa: UP/I-342-24/18-03/392, Urbroj: 530- 04-10-2-18-1 od 6. kolovoza 2018., utvrđeno je prilikom obavljenog pregleda utvrđena ugrožena stabilnost konstrukcije te da je izdana zabrana korištenja. Iz tog Zapisnika proizlazi da je do oštećenja došlo 5. kolovoza 2018. oko 21:30, prilikom privezivanja broda STI POPLAR na vez na terminalu tekućih tereta.

142. Prema tome, kako je zabrana korištenja terminala tekućih tereta izdana zbog toga što je inspekcijskim pregledom utvrđeno da je ugrožena stabilnost konstrukcije, a da je do oštećenja došlo 5. kolovoza 2018. oko 21:30 sati, prilikom privezivanja broda STI POPLAR na vez na terminalu tekućih tereta, upravo je tuženik pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari.

143. Dakle, nije osnovan istaknuti prigovor nedostatka aktivne legitimacije, kao ni prigovor promašene pasivne legitimacije.

144. Nakon toga, kao sporno je trebalo utvrditi postoji li ekskulpacijski razlog iz članka 811. stavak 2. PZ-a, odnosno je li luka Ploče prilikom uplovljavanja m/b STI POPLAR u luku Ploče 5. kolovoza 2018. bila sigurna luka. Isto tako, kao sporno je trebalo utvrditi jesu li tegljači pridonijeli udaru m/b STI POPLAR u terminal tekućih tereta. 145. Nadalje, kao sporno je trebalo utvrditi i visinu štete (izmakle koristi) koja je nastala tužitelju uslijed nemogućnosti korištenja terminala tekućeg tereta koji je bio zatvoren zbog oštećenja koja su na tom terminalu nastala uslijed m/b STI POPLAR u terminal tekućih tereta 5. kolovoza 2018.

146. Člankom 811. PZ-a propisano je da brod odgovara za štetu koju nanese operativnim obalama, lukobranima, lučkim uređajima i postrojenjima, plutajućim objektima (balisažnim oznakama, plutačama za vez, podvodnim kabelima, cjevovodima i sl.) te drugim objektima u luci ili na moru. Iz stavka 2. istog članka proizlazi da brod ne odgovara za štetu iz stavka 1. tog članka u mjeri u kojoj je šteta prouzročena krivnjom trgovačkog društva ili tijela koje upravlja lukom ili stanjem obale, lukobrana, uređaja i postrojenja, dok je 3. istog članka propisano da se pod odgovornošću broda prema stavku 1. tog članka razumijeva odgovornost vlasnika broda, odnosno brodara.

147. Članak 1045. stavak 1. ZOO-a propisuje da je onaj tko drugome prouzroči štetu, dužan naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. 148. Članak 1046. ZOO-a štetu definira kao umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povredu prava osobnosti (neimovinska šteta).

149. Uvidom u rješenje Trgovačkog suda u Splitu, poslovni broj R1-90/2018 od 13. kolovoza 2018. proizlazi da je radi osiguranja novčane tražbine tužitelja Adriatic Tank Terminals d.o.o. u iznosu od 51.675.196,20 kuna, u koji iznos je uključen iznos glavnog duga od 39.675.196,22 kuna te iznos od 12.000.000,00 kuna kamata i troškova sudskog postupka, određena privremena mjera zaustavljanja m/b STI POPLAR iz luke Ploče.

150. Uvidom u Izvješće o pregledu građevine terminala tekućih tereta u Luci Ploče nakon havarije udara broda 5. kolovoza 2018. br. 3546/18 od 7. kolovoza 2018., izrađenog od strane ŽČ, dipl.ing., zastupnika po zakonu trgovačkog društva Kozina projekti d.o.o., utvrđeno je da je terminal za pretovar tekućih tereta u luci Ploče smješten na sjevernoj obali Neretve (kanal More – Vlaška) oko 650 m uzvodno od ušća. Terminal tekućih tereta – Naftni vez da je projektiran i izveden za prijem i pretovar naftnih derivata za tankere od 30.000 DWT. Naftni vez da je lociran na sjevernoj obali Neretve (kanal More – Vlaška) neposredno uz skladišni prostor. Iz aspekta funkcionalnosti i maritivnih uvjeta izabrana lokacija je najbolja moguća. Naftni vez se sastoji od dva naslona za tankere, pretakalačke platforme za opremu i četiri bloka za polere od 600 kN.

151. Oslonačke utvrdice – Nasloni za tankere da su izvedeni na osovinskom razmaku od 55,00 m, završnih kota +3,75 m, referentne linije na 20,00 m od obale. Podmorski dio oslonačkih utvrdica je izrađen kao AB bušeni piloti i to 3 komada DN1000mm i 1 komad DN1300mm. Dno pilota je na koti -42,00 m. Na razini morskog dna (od -10 m do -13 m) izrađen je stabilizacijski prsten na način da su 4 unakrsno složene AB "kade" koje su ispunjene betonom te da je tako postignuta povezanost i upetost samih pilota. 152. Nadmorski dio utvrdica je izrađen od armiranog betona i tlocrtnih je dimenzija 8,00x6,55 m, ukupne visine 3,50 m. Na blok su ugrađeni brodobrani (odbojnici), poler od 600 kN za privez tankera i stup sa lučkim svjetlom.

153. Pretakalačka platforma ima dimenzije 22,0 x 15,0 m i kotu +3,75 m i može primiti brodove nosivosti 30.000 DWT. Temeljena je na AB pilotima promjera 110 cm na sloju šljunka na dubini 42,0 m. Dubina obale iznosi – 12,0 m. Platforma je sa kopnom povezana a.b. pristupnim mostom.

154. Sidreni blokovi – utvrdice na obali da su izvedeni za silu na plerima od 600 kN, izvedeni su od armiranog betona i ispunjene lomljenim kamenom.

155. Oprema naslona da se sastoji od polera od 600 kN, kom.1, koji služi za vezivanje i držanje tankera, mornarske skale za izlazak iz mora, odbojnička konstrukcija da se sastoji od trapezastih odbojnika propisno vezanih za lice naslona, kao i od lučkog svjetla na solarno napajanje.

156. Iz tog izvješća proizlazi kako je 5. kolovoza 2018., u 21:32 sata, prilikom pristajanja tankera m/t STI POLAR, kompanije STI POPLAR SHIPPING COMPANY LIMITED, nosivosti 30.000 DWT, tanker pristajući, pramcem udario u naslon – zapad, potom da je udario u platformu na kojoj su prekrcajne ruke cjevovod. Od siline udara tankera da je došlo do rušenja naslona – zapad. Tri od četiri armiranobetonska pilota da su slomljena i zajedno sa armiranim betonskim naslonom (betonski blok 5,5/8,0/3,0) i horizontalnim pristupnim čeličnim mostom (pasarelom) pali na morsko dno. Četvrti pilot, sa kojeg je otkinut a.b. naslon, da je iskrivljen. Platforma za prekrcaj da je doživjela lakša razaranja i deformacije. Konstrukcija je pomjerena za 5 do 10 cm u horizontalnoj ravnini, dok su manja pomjeranja u vertikalnoj ravnini bez rotacije. Na pretakalačkoj platformi da je uočljivo nekoliko svježih pukotina grednih a.b. nosača od udara broda. Ista da se može koristiti uz mjere opreza zajedno sa oslonačkom utvrdicom – istok. Zaključak je da je konstrukcija oslonačke utvrdice – zapad naftnog terminala trajno deformirana i neupotrebljiva pa da se treba pristupiti uklanjanju istih. Na konstrukciji pretakalačke platforme treba sanirati oštećenja i dodatno je ojačati, sve nakon čišćenja pilota i platforme te izrade projekta sanacije.

157. Predmetno izvješće sadržava opis rješenja za obnovu zapadne oslonačke utvrdice i platforme sa instalacijama te iz tog izvješća proizlazi kako trajanje obnove terminala tekućih tereta može trajati 9 do 12 mjeseci, a što uključuje sve faze pripremnih radnji, projektiranje i izvođenje radova na obnovi – sanaciji. U prilogu tog izvješća sadržan je i troškovnik.

158. Uvidom u rješenje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Uprave sigurnosti plovidbe, Lučke kapetanije Ploče, Klasa: 342-21/18-04/35, Urbroj: 530-04-4-7-21-2 od 21. rujna 2018. (list 1163 spisa) utvrđeno je kako je tim rješenjem dana suglasnost na Maritimnu studiju – Rekonstrukcija terminala za dopremu, skladištenje i otpremu tekućih tereta od 20. rujna 2018., izrađenim po Pomgrad inženjering d.o.o., investitora Lučke uprave Ploče, za obnovu tankerskog veza u kanalu "Vlaška", kojom se ista prihvaća uz određene korekcije i dopune iz točke 9. zaključka Maritimne studije, uz poštivanje posebnih usuglašenih uvjeta nakon sagledavanja svih činjenica i okolnosti te zaključka usuglašenog i utvrđenog s Lučkom kapetanijom Ploče, peljarskom službom Ploče pilot d.o.o., zapovjednicima tegljača kompanije "Brodospas" i stručnom službom Luke uprave Ploče.

159. Naime, plovidba kanalom Vlaška dopuštena je istovremeno samo u jednom smjeru:

- brodovima duljine preko svega do 150 m, maksimalne širine do 28,50 m i maksimalnog gaza do 10,20, pri srednjoj razini nižih niskih voda (Hidrografska nula),

- od izlaska do zalaska sunca prilikom uplovljavanja, a stalno od 00,00 sati do 24,00 sata prilikom isplovljavanja,

- ukoliko brzina bočnog vjetra iz smjera (NW, N, NE) i obratno iz smjera (SW, S, SE) ne prelazi 10 m/s odnosno 15 m/s,

uz obveznu upotrebu:

- dva tegljača prilikom uplovljavanja odnosno isplovljavanja tankera ispod 120 m duljine,

- tri tegljača pri uplovljavanju tankera iznad 120 m duljine, a dva tegljača pri isplovljavanju,

ukoliko se u prilazu kanalu Vlaška na vezu terminala rasutih tereta (TRT) nalazi brod širine iznad 32 m, obvezna je upotreba tri tegljača za tankere iznad 120 m duljine, prilikom uplovljavanja odnosno isplovljavanja broda.

160. Prije 5. kolovoza 2018. privremeni režim plovidbe u kanalu Vlaška do terminala za tekuće terete odvijao se uz sljedeće uvjete:

- brod koji plovi kanalom ne smije imati maksimalni gaz veći od 10,20 metara

- maksimalna širina broda koji plovi kanalom ne smije biti veća od 28,50 metara - prilikom plovidbe kanalom brzina vjetra iz smjera sjever – jug ne smije biti veća od 10 m/s, a iz smjera istok-zapad 14 m/s,

- brod koji plovi kanalom mora koristiti 2 tegljača.

161. Plovidba kanalom smije se obavljati samo u jednom smjeru plovidbe. Zabranjeno je mimoilaženje i pretjecanje brodova u kanalu, a u slučaju da se uplovljavanje i isplovljavanje vrši istovremeno, brod koji uplovljava mora sačekati na dovoljnoj udaljenosti od kanala brod koji isplovljava iz kanala. Te naredbe dužni su se pridržavati sve pravne i fizičke osobe koje na bilo koji način imaju interesa za plovidbu kanalom (list 1166 spisa).

162. S obzirom na to da je tuženik isticao kako je do udara m/b STI POPLAR u terminal tekućih tereta došlo zbog stanja luke, odnosno zbog odgovornosti osobe koja upravlja lukom, pa da bi zbog toga bila isključena odgovornost tuženika za štetu (članak 811. stavak 2. ZOO-), sud je proveo dokaz pomorskim vještačenjem po Sveučilištu u Rijeci, Pomorskom fakultetu, a nalaz i mišljenje je izradio prof.dr.sc. Damir Zec. 163. Sud je proveo dokaz vještačenjem po Pomorskom fakultetu u Rijeci radi utvrđivanja je li prilikom uplovljavanja broda STI POPLAR kroz kanal Vlaška u luci Ploče, 5. kolovoza 2018., došlo do odstupanja i neizvršenja plana plovidbe od strane tegljača; je li postupanje tegljača uzrok udara broda STI POPLAR u terminal tekućih tereta; bi li do udara broda STI POPLAR u terminal tekućih tereta došlo da nije otpušten pramčani tegljač Altair i da je krmeni tegljač Jaki bio pozicioniran pod kutom od cca 90 stupnjeva u odnosu na os broda STI POPLAR; koliko je tegljača trebalo sudjelovati pri manevriranju broda STI POPLAR predmetne prigode da bi se postiglo sigurno manevriranje uzimajući u obzir dužinu broda STI POPLAR i dužinu terminala tekućih tereta, kao i radi utvrđenja jesu li tehničko-tehnološka obilježja obale i hidrografska obilježja kanala Vlaška bili od ikakvog utjecaja na nastanak štetnog događaja.

164. Iz pisanog nalaza i mišljenja proizlazi da je za ovo vještačenje predmetni događaj slijed radnji u kojima sudjeluje brod STI POPLAR, tegljači Jaki i Altair te peljar broda STI POPLAR, od trenutka ukrcaja peljara na brod na peljarskoj stanici ispred luke Ploče (približno 20:36 dana 5. kolovoza 2018.) do sigurnog priveza broda uz terminal za tekuće terete u luci Ploče (približno do 23:48 dana 5. kolovoza 2018.).

165. U nalazu i mišljenju su kronološki prikazana vremena i radnje koje prethode udaru broda STI POPLAR u priveznu utvrdu odnosno prekrcajnu platformu (list 2028 i 2029 spisa).

166. Prema dostupnim izvještajima, u kanalu Vlaška u trenutku nezgode vladali su dobri vremenski uvjeti. Puhao je sjeverozapadni vjetar, uglavnom povjetarac do slabi (2-3 Bf), brzine od 4-10 čv (2,1 – 5,1 m/s). Zbog iznimne zaklonjenosti kanala more je bilo nabrano do malo valovito, u visinu valova do 0,3 m na prilazu kanalu Vlaška, dok je u samom kanalu more bilo mirno / naborano s visinom valova do 0,1 m. Prema podacima IOR-a, niska voda u glavnoj luci Dubrovnik nastupila je u 21:23 pa se na temelju toga procjenjuje da je niska voda u luci Ploče nastupila približno sat vremena kasnije. Morska struja je bila "nizvodna, laganog intenziteta", prema izvještaju inspektora sigurnosti plovidbe koji je obavio uviđaj odmah po nesreći. Naoblaka u formiranju i porastu. Tlak zraka 1018 hPa, temperatura zraka od 27 stupnjeva, a mora 19 stupnjeva, uz dobru vidljivost. 167. Iz nalaza i mišljenja proizlazi da su temeljni uvjeti (pretpostavke) kojima se osigurava zadovoljavajuća razina sigurnosti broda tijekom pristajanja i odveza broda uz obalu zadovoljavanje sljedećih uvjeta: plovnost broda, kretanje na sigurnoj udaljenosti, upravljivost broda, privez (zaustavljanje broda uz obalu) te osiguranje broda u slučaju izvanrednih okolnosti. Sudski vještak je u svom nalazu i mišljenju naveo da, prema dostupnom batimerijskom izvješću, dubina uz obalu iznosi najmanje 11,50 m, dok je na cijelom plovnom putu kroz kanal Vlaška veća od navedene, uz nekoliko manjih područja u kojima je veća od 11,00 m. Dubina na plovnom putu, utvrđena od strane zapovjednika da iznosi 11,20 m i smatra se primjerenom okolnostima. U predmetnom slučaju zapovjednik broda je obavio provjeru dubine na propisanom obrascu te je utvrdio minimalni UKC jednak 0,59 m, što je veće od vrijednosti koja je utvrđena politikom sigurnosti kompanije. Dakle, privez u kanalu Vlaška se smatra sigurnim u pogledu plovnosti odnosno dovoljne dubine za privez broda. Sudski vještak je utvrdio da se širina osnovnog manevarskog prostora procjenjuje na temelju manevarskih značajki broda na prilaznom plovnom putu. Manevarske značajke broda STI POPLAR su ocijenjene dobrima. Stoga, na temelju vrijednosti koje su prikazane u nalazu i mišljenju (list 2033 i 2034 spisa) sudski vještak zaključuje da se na temelju tih okolnosti plovidba kanalom Vlaška za brod STI POPLAR smatra sigurnom plovidbom. Prikazane vrijednosti se odnose na samostalnu plovidbu broda (za slučaj kad bi kanal Vlaška bio plovni put, a ne mjesto priveza). U slučaju kad je brod praćen tegljačima (manevar priveza), tražene vrijednosti širine plovnog puta mogu biti i manje, ovisno o svojstvima tegljača. Dakle, navedene pretpostavke vrijede u slučaju kad se brod kreće sredinom plovnog puta do mjesta priveza jer se time ostavlja dovoljno prostora s obje strane broda za postupanje u slučaju izvanrednih okolnosti (širina plovnog dijela kanala Vlaška je približno 86 m). Stoga, slobodni prostor u kanalu Vlaška smatra se dovoljnim za privez broda STI POPLAR u pogledu sigurne udaljenosti od obale ili drugih podvodnih ili nadvodnih objekata. Nadalje, u odnosu na upravljivost broda sudski vještak je naveo kako upravljivost broda označava kretanje (ciljanom brzinom i smjerom) broda u željenom pravcu. U slučaju broda STI POPLAR kritična brzina da je bila 4,1 čvorova. Pri brzini manjoj od kritične, promjena smjera korištenja kormila je otežana ili nije moguća. U slučaju plovidbe kromom, mogućnost kormilarenja odnosno promjene smjera korištenjem kormila je značajno umanjena ili čak i zanemarivo mala. U slučaju kad se brod kreće kromom, vjerojatnija su veća neželjena skretanja od početnog smjera (skretanje s kursa), ponajprije zbog oblika krme broda i otpora koji proizvede propeler i kormilo. U predmetnom slučaju odnosno u plovidbi lučkim područjem smanjenih dubina i vrlo malom brzinom korištenje kormila broda za održavanje ili promjenu smjera broda nije moguće ili je njegov utjecaj toliko smanjen da je za praktične potrebe zanemariv. U slučaju broda STI POPLAR valja primijetiti da se brod kretao krmom usporedno s obalnim rubom odnosno mjestom priveza. Do trenutka upućivanja stroja u vožnju prema naprijed nema primjetne rotacije broda (ROT). U trenutku upućivanja stroja u vožnju naprijed dolazi do povećanja brzine rotacije i izboja krme na desno. Nakon zadavanja naloga postavljanja kormila za 10 stupnjeva desno te odmah zatim za 20 stupnjeva desno, brzina rotacije u lijevo se povećava i dostiže 4,4 stupnja / minuti neposredno prije dodira s priveznom utvrdom. S obzirom da poriv broda nije uspio zaustaviti vožnju krmom, do kretanja krme u lijevo nije došlo. Ukupna promjena kursa broda iznosi 12,2 stupnja do trenutka dodira s priveznom utvrdom. U slučaju broda STI POPLAR utjecaj struje vode koju stvaraju propeleri tegljača Jaki na kretanje broda, posebice u području smanjenih dubina da nije moguće procijeniti iako se drži da je njihov utjecaj na izbijanje krme u desno primjetan. Najveća snaga pri plovidbi krmom je 80% snage koju brod stvara pri plovidbi naprijed.

