Poslovni broj: P-2068/2021-24

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji tog suda Jesenki Jurić Šojat kao sucu pojedincu u pravnoj stvari I. tužitelja MC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], II. tužiteljice HC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], oboje zastupani po punomoćnici Maši Gluhinić, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Gluhinić & Matić, protiv tuženika CC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku Alanu Milinkoviću, odvjetniku u Zagrebu, radi zaštite od uznemiravanja, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 28. siječnja 2025. godine u nazočnosti punomoćnika I. i II. tužitelja, a u odstunosti uredno pozvanom punomoćnika tuženika, istoga dana,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], da prestane uznemiravati I. tužitelja MC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], II. tužiteljice HC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], u ostvarivanju njihovih vlasničkih prava glede stambene zgrade u [adresa] nalazeće na k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te spriječi galamu i neprikladno ponašanje gostiju u nekretnini tužitelja.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu koji glasi:

"Na način da pristup svojim apartmanima uspostavi kroz drugi ulaz zgrade iz [adresa]."

III. Svaka stranka snosi svoj parnični trošak.

Obrazloženje

1.

Tužitelji u tužbi navode da su suvlasnici stambene zgrade u [adresa] u [adresa] koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nalazeća na k. č. br. [katastarska čestica] u naravi najamna stambena zgrada, popisni broj 1564 u [adresa] i [adresa] sa dvorištem. Tuženik je vlasnik dvosobnog stana s nusprostorijama na prvom katu dvorišnog dijela zgrade (E-4) i jednosobnog stana s nusprostorijama u prizemlju dvorišnog dijela zgrade (E-3), do kojih se dolazi ulaskom kroz stubište zgrade u [adresa] i prolaskom do prvog kata te preko mostića do dvorišta u kojem se nalaze stanovi tuženika.

2.

Navedene stanove tuženik je prenamijenio u apartmane za dnevni najam "hi- bye" za koje prema vlastitim navodima posjeduje sve dozvole. Međutim, Državni inspektorat RH, Služba nadzora neregistriranog obavljanja ugostiteljske djelatnosti, pružanja ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu izvršila je dana 09.03.2021. nadzor nad obavljanjem usluga te je tijekom nadzora utvrđena povreda propisa.

3.

Tuženik obavljanjem usluga dnevnog najma svakodnevnog uznemirava stanare zgrade [adresa] i to na način da korisnici njegovih apartmana zvone na zvona stanara, ne sjećajući se lozinke za otvaranje glavnih vrata od zgrade ili im je noću pod utjecajem alkohola to zabava, galame i viču po stubištu, bacaju opuške cigareta po stubištu i dvorištu, hodaju po cijeloj zgradi iako tamo nemaju što tražiti, ne zatvaraju glavna ulazna vrata te ozbiljno remete mir, sigurnost i kućni red stanara zgrade.

4.

Tužitelji su u više navrata usmeno upozorili tuženika na probleme koje imaju s njegovim gostima, no isti se oglušio na sve primjedbe, dalje iznajmljuje svoje apartmane, a gosti i dalje svakodnevno uznemiravaju stanare zgrade.

5.

Tužitelji stoga temeljem odredbe čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 dalje u tekstu: ZV).

6.

Traže da sud naloži tuženiku da prestane uznemiravati tužitelje u ostvarivanju njihovih vlasničkih prava na način da pristup svojim apartmanima uspostavi kroz drugi ulaz zgrade iz [adresa], te spriječi galamu i neprikladno ponašanje gostiju u nekretnini tužitelja.

7.

U odgovoru na tužbu tuženik ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije u odnosu na II. tužiteljicu HC jer ista nije suvlasnica nekretnine pa predlaže sudu odbaciti tužbu u odnosu na II. tužiteljicu. Osporava da bi oba stana u njegovom vlasništvu prenamijenio u apartmane jer nije sporno da je vlasnik dva stana u dvorišnoj zgradi ali samo jedan i to onaj do kojeg se dolazi mostićem iznajmljuje, dočim je drugi stan u prizemlju u derutnom stanju i nije pogodan za obavljanje nikakve djelatnosti.

8.

Za obavljanje ove djelatnosti tuženik je ishodio rješenje Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša, Sektora za gospodarstvo, poduzetništvo, turizam i investicije… Grada Zagreba od 28.07.2020. Točno je da je Državni inspektorat obavio nadzor nad radom tuženika dana 08.03.2021. te je utvrdila jedinu nepravilnost da unutar smještajnog objekta nije istaknuta obavijest o načinu podnošenja pisanih prigovora gostiju.

9.

Osporava činjenične navode tužbe navodeći da su navodi tužitelja o uznemiravanju ostalih stanara u zgradi od strane njegovih gostiju u potpunosti neosnovani, nedokazani i paušalni. Obzirom da tužitelji svoju tužbu temeljem na čl. 167. ZV-a tuženik ističe i prigovor promašene pasivne legitimacije.

10.

U odnosu na dio tužbenog zahtjeva gdje tužitelji neosnovano predlažu da sud naloži tuženiku da prilaz svom apartmanu uspostavi kroz drugi ulaz zgrade iz [adresa], tuženik ističe da uspostava takvog pristupa nije fizički moguća. Nije uopće moguće da se iz [adresa] dođe do tog stana. Nadalje tuženik ističe da se ovakvo traženje tužitelja sve kada bi njihovi navodi bili točni predstavlja neadekvatnu i nerazmjernu radnju koja se nameće tuženiku radi prestanka uznemiravanja.

11.

Stoga predlaže da sud u cijelosti odbije tužbeni zahtjev tužitelja uz naknadu troškova postupka.

12.

U dokaznom postupku sud je pročitao zk. izvadak br. zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za k. č. br. [katastarska čestica] (list 5-10 spisa), pročitan je dopis Grada Zagreba upućen MC u vezi s predstavkom koja je podnesena Državnom inspektoratu (list 11 spisa), pregledane su fotografije prizemnog apartmana, pročitano je rješenje od 28.07.2020. kojim je tuženiku odobreno pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu za kategoriju hi-bye (list 23-25 spisa), pročitan je Zapisnik obavljenom inspekcijskom nadzoru od 08.03.2021. (list 26-27 spisa), pregledana je fotografija mostića kojim se dolazi do apartmana kojega tuženik iznajmljuje u dvorišnoj zgradi (list 28 spisa), pregledana je preslika osobne iskaznice za II. tužiteljicu HC u kojoj je navedena adresa prebivališta, [adresa], saslušani su svjedoci TC (list 34-38 spisa), MCH (list 38-40 spisa), I. tužitelj MC (list 43-46 spisa), II. tužiteljica HC (list 46-48 spisa) i tuženik kao stranka (list 48-51 spisa), proveden je očevid na licu mjesta u [adresa] i [adresa] u odnosu na pregled dvorišnog objekta u [adresa] u nazočnosti stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo dipl. ing. IC (list 58-62 spisa), pročitan je nalaz i mišljenje građevinskog vještaka dipl. ing. IC (list 64-69 spisa), pročitan je zk. izvadak pribavljen po vještaku (list 70-71 spisa), pročitano je rješenje Grada Zagreba,m Gradskog ureda za gospodarstvo…. od 29.11.2023. kojim je ukinuto rješenje o odobrenju pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu tuženiku CC s danom 30.11.2023. na njegov vlastiti zahtjev (list 78-79 spisa).

13.

Cijeneći rezultate dokaznog postupka prema odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev I. i II. tužitelja djelomično osnovan.

14.

Među strankama je neprijeporno da su I. tužitelj MC upisan kao zemljišnoknjižni vlasnik u [adresa] i isto tako tuženik CC da je upisan kao zemljišnoknjižni vlasnik stambene zgrade u [adresa].

15.

Prijeporno je, je li II. tužiteljica HC aktivno legitimirana podnijeti tužbu, te je li slijedom toga tuženik pasivno legitimiran u odnosu na II. tužiteljicu HC.

16.

Prijeporno je da li je tuženik uznemiravao I. i II. tužitelje na način da su njegovi gosti pravili galamu i nered, bacali opuške i zvonili na vrata suvlasnika predmetne nekretnine.

17.

Radi utvrđivanja ovih prijepornih činjenica sud je saslušao svjedoke i stranke.

18.

Uvidom u presliku osobne iskaznice za HC sud je utvrdio da ista ima prebivalište u [adresa]. Uvidom u zk. izvadak sud je utvrdio da je kao vlasnik predmetnog stana upisan ĐC koji je prema navodima II. tužiteljice njezin sin. Naime na ročištu od 13.01.2022. (list 29 spisa), punomoćnik tužitelja je naveo da II. tužiteljica nije upisana kao vlasnica stana već je vlasnik stana njezin sin koji je stan naslijedio u ostavinskom postupku iza svog preminulog oca, a koji je ujedno i pokojni suprug II. tužiteljice HC.

19.

Obzirom da je ĐC upisan kao suvlasnik stambene zgrade u [adresa], a da je iz preslike osobne iskaznice razvidno da II. tužiteljica stanuje u predmetnoj stambenog zgradi i da je posjednik predmetnog stana ista je aktivno legitimirana podnijeti actio negatoria (zaštitu od uznemiravanja) prema odredbi čl. 167. ZV-a. Obzirom da tuženik tužiteljici nije osporio da bi ona bila posjednica stana već suprotno ona je dokazala svoj kvalificirani posjed i pravni temelj i istinit način svoga stjecanja obzirom da je nasljednikom tog stana u ostavinskom postupku utvrđen zajednički sin kako njezin tako i pokojnog oca ĐC, a koji je ujedno i pok. suprug II. tužiteljice, time je II. tužiteljica aktivno legitimirana podnijeti tužbu u ovoj pravnoj stvari, a tuženik je pasivno legitimiran u odnosu na II. tužiteljicu kao i u odnosu na I. tužitelja.

20.

Radi utvrđivanja ovih prijepornih činjenica sud je saslušao svjedoke, I. i II. tužitelje i tuženika kao stranku.

21.

Svjedok TC iskazao je da je zaposlen u društvu Markchem d.o.o. [adresa], a sjedište i uredi tog društva su u [adresa] na drugom katu. U tom društvu je zaposlen 4 godine. Točno je da je tuženik u dvorišnoj zgradu u [adresa] počeo iznajmljivati jedan apartman, a trenutno drugi uređuje za iznajmljivanje. To uznemiravanje je počelo otprilike prije dvije godine kada je tuženik najprije angažirao radnike koji su to uređivali pa je za vrijeme odvijanja radova bila prekomjerna buka, radnici su se međusobno dovikivali i galamili. Taj apartman kojeg tuženik iznajmljuje se ne nalazi unutar stambene zgrade [adresa] koja se sastoji od prizemlja i tri kata, već se do tog apartmana ulazi na način da se ulazi kroz [adresa], zatim se potrebno popeti stubama do polukata, a na tom polukatu su jedna strašno neugledna vrata za koje nitko od turista ne prepoznaje da bi tamo trebao proći do apartmana kojeg je iznajmio, pa se kroz ta vrata izlazi na jedan mostić koji most onda vodi do apartmana kojega tuženik iznajmljuje.

22.

Kako nije uopće dobro označen prolaz iz polukata prema tom mostiću turisti uopće ne prepoznaju kud trebaju ići pa se sa prtljagom penju od prizemlja pa sve do vrha zgrade. Kada ne nađu apartman onda počinju zvoniti na vrata tražeći uputu kako doći u iznajmljeni apartman. Vrlo često im zvone na vrata pa oni prekidaju posao i objašnjavaju na engleskom ili na njemačkom turistima kako će naći u toj zgradi ulaz u prostor kojeg su iznajmili. Često puta ljudi nisu dobro razumjeli, pa se ponovno spuste do prizemlja, pa ne nađu, pa se ponovo vraćaju do njih i onda u pravilu netko od njih iz društva Markchem d.o.o. vodi tuženikove turiste do njihovog apartmana. Prije nego što počnu zvoniti na njihova vrata kako i ti turisti imaju primjerak ključeva od ulaznih vrata i vrata njihovog apartmana onda počinju iskušavati da li taj ključ koji su oni dobili za ulazak u apartman odgovara nekoj od brava na ulaznim vratima stanova. Osobno je svjedočio dva ili tri puta kada je čuo ključ u bravi ureda u kojem je sjedio i radio. Dodaje da gosti znaju sjediti na tom mostiću, pušiti, galamiti, pjevati, praviti općenito buku tako da su morali više puta zaista intervenirati.

23.

Isto tako iskazuje o događaju da su tuženikovi turisti sjedili na mostiću, pušili i bacali čikove u dvorište koje pripada zgradi u [adresa]. Jedan od suvlasnika u [adresa] je mislio da su on i njegova kolegica te čikove pobacali u dvorište zgrade u [adresa], pa je došao do njih derući se da to tako ne može i bila je situacija toliko incidentna da ju je uspio smiriti u zadnji čas jer u protivnom bi morali zvati Policiju. Jedva su tom čovjeku objasnili da niti kolegica, niti on nisu pušači, da ne puše i da ne bacaju čikove u dvorište, već da to rade tuženikovi turisti kojima on iznajmljuje apartman. Isto tako svjedoči da je nedavno bila situacija da je neka M izašla iz zgrade, nije ponijela ključ, vrata su se zalupila za njom i nije se mogla vratiti nazad u apartman pa je onda zvonila njima i tražila da joj oni otvore vrata.

24.

Također poznaje i tužitelja gospodina MC i zna da se on njima u ured vrlo često javi i više puta je rekao: "Jao i noćas opet nismo ništa spavali jer su došli u 03,00 ujutro pa su galamili", a isto tako nemaju ključ od ulaznih vrata pa onda i zvone na zvono gospodina MC da im on otvori vrata. Kako su oni firma preko dana zvone samo njima jer znadu da u radno vrijeme sigurno netko radi. Isto tako kako je već rekao ispred ulaznih vrata su zvona za stanove koji su u zgradi, ugrađen je portafon i pored portafona i zvona je jedan crni kaslić u kojem se nalaze ključevi ulaznih vrata u zgradu i ulaznih vrata apartmana kojega tuženik iznajmljuje. Taj kaslić se otvara na šifru koju korisnik mora ukucati i kada se ukuca ispravna šifra moguće je otvoriti vrata kaslića i uzeti te ključeve i uopće ući u zgradu.

25.

Gosti vrlo često zaborave koja je to šifra i ne mogu otvoriti kaslić s ključevima za ulazak u zgradu i apartman i onda zvone njima da im kažu koja je to šifra kako bi oni mogli doći do ključeva ili im često zvone da ih puste u predvorje zgrade kako bi mogli pričekati iz agencije ili tuženika da im dade šifru kaslića kako bi onda mogli doći u apartman kojega su iznajmili.

26.

U odnosu na kaslić iskazao je da on služi isključivo za potrebe apartmana. Tuženik iznajmljuje predmetni apartman na bazi dnevnog najma, a do stana se dolazi isključivo preko mostića i u dvorišnom dijelu su dva tuženikova apartmana, jedan dovršen koji se iznajmljuje i drugi koji se uređuje. Svjedok je potvrdio da II. tužiteljica HC živi u toj zgradi i da je posjednik stana.

27.

Pri tome gospodin CC je vlasnik ova dva stana u dvorišnom dijelu ali u toj zgradi ne živi. Svjedok je pojasnio u odnosu na opuške da se opušci u dvorište ne mogu baciti ni sa koje druge strane osim isključivo sa mostića.

28.

Svjedok još pojašnjava da je vlasnik poslovnog prostora i vlasnik trgovačkog društva Marchem d.o.o. upravo I. tužitelj MC.

29.

Svjedokinja MCH supruga je I. tužitelja i stanuje u zgradi [adresa]. Što se tiče uznemiravanja njihovog vlasništva navodi da je zaista bila situacija strašna kroz jedno vrijeme, a nakon što je podnesena tužba u ovoj pravnoj stvari, situacija se polako počela smirivati, ali još uvijek znade biti problema. Naime, tuženik je označio dolazak do polukata na kojem se nalaze vrata kroz koja se izlazi na most koji vodi do tuženikovih apartmana. Još i danas nakon što je označen dolazak do polukata na kojem se nalaze vrata kroz kojih se izlazi na most koji vodi do tuženikovih apartmana po noći znaju gosti zalutati po zgradi i znaju zvoniti i pokušavati otključavati vrata. Inače dok nisu podnijeli tužbu u ovoj pravnoj stvari tuženikovi turisti su dolazili, zvonili na sva vrata, galamili, tražili šifru za ulazak kroz glavna ulazna vrata zgrade, sjedili na stepenicama glavnih ulaznih vrata ispred kuće, na sav glas telefonirali itd.

30.

U vrijeme kada su podnijeli tužbu situacija je bila upravo ovakva kako ju je netom opisala za njih nepodnošljiva, a i danas je često puta takva ali u manjem opsegu. Tuženikovi turisti često znaju pušiti na tom mostiću i čikove bacaju u dvorište i to kako već koji čik odleti. Njihova zgrada je uglovnica i susjedi iz susjedne zgrade im znaju prigovarati da kako mogu bacati čikove po dvorištu, a oni objašnjavaju da to nisu njihovi čikovi, da ih ne bacaju po dvorištu nego da te čikove bacaju tuženikovi turisti.

31.

Osim toga tuženik ih i uznemirava na način da trenutno gradi i uređuje drugi apartman, pa to radi u vremenskim razmacima ali dođe hrpa radnika koji galame, viču i pri tome nanesu veliko smeće i naprave nered. Taman čistačica dođe i počisti i uredi haustor nakon toga dođu tuženikovi radnici i opet se sve zaprlja.

32.

Svjedokinja je navela da poznaje II. tužiteljicu da ista stanuje u toj zgradi sigurno preko 20 godina, da je u tom stanu živjela sa pok. suprugom, a da je nakon njegove smrti taj stan upisan na njihovog sina. Osim toga II. tužiteljica je i bila predstavnica suvlasnika za njihovu zgradu [adresa] do potresa.

33.

Svjedokinja navodi da se radi o dnevnom najmu stanova, a osobno joj je poznato da su zvonili turisti na vrata drugih suvlasnika jer se to sve u zgradi čuje.

34.

Prvo tužitelj MC iskazao je da stanuje u toj zgradi zadnjih 30 godina i to sa svojom suprugom MCH. Stanuju u uličnoj zgradi na drugom katu, a tuženik iznajmljuje dvorišnu zgradu u kojoj ima apartman. 35.

Što se tiče tog apartmana do njega se dolazi tako da se uz zvona kojima se zvoni pojedinim suvlasnicima radi ulaska u [adresa] nalazi i ormarić sa ključevima od tog dvorišnog apartmana i glavnih vrata u [adresa]. Turisti moraju utipkati šifru u taj ormarić s ključevima kako bi mogli najprije otključati haustor, te se potom popeti na polukat i preko mostića izaći u dvorište i doći do dvorišnog objekta gdje se nalazi apartman za iznajmljivanje. Turisti često zaborave šifru, imaju problema sa ukucavanjem, pa krenu zvoniti po svim zvonima i u tijeku noći buditi suvlasnike. Isto tako imaju i problema sa pronalaženjem te dvorišne zgrade. Jednom prigodom mu je na vrata došla H koja je pokušavala sa primjerkom ključa kojeg je imala u rukama otključati stan i tada joj je priopćio da je na krivim vratima i da mora ići u dvorišnu zgradu.

36.

Ti turisti koji dolaze se ne pridržavaju nikakvog kućnog reda nego sjede u toj dvorišnoj zgradi. Kada je lijepo vrijeme piju, puše, bacaju čikove po cijelom dvorištu. Tuženik je tražio od njih u više navrata kopije ključeva glavnih vrata jer su turisti očito te ključeve odnijeli sa sobom odnosno, tako da on ne zna tko zapravo ima sve ključeve glavnih vrata, a to su inače kodirani ključevi. S obzirom da se ne zna tko sve ima te ključeve na taj način je ugrožena sigurnost cijele zgrade.

37.

Ovo uznemiravanje smeta ne samo tužitelje, nego sve suvlasnike u zgradi i ranija predstavnica suvlasnika ovdje II. tužiteljica gospođa HC je pokušavala riješiti problem ali to naprosto nije dalo uspjeha. Tuženik je počeo graditi i drugi apartman i sada proizlazi da je on zgradu [adresa] komercijalizirao, jer više nema kućnog mira, jer se ostavlja gorjeti svijetlo tijekom cijele noći, jer je galama pa je i vrijednost stanova pala. Višekratno su tuženika upozoravali da uredi sa svojim gostima, da ih ne uznemiravaju tijekom noći, međutim on je izgleda dao taj apartman nekoj agenciji koja iznajmljuje turistima i isto tako uopće ne vodi računa da se spriječi uznemiravanje suvlasnika u predmetnoj stambenoj zgradi [adresa].

38.

Prilikom iskaza poziva se na fotografiju koju je uz odgovor na tužbu dostavio tuženik i iz koje je razvidna situacija na dvorištu i gdje se nalazi dvorišni apartman. 39.

Tužitelj dodaje da se sve ovo o čemu je iskazao ne događa samo noću nego i tijekom dana, a to posebice zato što tuženik nije dobro označio kako se dolazi do apartmana, nije dobro označio vrata preko kojih se dolazi do mostića i kada se otvore ta vrata izlazi se na hrđav mostić i sve je to jako ružno i neugledno tako da se tužitelj ni ne čudi da ti ljudi lutaju po cijeloj zgradi.

40.

Dodaje da je tuženik postavio kaslić za ključeve ispred ulaza u zgradu, ali nije nikoga pitao za dozvolu.

41.

Drugo tužiteljica HC iskazala je da stanuje u prizemlju [adresa], a apartman koji se nalazi iznad nje gleda direktno u njezinu kuhinju i iz tih apartmana prodire svjetlo koje udara ravno u njezinu spavaću sobu. Molila je gospodina CC da turisti ugase svjetlo kako ne bi to svjetlo udaralo u prozor njezine spavaće sobe, međutim često puta turisti ostavljaju upaljeno svjetlo koje joj onda onemogućava san i odmor. Isto tako kada dolaze sa koferima to udara kao da je potres i ona je već nekoliko puta išla spavati u Zagorje, 40-tak km od Zagreba kako bi se naspavala. Njoj su turisti više puta znali zvoniti na vrata, tražili su gdje je apartman, tražili su informaciju kako ući u taj apartman, ispitivali su je gdje se nalazi najbliža trgovina, znala im je otvarati vrata preko portafona jer nisu mogli ući u zgradu. Nije vidjela turiste da bi bacali opuške po dvorištu budući pretežiti dio vremena provodi u dnevnoj sobi koja ne gleda prema dvorišnom dijelu zgrade. U odnosu na suvlasništvo predmetne zgrade navodi da je kao suvlasnik upisan njezin sin koji živi u [adresa], a ona stanuje u stanu već 25 godina.

42.

Tuženik CC iskazao je da je kupio i uredio dvorišnu zgradu te je na katu napravio jedan apartman za dnevni najam, a isto tako sada i uređuje u prizemlju drugi apartman za dnevni najam. Taj gornji stan koji je uređen za dnevni najam je dobio sve papire, legalno je dobivena dozvola za obavljanje usluga turističkog smještaja. Na ulazu u zgradu pored portafona postoji sefić – kaslić kao i za sve stanove na području Grada Zagreba gdje je potrebno ukucati šifru kako bi se kaslić otvorio i mogli se preuzeti ključeve od ulaza u zgradu i dvorišni apartman. Uz te ključeve turisti dobiju i upute kako ući u stan. Stoga s obzirom da su te upute vrlo detaljne ne vidi razlog zašto bi netko dolazio na drugi kat i zvonio na vrata gospodina MCH. Ne tvrdi da se nije dogodilo da netko od turista zvoni na njegova vrata ali to je moralo biti izuzetno rijetko. Taj stan se iznajmljuje preko E-vizitora što znači isključivo legalno. Cijeli ovaj spor on doživljava kao osobni animozitet MCH prema njemu.

43.

Što se tiče uznemiravanja nije siguran da je to buka koja bi dolazila iz apartmana kojega iznajmljuje jer nema nikakvog dokaza da se doista događa nekakva buka u tom apartmanu, a isto tako nema niti dokaza da turisti u tom apartmanu bacaju čikove po dvorištu jer u tom dvorištu ima više balkona i više ljudi koji stanuju i mogu isto tako izaći na balkone, pušiti i bacati čikove u dvorište. Navodi da gospodin MCH ima na drugom katu ured i također znade da su i kod njega bili događaji i proslave pa ta buka može dolaziti i iz njegovog ureda. Ovo iskazuje na temelju navoda bivših podstanara kojima je iznajmljivao ovu nekretninu kao dugoročni najam i koji su govorili o buci koja dolazi iz poslovnog prostora tužitelja.

44.

Tuženik potvrđuje da je tražio i intervenirao od turista da paze da ugase svjetlo u apartmanu, ali gospodin MCH je u dvorištu dao postaviti svjetlo koje se pali na senzor pa i to svjetlo može svijetliti. Što se tiče navoda da bi on nešto prisvojio u toj zgradi navodi da nije ništa prisvojio već je kupio upravo ono što posjeduje i što uređuje. Što se tiče postavljanja kaslića odnosno sefića iskazuje da nitko nije imao ništa protiv da on postavi kaslić za ključeve.

45.

Sud je u cijelosti prihvatio iskaze saslušanih svjedoka te I. i II. tužiteljice i tuženika kao stranke koji su iskazali o odlučnim okolnostima, a to je da tuženik iznajmljuje apartman u dvorišnom objektu do kojeg se dolazi mostićem kao dnevni najam po principu hi-bye odnosno da je takav najam bio u vremenu od 19.03.2021. kada je podnesena tužba u ovoj pravnoj stvari pa do 30.11.2023. kada je na vlastiti zahtjev tuženika doneseno rješenje o prestanku dnevnog najma predmetnog apartmana.

46.

Svi saslušani svjedoci kao i stranke su potvrdili da su turisti dolazili u apartman koji se nalazi u dvorišnom objektu na način da bi putem šifre otvarali kaslić u kojem su se nalazili ključevi apartmana, te da su turisti trebali ući u zgradu [adresa] na glavni ulaz zgrade, potom se popeti nekoliko stepenica do prvog podesta te se na tom podestu nalaze vrata koja vode na taj mostić i prolaskom preko mostića se ulazi u apartman kojega tuženik iznajmljuje.

47.

Svi su suglasno iskazali da su turisti znali zalutati te su umjesto da prođu kroz vrata na podestu do apartmana se penjali dalje po zgradi i zvonili drugim suvlasnicima na vrata.

48.

Niti tuženik u svom iskazu nije osporio da postoji mogućnost da su turisti držali upaljena svjetla ili da su zalutali u zgradi [adresa].

49.

Sud je time utvrdio da su na taj način suvlasnici bili uznemiravani od strane turista koji su dolazili, jer su tim turistima morali davati dodatne upute kako doći do apartmana, pokazivati im vrata sa podesta radi ulaska u dvorišnu zgradu, otvarati im glavna ulazna vrata, a također bili su i uznemiravani jer su turisti ne znajući gdje im se nalazi apartman pokušavali otključati vrata stanova u uličnoj zgradi [adresa].

50.

Nadalje sud je utvrdio da su gosti apartmana znali pušiti na mostiću i bacati opuške u dvorištu.

51.

Sud je i prihvatio dio iskaza u kojem su svjedočili da su neki gosti znali i galamiti i na taj način uznemiravati tužitelje. Stoga sud nalazi osnovanim dio zahtjeva koji se odnosi na zahtjev tužitelja da su bili uznemiravani neprikladnim ponašanjem gostiju u nekretnini tužitelja.

52.

U odnosu na dio zahtjeva kojim tužitelji traže da ih tuženik prestane uznemiravati na način da pristup svojim apartmanima uspostavi kroz drugi ulaz zgrade iz [adresa] sud je proveo očevid na licu mjesta i vještačenje po vještaku dipl. ing. građevine ŽC.

53.

Prilikom očevida sud se sam uvjerio da tuženik iznajmljuje samo apartman na prvom katu do kojega se dolazi preko mostića, a u trenutku provođenja očevida već je bilo snazi rješenje o ukidanju dnevnog najma i za taj apartman koji se nalazi na prvom katu.

54.

Stan u prizemlju koji je ispod mosta je bio u derutnom i neuređenom stanju i kao takav se nije iznajmljivao niti se mogao iznajmljivati.

55.

Vještak je svoj nalaz i mišljenje izradio na temelju dokumentacije u spisu i dokumentacije iz arhiva Grada Zagreba te je utvrdio da je objekt "uglovnica" i da je sagrađen na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ali ima dva ulaza, jedan iz [adresa], te drugi iz [adresa]. Razlog tome je što je objekt "uglovnica" prvotno 1884. sagrađen kao jednokatnica s ulazom iz [adresa]. Iz dokumentacije je također vidljivo da je u dvorištu 1884. sagrađen prizemni objekt dimenzija 3,00 x 4,75 m dok je ostala površina čestice (južni dio u smjeru [adresa]) bio vrt.

56.

Godine 1926. dograđen je objekt u [adresa] te cijeli nadograđen s drugim katom i mansardom. Također je preuređen kako bi se koristila mogućnost pristupa stanovima iz dva ulaza. Danas su to dva zasebna ulaza. U dvorištu je izgrađen dvorišni objekt kojemu se može pristupiti iz oba ulaza, no za pristup prvom katu dvorišnog objekta (gdje se nalazi apartman tuženika) potrebno je koristiti stepenište ulaza iz [adresa] pošto je spojen mostom s međupodesta (visina prvog kraka stepeništa iznad prizemlja i prvog kata). Kada je sagrađen prvi kat dvorišnog objekta iz dokumentacije iz arhiva nije moguće definirati.

