Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Zk-386/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Jadranki Travaš kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagateljice APK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik ..., odvjetnik u ... iz [adresa], radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici Z- 13908/2023 od 20. lipnja 2024., dana 28. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagateljice APK kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Crikvenici Z-13908/2023 od 20. lipnja 2024.

II. Zemljišnom knjižnom odjelu Općinskog suda u Crikvenici nalaže se brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga i zabilježbe žalbe.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja je donio rješenje kojim je pod točkom I. izreke odbio prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] (zk. tijelo I). Pod točkom II. izreke određena je zabilježba odbijenog prijedloga za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Pod točkom III. izreke određeno da će se po pravomoćnosti pobijanog rješenja brisati zabilježba odbijenog prijedloga u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

2. Protiv ovog rješenja žalbu je podnijela predlagateljica u kojoj ne navodi određene žalbene razloge. Predlaže pobijano rješenje preinačiti u smislu žalbenih navoda odnosno ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

3. Žalba predlagateljice je neosnovana.

4. Predmet postupka je pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog zemljišnoknjižnog postupka na nekretninama kč. br. [katastarska čestica] (zk. tijelo I) upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koji je predlagateljica temeljila na:

- Ugovoru o kupoprodaji nekretnine od 21. srpnja 2003. sklopljenom između predlagateljice kao kupca i AP kao prodavateljice a koji predmet kupoprodaje je stara kuća s okućnicom, a koja okućnica se odnosi i na česticu koja je predmet ovog postupka,

- izvodu iz katastarskog plana,

- izvatku iz zemljišne knjige za kč. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška].,

- izvatku iz zemljišne knjige za kč. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška].,

- izvatku iz zemljišne knjige za kč. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška],

- izvatku iz zemljišne knjige za kč. br. [katastarska čestica] z. k. ul. [broj ZK uloška]

- rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Rabu poslovni broj O-79/97 od 17. kolovoza 1999.,

- tvrdnji da predlagateljica koristi predmetnu česticu od 21. srpnja 2003. te je ista u njezinom kontinuiranom kvalificiranom posjedu više od 20 godina, te predlaže na tu okolnost saslušanje svjedoka AP, FP, IP, ZP, OP, MP.

5. Prvostupanjski je sud donio pobijano rješenje uz obrazloženje da je predlagateljica uz prijedlog dostavila ugovor o kupoprodaji sklopljen sa ČP u kojem ugovoru predmetna nekretnina nije navedena, a također predlagateljica nije dostavila niti jednu ispravu iz koje bi bilo razvidno da je prodavateljica AP ili njezin prednik bio samostalan posjednik predmetne nekretnine te da je mogla istu u cijelosti prodati predlagateljici. Isto tako, sud prvog stupnja je utvrdio da je dopunom prijedloga predlagateljica dostavila u spis preslik rješenja o nasljeđivanju iza pok. DP, pok. DP iz [adresa], Općinskog suda u Rabu, poslovni broj O-79/97 iz kojeg je razvidno da je kao dio ostavinske imovine navedena nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je sukladno tom rješenju pripala AP, koja je upisana kao suvlasnica određenog suvlasničkog dijela, i to u 78400/940800 dijela.

Stoga kako iz priležećih isprava ne proizlazi da je AP od koje je po navodima predlagateljice kupljena predmetna nekretnina bila upisana u cijelosti kao posjednica predmetne nekretnine, kao niti da je predmetna nekretnina bila upisana u cijelosti u posjedu pok. prednika AP, to je sud prvog stupnja ocijenio da predlagateljica nije dostavila ispravu iz koje proizlazi vjerojatnost njezina prava vlasništva na predmetnoj nekretnini.

6. Iznesenim žalbenim navodima nije dovedena u sumnju pravilnost pobijanog rješenja.

7. Ispitujući pobijano rješenje povodom žalbe, a također i po službenoj dužnosti temeljem članka 365. stavka 2. u vezi sa člankom 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 48/11 -pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP), koji se u konkretnom slučaju primjenjuje temeljem članka 99. stavka 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19, 128/22, 155/23 - dalje: ZZK), ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio ni jednu od bitnih povreda propisanih člankom 354. stavkom 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a.

8. Suprotno žalbenim navodima žaliteljice nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju žaliteljica upire u žalbi, budući da pobijano rješenje sadrži razloge o odlučnim činjenicama, koji razlozi su jasni i međusobno ne proturječe, baš kao što o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima pobijane presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

9. Isto tako, donoseći pobijano rješenje sud prvog stupnja je na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo.

10. Odredba čl. 208. st. 1. ZZK-a propisuje da je pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka. U stavku 3. istog članka je propisano da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

11. Iz navedenoga proizlazi da je pojedinačni ispravni postupak takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise. Zemljišnoknjižni pojedinačni ispravni postupak nije postupak u kojem će se provoditi dokazni postupak na način da se saslušavaju svjedoci i utvrđuju činjenice koje se inače utvrđuju u parničnom postupku, a što se odnosi i na utvrđenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, pozivom na načelo jedinstva nekretnine i sl.

12. Tako je i u odluci broj Rev-346/2023 od 13. lipnja 2023. Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo pravno shvaćanje: "U pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može se dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama i drugim dokazima kao što su svjedoci, očevid i dr."

13. Stoga, kako predlagateljica priloženim ispravama nije učinila vjerojatnim da joj pripada pravo koje nije upisano u njezinu korist i radi čijeg upisa je predložila i saslušanje svjedoka, pravilno je sud prvog stupnja podneseni prijedlog odbio.

14. Iz ovih je razloga na temelju odredbi iz čl. 149. st. 3. ZZK-a odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 28. siječnja 2025.

Sutkinja:

Jadranka Travaš