168. Nadalje, sudski vještak je u pisanom nalazu i mišljenju naveo kako je upravljivost broda posebno smanjena u slučaju plovidbe kroz područja smanjenih dubina. Za većinu brodova utjecaj smanjene dubine primijeti se pri omjeru dubine (h) i gaza (T) manjem od 4 (h/T˂4), ali se za neke brodove (VLCC) taj utjecaj može primijetiti već pri h/T˂6. Pri omjeru h/T˂1,5 utjecaj smanjene dubine da postaje izniman. Osnovni učinci uključuju dodatni zagažaj, posebno pri većim brzinama; izrazite vibracije trupa (zbog rezonance propelera) i smanjenu učinkovitost propelera te smanjenu učinkovitost kormilarenja.

169. U slučaju broda STI POPLAR sva četiri primarna čimbenika su bila na djelu jer je omjer h/T iznosio 1,1 manje. Utjecaj dodatnog zagažaja je procijenjen na najviše 0,2 m (za brzinu od dva čvora, prema grafikonu dodatnog zagažaja). Utjecaj smanjene dubine na učinkovitost propelera i kormilarenja nije moguće procijeniti. Postotak smanjenja bitno ovisi o brzini broda, dubini vode u području iz kojeg pritječe voda do propelera, reljefu dna te omjeru lateralne površine kanala u kojem brod plovi i lateralne površine broda. U slučaju broda STI POPLAR procjenjuje se da smanjena porivna sila u uvjetima smanjene dubine ima za posljedicu dvostruko povećanje zaustavnog puta kao i dvostruko povećanje radijusa kruga okreta. Na temelju navedenog, u slučaju broda STI POPLAR u luci Ploče je bilo nužno korištenje tegljača na pramcu i krmi kao prvenstvenog načina kretanja (tegljenjem) i usmjeravanjem prema mjestu priveza. 170. S obzirom na okolnosti udara broda STI POPLAR zaustavljanje broda nakon nezgode je provedeno na ispravan način.

171. Sudski vještak navodi da osiguranje broda u slučaju izvanrednih okolnosti označava skup mjera kojima se omogućuje djelovanje na brzinu i smjer kretanja broda ili sigurno zaustavljanje broda u slučaju izvanrednih okolnosti. U tom cilju mogu se koristiti sredstva kojima raspolaže brod ili druga sredstva koja su na raspolaganju tijekom priveza i odveza broda. Sprečavanje neželjenog kretanja broda da je moguće korištenjem brodskih sidara, porivnog sustava stroja i kormila, ovisno o okolnostima, ponajprije dubini mora, bočnim porivcima, lučkim tegljačima. Sudski vještak u pisanom nalazu i mišljenju navodi kako su lučki tegljači osnovno sredstvo sprečavanja neželjenog kretanja broda. Stoga se postavljaju u pravilu na pramcu ili krmi. U slučaju potrebe, tegljač koji gleda u smjeru željenog kretanja preuzima tegljenje dok drugi tegljač služi za usmjeravanje broda odnosno zaustavljanje broda kada je to potrebno. 172. U slučaju broda STI POPLAR korištena su dva tegljača i to tegljač Jaki na krmi broda za tegljenje broda te tegljač Altair na pramcu, radi usmjeravanja i zaustavljanja po potrebi. I jedan i drugi tegljač su uhvaćeni na uobičajeni način odnosno na način koji jamči primjerenu učinkovitost rada. Oba tegljača imaju dobre manevarske osobine (ASD poriv). Tegljač Altair je otpušten u 21:27 i nakon toga više nije mogao pružiti pomoć pri zaustavljanju broda.

173. Nadalje, iz pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka proizlazi da se u ostale mjere sigurnosti pri prilazu terminalu ubrajaju izrada plana prilaza, provjera sustava poriva i upravljanja brodom te razmjena informacija između zapovjednika i peljara. Zapovjednik broda je taj koji je dužan izraditi plan prilaza. U slučaju broda STI POPLAR predviđena putanja do mjesta priveza proteže se sredinom kanala Vlaška. U popisu provjera Arrival (obvezni dio brodskog sustava upravljanja sigurnošću) označena je ECDIS route for intended route loaded kao obavljeno. U prilog tome, na zaslonu ECDIS uređaja preuzetog sa VDR uređaja, namjeravana putanja je ucrtana na prikazu te označena isprekidanim crtama. Sukladno uobičajenim pravilima i praksi predviđeno kretanje sredinom kanala Vlaška se smatra primjerenim zadatim okolnostima. U okviru plana prilaza je izvršena provjera dubine te je utvrđeno da dubine u luci zadovoljavaju uvjete koje je propisala kompanija. Politika kompanije je u tom pogledu usklađena sa uobičajenim standardima sigurnosti.

174. Uvidom u bilješke brodskog dnevnika je utvrđeno da su obavljene provjere rada glavnog stroja (19:06) te provjere kormilarskog uređaja (19:18). Prema uobičajenim mjerama sigurnosti, ispunjen je popis provjere od strane 3. časnika palube. Tijekom provjere nije utvrđena nepravilnost u radu ili neispravnost uređaja.

175. Iz pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka proizlazi da je uvidom u dostupnu dokumentaciju utvrđeno da je izvršena razmjena informacija o obilježjima broda (Pilot Card), kao i da je izvršena zajednička provjera funkcionalnosti kritične opreme zapovjedničkog mosta, a što su potpisom ovjerili zapovjednik broda i peljar. Tijekom provjere nije utvrđena nepravilnost u radu ili neispravnost uređaja.

176. Zaključak je sudskog vještaka kako plovni put do tankerskog terminala u kanalu Vlaška ima dovoljnu dubinu te pruža zadovoljavajuću plovnost brodovima veličine i gaza kao što je brod STI POPLAR. Plovni put do tankerskog terminala u kanalu Vlaška je zadovoljavajuće širine za prihvat brodova veličine i gaza kao što je brod STI POPLAR. Za brod veličine i gaza kao što je brod STI POPLAR plovidba kanalom Vlaška se smatra plovidbom područjem ograničenih dubina, odnosno područjem u kojem je učinkovitost porivnog stroja i kormilarskog uređaja umanjena. Sudski vještak navodi kako su izvršene provjere pravilnosti porivnog sustava, kormilarskog uređaja, kao i pravilna razmjena informacija s peljarom. Za privez su izabrana dva tegljača i to jači tegljač Jaki na krmi broda (za tegljenje broda) te tegljač Algair na pramcu (radi usmjeravanja i zaustavljanja po potrebi). Zapovjednik nije imao primjedbi na izbor i povlačnu silu tegljača. I jedan i drugi tegljač su prihvaćeni na uobičajeni način odnosno na način koji jamči primjerenu učinkovitost rada, s tim da je tegljač Altair otpušten prije nego što je brod zaustavljen.

177. U odnosu na uzročno-posljedični slijed događaja sudski vještak je naveo kako je temeljni uzrok udara broda STI POPLAR u obalnu konstrukciju kretanje broda značajno bliže sjevernoj obali kanala Vlaška. Takvo kretanje ja započelo već od samog ulaza u kanal i održava se približno na istoj udaljenosti od obala. Zapovjednik broda je ucrtao plan prilaza na kartu i prenio na ECDIS uređaj (isprekidane crte na prikazu na listu 17 pisanog nalaza i mišljenja – list 2041 spisa).

178. Sudski vještak je u pisanom nalazu i mišljenju izvršio analizu postupaka zapovjednika, peljara i zapovjednika tegljač te je utvrdio kako je zapovjednik broda odstupio od predviđenog plana pristajanja i dopustio kretanje broda bliže sjevernoj obali kanala. Odstupanje od plana pristajanja (stvarna putanja broda) iznosi skoro cijelu širinu broda. Odstupanje plana je vidljivo na snimci ECDIS uređaja. Nadalje, sudski vještak je utvrdio da je zapovjednik broda (i časnik na zapovjedničkom mostu) propustio provjeravati kretanje broda. Na temelju toga, isti nije prepoznao kretanje prema priveznoj utvrdi odnosno prekrcajnoj platformi (prema dostupnoj snimci, sve do približno 100 m od privezne utvrdice, nema primjetnih reakcija od strane peljara niti zapovjednika) te nije prekinuo manevar priveza niti je koristio brodska sidra kao sredstvo zaustavljanja broda u nuždi iako je imao posadu na pramcu koja je to mogla učiniti. Nadalje, sudski vještak je utvrdio da je peljar propustio upozoriti zapovjednika na neželjeno kretanje broda prema mjestu priveza. Peljar je očito bio svjestan važnosti kretanja broda sredinom kanala Vlaška te je o tome upozorio zapovjednika broda i u nekoliko navrata je dao nalog tegljaču Ć da povlači brod prema desno. Međutim, unatoč tome što kretanje broda nije išlo prema planu, propustio je predložiti djelotvorniju mjeru ili predložiti prekid manevra priveza i ispravljanje kretanja broda. Zapovjednik broda je naložio otpuštanje tegljača Altair (na prijedlog peljara, kada je brod skoro 200 m od privezne utvrdice) prije nego što je brod usporedno s mjestom priveza i prije nego što je brod zaustavljen (u trenutku otpuštanja tegljača brod još ima 2,2 čvora brzine). Na taj način je otklonio mogućnost korištenja tegljača Altair za zaustavljanje broda u nuždi. Naime, zapovjednik broda i peljar su propustili predvidjeti izboj krme u desno (prema priveznoj utvrdi) u trenutku kada su pri vožnji krmom pokrenuli desnokretni propeler u vožnji naprijed s kormilom okrenutim u desno. Da je brod STI POPLAR zaustavljen tegljačem Altair, do izboja krme u desno ne bi došlo. Naime, zapovjednik broda i peljar su pogrešno procijenili utjecaj smanjene dubine na učinkovitost korištenja brodskog stroja i kormila iako su bili svjesni tog ograničenja (kompanija je obvezala zapovjednika da pri svakom uplovljavanju odredi potrebnu dubinu ispod broda na posebnom obrascu). Dakle, vožnja strojem naprijed nije mogla zaustaviti kretanje broda prema priveznoj utvrdi i prekrcajnoj platformi i nije spriječila udar broda u priveznu utvrdu. Zapovjednik broda i peljar su pogrešno procijenili mogućnost tegljača Ć da usmjeri brod u željenom pravcu nakon što je utvrđeno da se brod kreće prema priveznoj utvrdi. Kut tegljenja je manji od 45 stupnjeva u odnosu na uzdužnicu broda te neposredno prije udara u priveznu utvrdu tegljač Ć vrlo malo djeluje na pomak krme broda prema sredini kanala Vlaška.

179. Stoga, zaključak je sudskog vještaka da je do udara broda STI POPLAR u obalnu konstrukciju došlo zbog propusta zapovjednika u provedbi plana priveza odnosno nepoštivanja uobičajenih sigurnosnih pravila.

180. Sudski vještak je naveo da su pri zadatim vremenskim uvjetima dovoljna dva tegljača sa silom na kuki dovoljnom da jedan tegljač dotegli brod do mjesta priveza (na krmi) u razumnom vremenu odnosno da drugi (na pramcu) zaustavi njegovo kretanje po dolasku usporedno s mjestom priveza ili u slučaju izvanrednih okolnosti. Slijedom navedenog, tegljači Jaki i Altair se smatraju primjerenim za privez broda STI POPLAR u predmetnim vremenskim uvjetima. Dodatni tegljač ima opravdanje samo pri jačem vjetru (ponajprije NW vjetar) kada je sila vjetra takva da stvara lateralno kretanje koje se bočnim porivnikom i tegljačima na pramcu i krmi ne može savladati te ako obilježja tegljača omogućuju njegov siguran rad.

181. Uzrok udara broda u obalnu konstrukciju je kretanje broda značajno bliže sjevernoj obali kanala Vlaška uz prešutno dopuštenje zapovjednika broda te izboj krme u desno. Zapovjednik broda niti jednom nije osporio radnje zapovjednika tegljača, niti je imao primjedbe na njihov rad, niti je poduzeo mjere u slučaju izvanrednih okolnosti pa je očito da je smatrao kako zapovjednici tegljača primjereno izvršavaju njegove naloge. Zaključak je sudskog vještaka da bi tegljač Altair zaustavio kretanje broda i spriječio udar broda STI L da je bio privezan po pramcu broda i da je dobio pravodoban nalog da to učini.

182. Sudski vještak je u pisanom nalazu i mišljenju naveo kako je nastanak ovog štetnog događaja isključivo posljedica nepoštivanja pravila struke od strane zapovjednika broda te da tehničko-tehnološka obilježja obalnih građevina nisu imala nikakav utjecaj na nastanak štetnog događaja. Hidrografska obilježja, ponajprije smanjena dubina, utjecala je na djelotvornost brodskog poriva i kormilarskog uređaja, odnosno općenito na ponašanje broda u kretanju. Međutim, stanje dubine mora kao i njezini učinci na djelotvornost poriva i kormilarskog uređaja da su dobro bili poznati zapovjedniku broda i peljaru. Naime, učinkovitost poriva i kormilarskog uređaja te ponašanje broda pri smanjenoj dubini obvezni je dio obrazovanja svakog pomorca koji stječe ovlaštenje na upravljačkoj razini. Osim toga, provjera dubina pri ulasku obveza je na temelju sustava upravljanja sigurnošću. Predmetne provjere da su ispravno provedene prije početka manevra, a informacije su ispravno razmijenjene s peljarom. Prema tome, sudski vještak smatra kako nije jasno zbog čega su zapovjednik i peljar zanemarili navedene okolnosti iako su komentirali stanje dubina na plovnom putu neposredno prije početka manevra.

183. Tužitelj nije imao prigovore na pisani nalaz i mišljenje sudskog vještaka te je naveo kako iz nalaza i mišljenja Pomorskog fakulteta u Rijeci proizlazi ono što je tužitelj tvrdio tijekom cijelog postupka, a to je da je za udar m/b STI POPLAR u terminal tekućih tereta odgovoran upravo tuženik. Tuženik je prigovorio pisanom nalazu i mišljenju sudskog vještaka.

184. Sudski vještak Damir Zec je na ročištu koje je održano 31. ožujka 2023. usmeno obrazložio pisani nalaz i mišljenje te je naveo kako u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja koje je izrađeno za potrebe ovog postupka. Sudski vještak je na ročištu odgovorio na pitanja i prigovore tuženika te je u bitnom naveo kako je brod STI POPLAR bio u plitkim vodama te da je zapovjednik broda nedvojbeno prijevremeno otpustio tegljač Altair, odnosno taj tegljač da je otpušten prije nego što je on izvršio svoju temelju zadaću zaustavljanja broda. Na taj način je oduzeo mogućnost pravodobnog zaustavljanja broda, prisilio se na zaustavljanje korištenjem brodskog stroja, izazvao izboj krme i u konačnici udar broda u obalu.

185. Ovaj sud nalaz i mišljenje Pomorskog fakulteta u Rijeci prihvaća u cijelosti kao pravilnog, potpunog, argumentiranog te u cijelosti izrađenog u skladu s pravilima struke. Naime, sudski vještak je detaljno analizirao uzroke udara m/b STI POPLAR u priveznu utvrdu terminala tekućih tereta koji se dogodio 5. kolovoza 2018. te je naveo razloge zbog kojih smatra da tehničko-tehnološka obilježja terminala, kao niti dubina kanala Vlaška nisu mogli utjecati na udar m/b STI POPLAR u terminal tekućih tereta u Luci Ploče. Naime, analizirajući uplovljavanje tog broda kroz kanal Vlaška prema terminalu tekućih tereta, sudski vještak je detaljno u svom nalazu i mišljenju analizirao komunikaciju između zapovjednika broda m/b STI POPLAR, peljara te zapovjednika tegljača Jaki i Altair te je naveo kako je jedini razlog udara tog broda u terminal tekućih tereta pogreška zapovjednika broda. Sudski vještak je naveo da dubina broda niti stanje terminala nisu utjecali na udar broda u terminal tekućih tereta, niti su doprinijeli udaru broda u terminal. Naime, ovaj sud prihvaća nalaz i mišljenje sudskog vještaka kao pravilan u dijelu u kojem je isti naveo da je brod m/b STI POPLAR cijelo vrijeme plovio bliže desno, ne pridržavajući se plana plovidbe, iako je takav plan izrađen, pri čemu je brod za cijelu širinu broda bio bliže sjeverno obali kanala Vlaška nego što je to predviđeno planom plovidbe. Osim toga, sudski vještak je naveo kako je dubina kanala veća od dubine koju propisuje kompanija m/b STI POPLAR. Dakle, dubina kanala nije utjecala na zanošenje broda niti je doprinijela udaru. Osim toga, iz stanja spisa (kao i iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka) jasno proizlazi da je zapovjednik broda STI POPLAR postupio u skladu sa pravilima kompanije i prije uplovljavanja provjerio dubinu kanala te je utvrdio kako je ta dubina u granicama dubine koju za uplovljavanje tog broda zahtijeva kompanija.

186. Stoga, ovaj sud prihvaća nalaz i mišljenje sudskog vještaka kao pravilan u dijelu u kojem sudski vještak zaključuje da je do udara m/b STI POPLAR došlo isključivo zbog pogreške zapovjednika broda u pridržavanju plana plovidbe, odnosno zbog toga što je tegljač Altair prijevremeno otpušten te isti nije korišten za privezivanje m/b STI POPLAR, a što je onda za posljedicu imalo izboj krme i udar tog broda u priveznu utvrdu.

187. U odnosu na navode tuženika o tome da je za štetu odgovoran peljar, za navesti je kako sukladno članku 73. stavak 2. PZ-a brodar plovnog objekta koji se koristi uslugama peljara odgovara za radnje i propuste peljara jednako kao i za radnje i propuste člana posade svog broda. Stoga, čak i da su postojali propusti peljara (a nisu jer iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka proizlazi da je peljar upozorio zapovjednika broda o tome da bi brod trebalo usmjeriti više u desno), postojala bi odgovornost tuženika jer tuženik odgovara za propuste peljara kao i za radnje i propuste člana posade svog broda.

188. Ovaj sud nije utvrdio niti propust tegljača. Naime, jedini propust koji je utvrđen vezano za tegljače je taj što je tegljač Altair prerano otpušten. Međutim, u tom slučaju se radi o propustu zapovjednika m/b STI POPLAR koji je takvu radnju odobrio, a ne o propustu samog tegljača.

189. Prema tome, zaključak je ovog suda kako ne postoji razlog isključenja odgovornosti iz članka 811. stavak 2. PZ-a, pa je tuženik odgovoran za štetu koja je nastala udarom broda u terminal tekućih tereta.

