REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-191/2023-17

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

R J E Š E NJ E

I

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Saši Bušić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja CG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] ([adresa]), [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Zvonimir Bodrožić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., OIB: 94472454976, Zagreb, Listopadska 2, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Glavaš, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 6. prosinca 2024. godine u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 28. siječnja 2025. godine

r i j e š i o  je:

I. Ne dozvoljava se preinaka tužbenog zahtjeva od 23.4.2024.

p r e s u d i o  j e:

I. „Tuženik Adriatic Osiguranje d.d. iz Zagreba, Listopadska ulica 2, OIB: 94472454976 , dužan je platiti tužitelju CG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]

- iznos od 1.400,00 eur s osnova neimovinske i imovinske štete sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 03.11.2022. g., pa do 31.12.2022. g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu za tri postotna poena, a za razdoblje od 01.01.2023. g. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, uvećano za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

- te mu naknaditi i parnične troškove u iznosu od 2.128,10 eur sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, uvećano za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.“

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 07.05.2022.g. došlo do prometne nezgode u Varaždinu, a koju prometnu nezgodu je prouzrokovao ŽG kao vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka] osiguranog kod tuženika, te je u istoj prometnoj nezgodi tužitelj zadobio tjelesne ozljede kao vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka]. Gore navedeno vozilo krivca za predmetnu prometnu nezgodu reg. oznake [registarska oznaka] bilo je obvezno osigurano policom od autoodgovornosti kod tuženika. Nakon navedene prometne nezgode tužitelju je odmah pružena hitna liječnička pomoć u nadležnoj liječničkoj ustanovi te je daljnje liječenje nastavio sukladno uputama liječnika. Tužitelju su dijagnosticirane tjelesne povrede koje su detaljno opisane u liječničkoj dokumentaciji koja se prilaže. Razlogom navedenog štetnog događaja, tužitelj je pretrpio i još uvijek trpi neimovinsku štetu u vidu intenzivnih i dugotrajnih bolova, primarnog i sekundarnog straha, duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti, a nakon završenog liječenja tužitelj će ulagati pojačane napore u životu i radu. Za vrijeme liječenja tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega bližnjih. Na temelju naprijed navedenog te temeljem priležeće medicinske dokumentacije, cijeneći odredbe iz čl. 19. i 1100. Zakona o obveznim odnosima, tužitelj potražuje naknadu štete s osnova povrede prava osobnosti i to prava na tjelesno i duševno zdravlje, te imovinske štete, i to: duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti, pretrpljenih bolova, pretrpljenog straha, tuđe pomoći i njege tijekom liječenja. Tužitelj ističe kako se obratio tuženiku u mirnom postupku i to odštetnim zahtjevom kojeg je tuženik zaprimio 03.11.2022., nakon čega je tuženik tužitelju isplatio iznos od 1.592,67 EUR s osnova naknade štete, no isti iznos nikako ne može predstavljati pravičnu novčanu naknadu štete tužitelju te zbog tog razloga tužitelj od tuženika potražuje isplatu daljnjih novčanih iznosa kako je to navedeno u tužbenom zahtjevu. Ujedno, tužitelj navodi kako sukladno Zakonu o obveznim odnosima i drugim pozitivnim propisima od tuženika potražuje i isplatu zakonskih zateznih kamata od dana primitka odštetnog zahtjeva kod tuženika. Također, tužitelj navodi kako tuženik nije specificirao na što se odnose isplaćeni iznosi pa tužitelj predlaže da sud pozove tuženika da se očituje glede istoga, a sve kako bi tužitelj mogao uskladiti svoj tužbeni zahtjev. Tužitelj predlaže da sud nakon provedenog postupka odluči kako je zatraženo u tužbenom zahtjevu uz naknadu parničnog troška.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da nisu sporne činjenice pasivne legitimiranosti tuženika, nastanka štetnog događaja te odgovornosti osiguranika tuženika. Sporna je jedino visina tužbenog zahtjeva. Tuženik smatra da bi za pravilno utvrđenje činjeničnog stanja trebalo izvršiti uvid u cjelokupni zdravstveni karton tužitelja, a sve kako bi se razgraničio utjecaj ranijih ozljeda/zdravstvenih stanja u odnosu na one proizašle iz predmetne prometne nezgode. Obzirom na stanje spisa, tuženik predlaže nagodbu na daljnji iznos od 600,00 EUR uvećano za trošak zastupanja, a koji iznos drži primjerenim obzirom na kratkoću liječenja tužitelja te uredno stanje nakon fizikalne terapije. Nadalje, predlaže da se očituje je li liječenje tužitelja okončano. U slučaju određivanja medicinskog vještačenja predlaže da se vještak svakako očituje o tome: je li klinički pregled tužitelja bitan za predmet vještačenja (visina neimovinske i imovinske štete), kada je završeno liječenje, je li liječenje tužitelja bilo tipično za navedenu ozljedu ili ga karakteriziraju određene posebitosti. U svakom slučaju predlaže da se vještak očituje i: (a) Utvrdi postotak oštećenja tjelesnog i/ili duševnog zdravlja, ako postoji, i točno u postotku iskazati koliko ono iznosi, uz opis svih ograničenja u funkcioniranju oštećene osobe u budućnosti. (b) Utvrdi stupanj težine i razredu težine od I. do V. po „Medicinskoj skali“ (c) Ako liječnik-vještak utvrdi da je oštećenje tjelesnog i/ili duševnog zdravlja do 4% ili je oštećenje zdravlja privremeno ili povremeno, obvezno se treba izjasniti je li to oštećenje ima karakter posve lake povrede opisane pod a) ili pod b) u „Medicinskoj skali“ uz navođenje razloga za svoju odluku, kao i o razdoblju u kojem je kod oštećenika postoji privremeni funkcijski deficit i u kojem postotku. (d) Utvrdi li liječnik- vještak, da je kod oštećenika stupanja oštećenja tjelesnog i/ili duševnog zdravlja 5% i više, treba u svom mišljenju dati očitovanje o tome je li liječenje tužitelja bilo uobičajeno s obzirom na ozljedu, te postoje li neke posebitosti u istom. U cijelosti je sporan utuženi početak tijeka zakonskih zateznih kamata na utuženu naknadu štete, a to obzirom tuženik kao osiguratelj, pravilnom primjenom odredbi čl. 12. ZOOP-a ne može pasti u zakašnjenje s ispunjenjem obveze prije nego je opseg štete dokumentiran i potkrijepljen relevantnim ispravama na temelju kojih se može utvrditi visina obveze (dospijeće obveze tuženika ne može nastupiti prije završetka liječenja i stabilizacije zdravstvenog stanja tužitelja, a koja činjenica može biti utvrđena tek nakon provedbe medicinskog vještačenja), te ukoliko poštuje proceduru propisanu istom zakonskom odredbom. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev preko primjerenog iznosa.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju, nalaz i mišljenje medicinskog vještaka BG, iskaz vještaka na ročištu, zapisnici s ročišta te priležeći podnesci.

4. Među strankama je nesporna pasivna legitimacija, štetni događaj, odgovornost tuženika za štetni događaj, sporna je visina tužbenog zahtjeva.

5. Sud nije dozvolio preinaku tužbenog zahtjeva od 23.4.2024. iz razloga jer nije dobio potreban pristanak tuženika, a i navedena preinaka ne bi bila svrsishodna za konačno rješenje odnosa među strankama, a prema odredbi čl. 190 ZPP-a.

6. Prema nalazu i mišljenju vještaka BG tužitelj je zadobio u prometnoj nezgodi trzajnu ozljedu vratne kralježnice i istegnuće paravertebralnih mišića vratne kralježnice. Kod tužitelja tzv. primarni strah bio je jakog intenziteta i kratkog trajanja. Tzv. sekundarni strah je u jakom intenzitetu trajao jedan dan, u srednjem tjedan dana, a u manjem 10 dana. Kasniji strah je trajao 30 dana, a manifestira se zabrinutošću u situacijama prometa. Zabrinutost u situacijama u prometu, posebno kada prolazi lokacijom na kojoj je došlo do štetnog događaja ima i dalje, što se ubraja u trajne posljedice. Bol jakog intenziteta je trajala oko jedan dan, srednjeg oko 7 dana, manjeg još oko 3 mjeseca. Za ostale manje boli su trajnog karaktera i kao takve se ubrajaju u pojačane napore. Tegobe zaostale nakon ozljede umanjuju opću, životnu i radnu sposobnost tužitelja za 2% u kojem omjeru su potrebni pojačani napori u svakodnevnom životu i radu. Tuđa pomoć druge osobe bila je potrebna za vrijeme provedenog liječenja kod kuće kroz 7 dana po 2 sata te nakon toga kroz 21 dan po 1 sat dnevno.

7. Tuženik je prigovorio medicinskom vještačenju u ocjeni fizičkih bolova jer tužitelj je naime uzimao lijekove protiv bolova, a tijekom perioda liječenja od 6 mjeseci prema nalazu vještaka bi ispadalo da je tužitelj svaki drugi dan osjećao bolove, a što nije životno niti točno.

8. Na ročištu dana 6.12.2024. vještak iskazuje da se u njegovom nalazu i mišljenu radi o trajanju fizičkih bolova manjeg intenziteta u trajanju oko 3 mjeseca što podrazumijeva da se radi o povremenim bolovima. S obzirom da je aktivno liječenje i odlazak na fizikalnu terapiju u kontinuitetu, uvažajući u obzir prigovor o prekidu liječenja nakon 7. mjeseca 2022., trajanje bi bilo fizičkih bolova manjeg intenziteta kontinuirano 60 dana. Nakon iskaza vještaka stranke nisu imale primjedbi.

9. Sud je dao vjeru vještaku da je svoje vještačenje iznio savjesno u skladu s pravilima znanosti i vještine na postavljena pitanja odgovorio i objasnio nalaz i mišljenje prema čl. 258 i 259 ZPP-a.

10. Vrhovni sud RH na sjednici građanskog odjela održane 15.06.2020., zauzeo je pravno shvaćanje kojim je izmijenio orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete, na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama povećavaju za 50 % te se primjenjuju na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete a što je sud uzeo u obzir prilikom odlučivanja o visini tužbenog zahtjeva. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade u slučaju povrede prava osobnosti sud je vodio računa o jačini i trajanju povredom izazivanih tjelesnih boli, duševnih boli, pretrpljenog straha, stoga je valjalo slobodnom ocjenom temeljem čl. 223 ZPP-a i odredbe čl. 1100 ZOO-a odlučiti da je primjereni iznos novčane naknade u slučaju povrede prava osobnosti 2.454,51 eur.

11. Sud je utvrdio da je tužitelju pružena tuđa pomoći njega od osobe kojoj to nije profesionalna djelatnost, a satnica NKV radnika iznosi oko 4,00 eur, stoga je valjalo slobodnom ocjenom temeljem čl. 223 ZPP-a, odlučiti da je primjereni iznos neto satnice 4,00 eur, te utvrditi ukupni primjereni iznos od 140,00 eur, a prema odredbi čl. 1095 ZOO-a.

12. Sud je odlučio o ukupnom primjerenom iznosu u odnosu na povrede prava osobnosti, tuđe pomoći i njege te umanjivši za isplaćeni iznos od 1.194,51 eur, dosudio na ime prava osobnosti i tuđe pomoći i njege 1.400,00 eur sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja Odštetnog zahtjeva pa do isplate.

13. Sud je dosudio na iznos nematerijalne štete zakonske zatezne kamate koje teku od dana podnošenja zahtjeva za štetu tuženiku, pa do isplate a prema čl. 1103 ZOO-a, jer obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe.

14. Sud je dosudio na dosuđenu materijalnu štetu zakonske zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, jer prema čl. 12 Zakona obveznim osiguranjima u prometu koji je u svezi sa stavkom 1. točkom 2 i 4 navedenog zakona, ovdje tuženik dužan je u slučaju imovinske štete najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva oštećenoj osobi, ovdje tužitelju dostaviti obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporni, tužitelj uz presuđeni iznos materijalne štete ima pravo potraživati isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

15. Sud je dosudio parnični trošak tužitelju temeljem čl. 154 st. 1 ZPP-a u iznosu od 2.128,10 eur, a koji se odnosi na: odštetni zahtjev 100 bodova, sastav tužbe 100 bodova, podnesak 6.3.2023. 100 bodova, ročište 16.1.2024. 50 bodova, podnesak 23.4.2024. 100 bodova, podnesak 28.5.2024. 100 bodova, ročište 9.10.2024. 50 bodova, ročište 6.12.2024. 100 bodova, objava 28.1.2025. 50 bodova, a što ukupno iznosi 1.500,00 eur za rad odvjetnika prema OT, PDV 375,00 eur, trošak medicinskog vještačenja 200,00 eur, trošak sudske pristojbe na tužbu 26,55 eur, trošak sudske pristojbe na presudu 26,55 eur.

U Zagrebu, 28. siječnja 2025. godine

Sudac:

Saša Bušić

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude strankama je dopuštena žalba u roku od 15 dana od primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi pisanim putem u 4 istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika