REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj Gž Ob-15/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji toga suda Nataši Babić, u pravnoj stvari predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Zagreb, Ulica Ivana Dežmana 6, OIB 52966791065, protiv protustranke OC iz [adresa]. broj 4, OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Gorana Roso, odvjetnica u Splitu, uz sudjelovanje 1. mlt. OCR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa posebna skrbnica CC, djelatnica Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Split, i 2. BC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi zabrane ostvarivanja osobnih odnosa s mlt. djetetom, odlučujući o žalbi protustranke izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1 Ob-752/2023-16 od 13. prosinca 2024., 28. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba protustranke, ukida se rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1 Ob-752/2023-16 od 13. prosinca 2024. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom rješenjem zabranjeno je ostvarivanje osobnih odnosa između majke (protustranke) i mlt. djeteta na neodređeno vrijeme, te je odbijen kao neosnovan zahtjev potustranke za naknadu troškova postupka.

2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedeno rješenje pobija protustranka, navodeći da je pobijana odluka nezakonita i protivna dobrobiti i najboljem interesu mlt. djeteta. Prvostupanjski sud u provedenom postupku nije cijenio mišljenje mlt. djeteta koje je navršilo deset godina života te je sposobno i spremno iskazati svoje mišljenje, a što je putem posebne skrbnice i učinio. Dijete je navelo da želi živjeti s majkom u Dućama, jer ima više prijatelja, baka puno bolje kuha, tamo mu je blizu i more i nogometno igralište. Smatra da je loše što ne viđa majku, navodi da nema saznanja i ne zna koji je razlog što sada izostaju druženja i susreti s majkom, a on smatra da bi bilo dobro da viđa majku i da mu nedostaje. Poručio je sudu da mu dozvoli da se viđa s majkom. Odluka suda se temelji na mišljenju predlagatelja, koji je u konkretnom predmetu stranka i time direktno zainteresiran za ishod postupka onako kako je predložio, dok je mišljenje djeteta u cijelosti zanemareno. S obzirom da se radi o obiteljsko pravnoj zaštiti mlt. djeteta, sud je ovlašten na vlastitu inicijativu prikupiti sve dokaze. Međutim, sud nije zatražio mišljenje trećih neovisnih stručnjaka - psihologa i psihijatra, već se u cijelosti priklonio mišljenu predlagatelja. Nije u pravu sud kada navodi kako ne postoji mogućnost poduzimanja blažih mjera zaštite dobrobiti djeteta te da je zabrana ostvarivanja osobnih odnosa razmjerna potrebi da se zaštiti dobrobit djeteta. Dijete želi viđati majku, čak štoviše, želi živjeti s majkom. S majkom živi i stariji sin, mlt. CCR, brat mlt. OCR, koji odbija kontakte s ocem kod kojeg mlt. OCR živi, pa se tako sukladno ovoj odluci ni braća ne bi viđala. Mlt. djetetu je uslijed ove zabrane koja je na snazi od 12. rujna 2023. onemogućeno ostvarivati osobne ne samo sa majkom već i svim ostalim članovima obitelji majke s kojima je živio prvih devet godina života i s kojima ima blizak odnos (brat, baka, djed, tetka i tetak po majci). Slijedom navedenog predlaže se pobijano rješenje preinačiti na način da se ukine zabrana ostvarivanja osobnih odnosa između majke, protustranke, i mlt. djeteta na neodređeno vrijeme, podredno ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Žalba protustranke je osnovane.

4. Prvostupanjskim rješenjem zabranjuje se ostvarivanje osobnih odnosa protustranke s mlt. djetetom na neodređeno vrijeme. Prvostupanjski sud svoju odluku temelji na slijedećim činjeničnim utvrđenjima: da je mlt. dijete pokazao značajan napredak na odgojnom i školskom planu od kada boravi kod oca i bake po ocu te da se o njemu otac i baka dobro brinu, a da njegov brat, mlt. CCR, koji živi s majkom, stagnira, neredovit je u školi te je higijenski zapušten. Majka je i dalje savjetodavno nedostupna, krivnju svaljuje na bivšeg partnera, njegovu obitelj i institucije (zavod, sud, vještaci i slično), a ne prepoznaje potrebe djece, bavi se nezakonitim radnjama (krivotvorenje nalaza testiranja na droge), živi neurednim životom, upitna je konzumacija opojnih droga te se iz njenog ponašanja ne može zaključiti da je došlo do ikakvog pomaka u njenim roditeljskim kompetencijama.

4.1. Ovakav zaključak prvostupanjskog suda ne može, barem za sada, prihvatiti ovaj žalbeni sud.

5. U vezi s odlukom o tome s kojim će roditeljem mlt. dijete živjeti donijeta je pravomoćna presuda i rješenje ovog suda poslovni broj Gž Ob-127/2023-2 od 30. listopada 2023., kojom je odlučeno da će mlt. dijete stanovati s ocem, a da će s majkom ostvarivati osobne odnose u obliku boravka, susreta i druženja svaki drugi vikend od petka nakon nastave do nedjelje u 18:00 sati, dva puta tjedno van školskih obveza u trajanju od dva sata u mjestu boravka djeteta, polovicu školskih praznika, državne praznike i vjerske blagdane naizmjenično, sve naprijed navedeno pod uvjetom da majka jednom tjedno dostavlja nadležnom Hrvatskom zavodu za socijalni rad potvrdu o vlastitoj apstinenciji o psihoaktivnim tvarima. Navedena odluka ovog suda, kao i presuda i rješenje prvostupanjskog suda poslovni broj P Ob-588/2021-42 od 27. srpnja 2023. u dijelu koji se odnosi na odluku s kojim roditeljem će djeca živjeti i kako će održavati odnose s drugim roditeljem ukinuta je odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III-3765/2024 od 3. prosinca 2024., jer sudovi nisu postupili u skladu s jamstvima koja štite prava iz članka 35. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/1990., 135/1997., 113/2000., 28/2001., 76/2010. i 5/2014.) i članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

6. Prvostupanjsko rješenje kojim se trajno zabranjuje kontakt protustranke s mlt. djetetom obrazlaže se time da je mlt. dijete u znatnoj mjeri popravio svoje ponašanje i uspjeh u školi od kada je kod oca, a kontakti s majkom su mu zabranjeni jer se nije pridržavala termina vraćanja mlt. djeteta ocu te nije dostavila, dapače, krivotvorila je potvrdu da je nalaz na marihuanu negativan. S time u vezi valja reći da protustranka boluje od multiple skleroze te da je navela da joj marihuana pomaže u liječenju, tako da se ne radi o klasičnom ovisničkom ponašanju. S druge strane, mlt. dijete izražava jaku želju da viđa majku, s kojom je cijeli život živio, u dobi je od samo devet godina, pa ovaj sud nalazi da je bar preuranjen zaključak suda da dijete uopće ne bi smjelo viđati majku, pa makar uz nadzor treće osobe ili uz uvjet prethodnog predočenja negativnog nalaza na marihuanu.

7. Ostvarivanje osobnih odnosa između djeteta i roditelja je, s jedne strane, pravo i dužnost roditelja koji ne stanuje s djetetom, dok je s druge strane to pravo djeteta. Ta prava i dužnosti djeci i njihovim roditeljima jamče brojni međunarodni akti, i to Konvencija o pravima djeteta Ujedinjenih naroda iz 1989., koja Republiku Hrvatsku obvezuje temeljem notifikacije o sukcesiji od 8. listopada 1991., zatim Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj 18/1997. i 4/2002. - dalje: EKLJP), Konvencija o ostvarivanju dječjih prava iz 1996. („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj 1/2010.) i Europska konvencija o kontaktima s djecom („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj 7/2008.).

7.1. Tako Konvencija o pravima djeteta u članku 9. stavku 3. jamči djetetu koje je odvojeno od jednog ili oba roditelja pravo na redovito održavanje osobnih i neposrednih odnosa s oba roditelja, osim u slučajevima u kojima je ugrožena djetetova dobrobit. Obiteljsko pravo na susrete i druženja uživa pravnu zaštitu temeljem odredbe članka 8. EKLJP-a jer pravo na susrete i druženja izvire iz prava na obiteljski život zato što je sadržano u pravu na obiteljski život i uključuje i pravo roditelja na susrete i druženja s djetetom, što podrazumijeva neuplitanje države u ostvarivanje navedenog prava, osim kada je to potrebno radi zaštite zdravlja i morala, te prava i sloboda drugih osoba.

7.2. Konvencija o ostvarivanju dječjih prava na općenit način štiti najbolji interes djeteta u obiteljskopravnim postupcima, a u te postupke ubraja, među ostalima, i postupak odlučivanja o susretima i druženju (članak 1. stavak 3.).

7.3. Konvencija o kontaktima s djecom pod pojmom kontakata ne obuhvaća samo izravne susrete i druženja s djetetom, čije je obilježje izravno ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom, već i dodatne oblike ostvarivanja tih odnosa, i to neizravne s djetetom (telefonom, pismima, faksom e-mailom i slično) i putem dostavljanja informacija o djetetu.

7.4. Slijedeći ovu Konvenciju, u odredbi članka 121. stavaka 1., 2. i 3. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/2015., 98/2019., 47/2020., 49/2023. i 156/2023.) propisuje iste oblike ostvarivanja osobnih odnosa (izravne, neizravne, i davanje informacija u vezi s osobnim pravima djeteta).

8. Iz navedenog je normativnog okvira razvidno da je zabrana kontakata roditelja s maloljetnim djetetom krajnja mjera ograničavanja mlt. djeteta i roditelja glede održavanja njihovih osobnih odnosa koja se izriče vrlo iznimno, i to u slučajevima u kojima postoje posebni razlozi ili rizici da će dobrobit djeteta biti ozbiljno ugrožena.

9. Prvostupanjski sud nije proveo odgovarajuće vještačenje po vještaku psihologu/psihijatru, pa je ostalo nejasno kako bi potpuna zabrana kontakata sa majkom utjecala na psihički razvoj mlt. djeteta, pogotovo što isti to želi, nije mu jasno zašto ne smije viđati majku i moli nadležne da mu dozvole da je vidi, kad već ne smije živjeti s njom, a nije ni jasno da bi dobrobit djeteta bila ozbiljno ugrožena u slučaju kontakta sa majkom.

9.1. Pri donošenju ovakve odluke valja se uvijek rukovoditi najboljim interesom mlt. djece. Taj je interes da se susreti i osobni odnosi odvijaju, osim ukoliko postoji opasnost za zdravlje djece, njihov pravilan razvoj i sigurnost, odnosno mogućnost nastanka nenadoknadive štete za njihovu dobrobit, a u kojem smislu za donošenje pravilne i zakonite odluke odlučne činjenice još uvijek nisu u potpunosti utvrđene (zašto se susreti ne bi održavali uz prisutnost treće osobe i/ili prethodnu potvrdu protustranke o negativnom testu na drogu).

10. Stoga će u ponovnom postupku sud prvog stupnja upotpuniti činjenično stanje provođenjem psihologijskog/psihijatrijskog vještačenja, nakon čega će donijeti odluku o opravdavaju prihvaćanja ili odbijanja prijedloga predlagatelja za zabranu ostvarivanja osobnih odnosa majke s mlt. djetetom. Za dodati je da je odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske ukinuta presuda i rješenja ovog suda poslovni broj Gž Ob-127/2023-2 od 30. listopada 2023. i prvostupanjskog suda poslovni broj P Ob-588/2021-42 od 27. srpnja 2023. u dijelu koji se odnosi na odluku s kojim roditeljem će mlt. dijete živjeti i o osobnim odnosima s drugim roditeljem, u kojoj odluci je ukazano na potrebu provođenja novog vještačenja, tako da se ukazuje svrsishodnim da se ovaj predmet spoji sa naprijed navedenim predmetom radi donošenja odluke o povjeravanju mlt. djeteta jednom od roditelja i osobnim odnosima s drugim, koje odluke ne mogu biti različita u svakom od predmeta.

11. Slijedom navedenoga, valjalo je primjenom članka 380. točke 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. - dalje: ZPP) uvažiti žalbu protustranke, ukinuti rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

U Puli-Pola 28. siječnja 2025.

Sutkinja:

Nataša Babić