REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5114/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja AĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Tatjana Marković, odvjetnica u Splitu, protiv tužene ŠĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Edvard Sušac, odvjetnik u Splitu, radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužene protiv presude i rješenja Županijskog suda u Šibeniku broj Gž Ob-27/2024-2 od 3. rujna 2024. kojom je djelomično potvrđena i djelomično ukinuta presuda Općinskog suda u Splitu broj P Ob-552/2022-24 od 23. svibnja 2024. u sjednici održanoj 28. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e :
I. Prijedlog za dopuštenje revizije tužene se odbija.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tužena je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Šibeniku broj Gž Ob-27/2024-2 od 3. rujna 2024. kojom je djelomično potvrđena i djelomično ukinuta presuda Općinskog suda u Splitu broj P Ob-552/2022-24 od 23. svibnja 2024.
2. Tužitelj je odgovorio na prijedlog za dopuštenje revizije kojim osporava navode tužene te predlaže prijedlog odbiti. Potražuje trošak odgovora.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije tužene nije osnovan.
4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), ovaj revizijski sud ocijenio je da od odgovora na postavljeno pitanje ne ovisi ishod ovog spora.
5. Tužena postavlja sljedeće pitanje:
„U kojem trenutku je bivši bračni drug ovlašten zahtijevati isplatu plaćenog nakon razvoda braka, ukoliko je za vrijeme trajanja braka taj bračni drug sklopio Ugovor o kreditu s bankom, a nakon razvoda braka nastavio s otplatom, po dospijeću svake rate ili otplatom cjelokupnog kredita?“.
6. Kao razlog važnosti postavljenog pitanja tužena navodi odluku Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-3773/2013-2 od 15. listopada 2014., te navodi da je navedenoj odluci zauzeto shvaćanje koje je suprotno shvaćanju zauzetom u pobijanoj odluci.
7. Pravno shvaćanje zauzeto u odluci Županijskog suda u Varaždinu jednako je shvaćanju zauzetom u ovom predmetu. Predmet spora u navedenom predmetu bio je zahtjev tužitelja da mu tužena isplati iznos koji predstavlja po tužitelju nakon razvoda braka između parničnih stranaka ½ dijela plaćenih rata kredita koji je on kao korisnik sklopio sa Privrednom bankom Zagreb 2002. u vrijeme trajanja bračne zajednice između parničnih stranaka i čiji iznos kredita je u cijelosti utrošen za vrijeme trajanja braka ulaganjem u nekretninu stranaka koja predstavlja njihovu bračnu stečevinu, kao i zahtjev za isplatom 1/2 cjelokupnog preostalog još neplaćenog iznosa kredita. Sudovi su naložili tuženoj da tužitelju isplati ½ iznosa koje je on sam platio na ime podmirenja kredita zaključenog sa Privrednom bankom Zagreb dok su smatrali da tužitelj nema pravo tražiti od tužene da mu ona unaprijed vrati ½ neotplaćenih rata kredita odnosno ½ ostatka ukupnog dugovanja prema banci jer tužiteljevo potraživanje koje se odnosi na buduće neotplaćene rate kredita, još uvijek nije dospjelo.
8. Stoga pobijana odluka nije u suprotnosti sa navedenom odlukom.
9. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i čl. 389.b st. 1. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
10. Odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troška odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije, jer ta postupovna radnja nije bila potrebna za vođenje postupka (čl. 155. st. 1. ZPP u vezi čl. 166. st. 1. ZPP).
Zagreb, 28. siječnja 2025.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug