REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4003/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Dragana Katića člana vijeća, u ovršnoj pravnoj stvari ovrhovoditelja Verbriefung & Company d.o.o., OIB 50053576872, sa sjedištem u Zagrebu, Hribarov prilaz 6a, kojeg zastupaju punomoćnici - odvjetnici Odvjetničkog društva Remenar & Remenar j.t.d. sa sjedištem u Zagrebu, protiv prvoovršenika HJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Ivo Staničić, odvjetnik u Splitu, drugoovršenice ĐJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Armando Morović, odvjetnik u Makarskoj, i trećeovršenice BJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Ivo Staničić, odvjetnik u Splitu, radi ovrhe na nekretninama i novčanim sredstvima, odlučujući o prijedlogu drugoovršenice ĐJ za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj Gž Ovr-77/2024-2 d 22. veljače 2024. kojim je potvrđeno rješenje o ovrsi Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj Ovr-531/2023-7 od 22. siječnja 2024., u sjednici održanoj 28. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog drugoovršenice ĐJ za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Drugoovršenica ĐJ je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj Gž Ovr-77/2024-2 d 22. veljače 2024. kojim je potvrđeno rješenje o ovrsi Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj Ovr-531/2023-7 od 22. siječnja 2024. Prijedlog je podnesen zbog pravnih pitanja za koja podnositeljica navodi da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i to zbog nejedinstvene prakse drugostupanjskih sudova pri čemu je ukazano na rješenja Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž Ovr-1777/2022-3 od 10. listopada 2023. i Gž Ovr- 803/2022-2 od 13. srpnja 2022. i Županijskog suda u Rijeci, poslovni broj Gž Ovr- 741/2021-3 od 22. ožujka 2023.
2. Pitanja koje je drugoovršenica u prijedlogu naznačila glase:
"1. Jesu li ovršenici kao presumirani nasljednici založne dužnice i upisane vlasnice nekretnina pasivno legitimirani trpjeti namirenje iz založne nekretnine ako je uz prijedlog za ovrhu na nekretnini ovrhovoditelj podnio ispravu (smrtovnicu) koja u smislu odredbe članka 82. stavka 2. Ovršnog zakona nije podobna za upis ovršenikova prava u zemljišnoj knjizi;
2. Je li sud ovlašten odrediti ovrhu na nekretnini ako ovrhovoditelj uz prijedlog za ovrhu protiv ovršenika koji u zemljišnim knjigama nije upisan kao vlasnik nekretnine, nije podnio ispravu koja u smislu članka 82. stavka 2. Ovršnog zakona podobna za upis ovršenikova prava u zemljišnoj knjizi ?".
3. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.
4. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a stavka 1. i članka 387. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud ocjenjuje da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te kao takva ne opravdavaju intervenciju najvišeg suda.
5. U skladu s odredbom članka 385.a stavka 1. ZPP, Vrhovni će sud reviziju dopustiti samo onda ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi. Važno je pitanje pravni standard kojemu se značenje oblikuje u praksi Vrhovnog suda, a o takvom se pitanju može govoriti ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pogotovo ako praksa viših sudova nije jedinstvena, ako je riječ o pravnom pitanju o kojem praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije jedinstvena, ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskog suda temelji na tom shvaćanju, ali bi osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnog prvostupanjskog i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, Europskog suda za ljudska prava ili Suda Europske unije trebalo preispitati sudsku praksu.
6. U konkretnom se slučaju naznačenim pitanjima problematizira pitanje pasivne legitimacije ovršenikau ovršnom postupku kao nasljednika založne dužnice i upisane vlasnice nekretnine na trpljenje namirenja iz založene nekretnine bez isprave iz članka 82. stavka 2. Ovršnog zakona („Ako je na pravo na nekretnini iz stavka 1. ovoga članka upisano u zemljišnoj knjizi na drugu osobu, a ne na ovršenika, prijedlogu se može udovoljiti samo ako ovrhovoditelj podnese ispravu koja je podobna za upis ovršenikova prava“.), a to u okolnostima kada je ovrha određena na nekretnini upisanoj kao samovlasništvo sada pokojne ČJ, majke prvoovršenika i trećeovršenice, te založne dužnice, radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 200.9999,97 EUR s pripadajućom zateznom kamatom, i to po Sporazumu o osiguranju novčane tražbine iz Ugovora o jednokratnom kreditu od 4. prosinca 2008. sklopljenom između pravnog prednika ovrhovoditelja te prvo i treće ovršenika kao korisnika kredita broj 544.155 od 25. studenoga 2008.
7. Međutim, razlozi na kojima predlagateljica temelji prijedlog, naprijed navedene drugostupanjske odluke, nisu donesene u istim činjeničnim i pravnim okolnostima u kojima je doneseno pobijano rješenje jer drugostupanjska rješenja na kojima predlagateljica temelji prijedlog za upis nisu donesena u okolnostima provedbe ovrhe na nekretnini opterećenoj založnim pravom na kojoj je kao vlasnik/ca upisan/a založna/i dužnica/k koja/i je ujedno prednica/k ovršenika. S druge strane, pravno shvaćanje drugostupanjskog suda u vezi s pasivnom legitimacijom ovršenika dano u primjeni odredbe članka 297. u vezi s člankom 299. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/015 i 94/17) i u vezi s člankom 21. stavkom 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 73/17, 131/20 i 114/22), prema kojem je založno pravo vezano uz nekretninu, a ne njezinog vlasnika blisko je pravnom shvaćanju revizijskog suda (Rev- 1342/2017-2 od 29. rujna 2020.) prema kojem „upisan teret prati nekretninu, a ne vlasnika i ne sprječava promjenu vlasnika.
8. Slijedom naprijed navedenog, na temelju sadržaja prijedloga za dopuštenje i njegovih priloga, revizijski sud zaključuje da naznačena pravna pitanja nemaju potrebno obilježje važnosti u smislu odredbe članka 385.a stavka 1. alineja 2. ZPP. Stoga je prijedlog predlagateljice valjalo odbiti i riješiti kao u izreci.
Zagreb, 28. siječnja 2025.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