190. Članak 811. stavak 1. PZ-a ne ograničava odgovornost za štetu samo u odnosu na stvarnu štetu koja je nastala na opremi nego pod pojmom štete, po ocjeni ovog suda, treba podrazumijevati svaku štetu koja može nastati u svezi sa štetom koja je nastala udarom broda (članak 811. stavak 1. PZ-a). Dakle, šteta koja može proizaći uslijed udara broda je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

191. Po ocjeni ovog suda, tužitelj je tijekom postupka dokazao pretpostavke odgovornosti za štetu – oštećenika, štetnika, štetnu radnju (udar broda), uzročnu vezu između štetne radnje i štete (zbog udara broda tuženika u priveznu utvrdu je došlo do zatvaranja terminala, a što je za posljedicu imalo nemogućnost korištenja terminala), kao i protupravnost štetne radnje.

192. Tuženik je tijekom postupka u spis dostavljao privatna vještačenja kojima je nastojao osporiti utvrđenja iz pisanog nalaza i mišljenja Pomorskog fakulteta u Rijeci. Naime, kako je u ovom postupku proveden dokaz vještačenjem, jedino mjerodavno vještačenje je ono koje je izrađeno u sudskom postupku te upravo taj nalaz i mišljenje ovaj sud prihvaća kao pravilan prilikom utvrđivanja uzroka udara m/b STI POPLAR u priveznu utvrdu te prilikom utvrđivanja (ne)postojanja razloga isključenja odgovornosti tuženika.

193. Tijekom postupka nije bilo sporno da je tužitelj tvrdio kako mu je nastala šteta u vidu izmakle koristi zbog toga što je terminal tekućih tereta bio zatvoren od 6. kolovoza 2018. pa do 4. studenog 2018., a od 5. studenog 2018. do 31. svibnja 2019. je bio u privremenom režimu, a zbog čega tužitelj nije mogao koristiti terminal sukladno ugovorima koje je imao zaključene sa Petrol d.o.o. i Feul Energy Ltd. i na taj način ostvarivati prihode.

194. Stoga, kao sporno je trebalo utvrditi visinu štete koja je tužitelju nastala zbog nemogućnosti korištenja terminala uslijed udara m/b STI POPLAR u terminal tekućih tereta.

195. Sud je proveo dokaz financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem radi utvrđivanja visine štete koja je tužitelju nastala uslijed udara m/b STI POPLAR u terminal tekućih tereta. Izrada nalaza i mišljenja povjerena je sudskoj vještakinji Darki Cecić, dipl.oec. 196. Iz pisanog nalaza i mišljenja sudske vještakinje Darke Cecić, dipl.oec. proizlazi da je analizom podataka koji su prikazani u nalazu i mišljenju utvrđeno da je smanjenje prihoda u razdoblju od 6. kolovoza do 4. studenog 2018. na temelju naknade za skladištenje i manipulaciju u ukupnom iznosu od 1.134.996,64 EUR-a, od čega 554.633,05 EUR-a otpada na ugovore sa trgovačkim društvom Petrol d.o.o., a 580.363,59 EUR-a na ugovore sa društvom Fuel Energy Limited. S obzirom na to da je dio gubitaka tužitelja nadoknađen isplatom po polici osiguranja od strane osiguravajućeg društva Anchor Insurance Rotterdam B.V., po kojoj je ugovorena odbitna franšiza od 30 dana, smanjeni prihodi koji nisu nadoknađeni od strane osiguranja za utuženo razdoblje od 6. kolovoza do 4. studenog 2018. da iznose 375.481,62 eura.

197. Tuženik nije imao prigovore na pisani nalaz i mišljenje sudskog vještaka, dok je tužitelj prigovarao pisanom nalazu i mišljenju sudskog vještak na način da je smatrao kako sudski vještak nije nalaz i mišljenje izradio u skladu sa rješenjem suda s obzirom na to da prilikom izračuna izgubljene zarade nije uzeto u obzir razdoblje do 1. lipnja 2019.

198. Sudska vještakinja je na ročištu koje je održano 12. prosinca 2024. navela kako iz stanja spisa i podnesaka tužitelja od 2. rujna 2020. te 22. ožujka 2023. proizlazi da je tužitelj smanjio tužbeni zahtjev jer mu je na temelju police osiguranja od inozemnog osiguravatelja isplaćena nadoknada u visini od 2.324.298,00 EUR-a koja se odnosila na razdoblje privremenog rada terminala od 5. studenog 2018. pa do 31. svibnja 2019. te za dio razdoblja potpunog zatvaranja terminala od 5. kolovoza 2018. do 4. studenog 2018. Stoga, ista da je izračun smanjenja prihoda tužitelja koncentrirala samo na razdoblje koje se odnosi na tri mjeseca potpunog zatvaranja. Naime, ista je navela kako bi u konačnici iznos izgubljenih prihoda bio jednak onome kojeg je utvrdila u svom nalazu i mišljenju, međutim tu da bi bilo istaknuto kako se radi o iznosu koji je nadoknađen od strane osiguravajućeg društva pa da bi u konačnici iznos izgubljenih prihoda bio jednak onome kojeg je utvrdila u svom nalazu i mišljenju.

199. U odnosu na manipulativne troškove, ista je navela kako se manipulacija računa na temelju količine isporučene iz skladišta u tom mjesecu te da je ona izgubljeni prihod manipulacije izračunat u odnosu na manipulaciju izračunatu za isto razdoblje prethodne godine.

200. Ovaj sud nalaz i mišljenje sudskog vještaka Darke Cecić, dipl.oec. prihvaća u cijelosti kao pravilnog, potpunog i izrađenog u skladu s pravilima struke. Naime, iz pisanog nalaza i mišljenja proizlazi da je nalaz i mišljenje izrađen na temelju dokumentacije koju je sudskom vještaku tužitelj stavio na raspolaganje te je analizom isprava koje su stavljene na raspolaganje sudskom vještaku utvrđeno da visina izmakle koristi, odnosno one koristi koju bi tužitelj ostvario po redovnom tijeku stvari od trgovačkih društava Petrol d.o.o. i Fuel Energy Ltd. da nije bilo štetne radnje (udara m/b STI POPLAR u terminal tekućih tereta, a što je za posljedicu imalo zatvaranje terminala (prvo u potpunosti, nakon toga je terminal ograničeno pušten u promet)), iznosi 375.481,62 EUR-a. Sudska vještakinja je navela zbog čega je kao relevantno razdoblje za izračun visine izmakle koristi uzela samo razdoblje potpunog zatvaranja terminala te ovaj sud prihvaća argumente sudskog vještaka vezano za razdoblje koje je uzeto u obzir prilikom izračuna visine izmakle koristi. Osim toga, za navesti je kako je i sam tužitelj u izračunu gubitaka koji je poslužio kao podloga za podnošenje zahtjeva za isplatu osiguratelja utvrdio kako ukupni gubitak zbog prekida poslovanja na koji se primjenjuje odbitak iznosi 2.707.281,00 EUR-a, odnosno da nakon isplate koja je izvršena tužitelju od strane osiguranja preostali iznos kojeg tužitelj potražuje iznosi 382.983,00 EUR-a. Dakle, taj iznos kojeg je utvrdio tužitelj se neznatno razlikuje od iznosa kojeg je utvrdila sudska vještakinja Darka Cecić.

201. Tužitelj je tijekom postupka isticao kako prema tuženiku ima i tražbinu s osnove troškova postupka osiguranja iz rješenja Trgovačkog suda u Splitu, poslovni broj R1- 90/2018 od 13. kolovoza 2018. u iznosu od 135.000,00 kuna. Međutim, kako iz tog rješenja proizlazi da je tužitelju (predlagatelju osiguranja u tom postupku) priznat trošak postupka u iznosu od 130.000,00 kuna / 17.253,96 EUR-a, tražbinu tužitelja je trebalo utvrditi osnovanom i u tom dijelu.

202. Dakle, tražbina tužitelja je osnovana za iznos od 392.735,58 EUR-a.

203. Međutim, kako je tužitelj u ovom postupku tražio da sud utvrdi osnovanom njegovu tražbinu u iznosu od 382.983,00 EUR-a, s obzirom na to da je sud vezan postavljenim tužbenim zahtjevom, uzimajući u obzir sve naprijed navedeno valjalo je utvrditi da postoji tražbina tužitelja prema tuženiku u iznosu od 382.983,00 EUR-a, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 375.481,62 EUR-a teče od 6. kolovoza 2018. pa do isplate, a na trošak postupka osiguranja (7.501,38 EUR-a) od donošenja rješenja o određivanju privremene mjere (13. kolovoza 2018.) pa do isplate, po stopi određenoj člankom 29. stavak 2. ZOO-a, za ostale odnose. Tužitelj svoju tražbinu može namiriti iz Fonda ograničene odgovornosti koji je osnovan od strane tuženika u postupku koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Splitu pod poslovnim brojem R1-103/2018 (točke I. i II. izreke).

204. Naime, tražbina naknade štete ne predstavlja tražbinu iz trgovačkih ugovora niti iz ugovora između trgovca i osobe javnog prava, pa je tužitelju dosuđena kamatna stopa koja je određena člankom 29. stavak 2. ZOO-a za ostale odnose.

205. Iako je tužitelj u tužbi navodio da potražuje i trošak popravka u iznosu od 450.000,00 EUR-a, s obzirom na to tužitelj tijekom postupka nije dokazao visinu troškova popravka, a niti je taj zahtjev sadržan u tužbenom zahtjevu, sud nije niti utvrđivao visinu troškova popravka.

206. Tužitelj je postavio zahtjev za naknadu troškova postupka.

207. Po ocjeni ovog suda, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora (kako do smanjenja tužbenog zahtjeva, tako i nakon smanjenja tužbenog zahtjeva), tužitelju osnovano pripada 10.000 bodova za sastavljanje tužbe (Tbr. 7.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023. – dalje: Tarifa), po 10.000 bodova za sastavljanje četiri obrazložena podneska (Tbr. 8.1. Tarife), 5.000 bodova za zastupanje na ročištu koje je održano 5. lipnja 2020. (Tbr. 9.2. Tarife), 1.436 bodova za zastupanje na ročištu koje je održano 11. rujna 2020. te po 2.872 bodova za zastupanje na ročištima koja su održana 4. ožujka 2021. i 12. prosinca 2024. (Tbr. 9.1. Tarife). Dakle, tužitelju je valjalo priznati ukupno 62.180 bodova. Kako vrijednost boda iznosi 2,00 EUR-a (Tbr. 54. Tarife), tužitelju je valjalo priznati ukupno 124.360,00 EUR-a.

208. Nadalje, tom iznosu je valjalo pridodati i trošak vještačenja u iznosu od 1.620,00 EUR-a te trošak sudskih pristojbi u iznosu od 1.327,22 EUR-a.

209. Dakle, tužitelju je priznat ukupan trošak postupka u iznosu od 127.307,22 EUR- a.

210. Sukladno članku 151. stavak 3. ZPP-a, tužitelju je na dosuđeni trošak postupka priznata i zakonska zatezna kamata koja teče na taj iznos od presuđenja (28. siječnja 2025.) pa do isplate, po stopi koja je člankom 29. stavak 2. ZOO-a određena za ostale odnose.

211. Sukladno članku 404. stavak 4. PZ-a tužitelj te troškove može namiriti iz Fonda ograničene odgovornosti.

212. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom III. izreke.

213. Zahtjev tužitelja odbijen je kao neosnovan za više zatraženi trošak postupka u iznosu od 72.767,5 EUR-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama. Naime, kako Tbr. 8.1. Tarife propisuje da odvjetniku u prvostupanjskom postupku pripada trošak sastavljanja najviše četiri obrazložena podneska, bez obzira na to što je tužitelj u spis dostavio više od četiri obrazložena podneska, istom je bilo moguće priznati samo trošak sastavljanja četiri obrazložena podneska. Tužitelju nije priznat trošak sastavljanja ostalih podneska (u prilogu kojih dostavlja dokumentaciju na koju se poziva u tužbi ili potvrdu o plaćanju predujma) jer se ne radi o podnescima koji bi spadali u kategoriju ostalih podnesaka (Tbr. 8.3. Tarife). Osim toga, tužitelju nije priznat ni trošak sastavljanja žalbe protiv rješenja ovog suda kojim je utvrđeno povlačenje tužbe jer tužitelj s tom žalbom nije uspio. 214. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom IV. izreke.

U Splitu 28. siječnja 2025.

Sutkinja

Rajana Buljan

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

tužitelju po punomoćniku Zdenku Jabuka, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Vukić i Partneri d.o.o. iz Rijeke

- tuženiku po punomoćniku Miranu Maćešiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu

Maćešić & Suradnici d.o.o. iz Rijeke

- u spis