57.

Tuženik je vlasnik dva posebna dijela u Zagrebu, kuća [adresa] i to jednosobnog stana s nusprostorijama u prizemlju dvorišnog objekta oznake (E-3) te dvosobnog stana s nusprostorijama na prvom katu dvorišnog objekta oznake (E-4) upisanih u zemljišnim knjigama zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

58.

U prizemni stan se ulazi iz dvorišta i pristup je moguć kroz ulaz objekta iz [adresa] i [adresa], dok se u apartman na prvom katu može ući jedino preko mosta do kojeg se dolazi s međupodesta ulaza [adresa].

Stoga vještak iznosi zaključno mišljenje da tužitelj za stan na prvom katu dvorišnog objekta nema druge mogućnosti (ulaz preko mosta) nego koristiti ulaz zgrade [adresa], dok za stan u prizemlju dvorišnog objekta može koristiti oba ulaza iz objekta [adresa] i [adresa] (objektivno prilagodljiviji) uz dužno poštivanje suvlasničkih prava.

60.

Obzirom da je sud pregledao kompletno lice mjesta sud se sa sigurnošću uvjerio da tuženik ne koristi i ne iznajmljuje prizemni stan i on i nije predmet ovog postupka, te nije niti potrebno ispitivati mogućnost pristupa do tog prizemnog stana u ovom postupku, dočim je predmet ovog postupka apartman u dvorištu kroz kojega se jedino može pristupiti sa međupodesta odnosno mostića kroz ulaz [adresa].

61.

Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka jer je dan na temelju cjelokupne dokumentacije, podataka u spisu, na temelju podataka iz arhive Grada Zagreba, te je nedvojbeno kako iz građevinskih podataka objekta tako i današnjeg stanja uglovnice da se kroz [adresa] ne može pristupiti apartmanu u dvorišnom objektu koji se nalazi na prvom katu.

62.

Slijedom toga neosnovan je dio zahtjeva tužitelja kojim traži da se prestane uznemiravati tužitelje na način da tuženik pristup svojim apartmanima uspostavi kroz drugi ulaz zgrade iz [adresa], jer su danas to dva odvojena objekta i jer suvlasnici zgrade [adresa] i nisu stranke u ovom postupku pa stoga niti tužitelj smije i može tražiti da se na nešto obvežu osobe koje uopće nisu stranke u sporu dakle treće osobe, a niti sud uopće smije dopustiti kršenje Ustava RH i Zakona na način obvezuje na išta osobe koje nisu stranke u sporu.

63.

Obzirom da je sud našao da je bilo uznemiravanja tužitelja u ostvarivanju njihovih vlasničkih prava sud je tužiteljima pružio zaštitu od uznemiravanja prava vlasništva, na način da se spriječi galama i neprikladno ponašanje gostiju apartmana u nekretnini tužitelja, a valjalo ih je odbiti s zahtjevom da se pristup apartmanima uspostavi kroz zgradu iz [adresa].

64.

U ovom konkretnom slučaju tužiteljima pripada zaštita od uznemiravanja prava vlasništva kako to propisuje odredba čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje u tekstu: ZV-a) kojom vlasničkom tužbom (tzv. actio negatoria) vlasnik ima pravo na zaštitu od uznemiravanja realizacije vlasničkopravnih ovlaštenja prava korištenja i raspolaganja svojom stvari izuzev prava njezina posjedovanja s obzirom da je stvar ostala u posjedu vlasnika.

65.

Prvo tužitelj je u ovom postupku dokazao da na posjedovanoj stvari ima pravo vlasništva, a II. tužiteljica da ima pravo posjeda, te su dokazali da su ih treće osobe kojima je tuženik iznajmljivao apartman uznemiravale u izvršavanju njihovih ovlasti u pogledu te stvari odnosno njihovih nekretnina – stanova.

66.

Kako su tužitelji dokazali sve pretpostavke za pružanje pravne zaštite prema tužbi actio negatoria sukladno odredbi čl. 167. ZV-a, valjalo je utvrditi da je tuženik uznemiravao I. i II. tužitelje na njihovom vlasništvu nekretnine stambene zgrade u [adresa] na način da su osobe koje su koristile njegov apartman galamile i neprikladno se ponašale.

67.

Nadalje, kako vlasnik može tužbom sudu zahtijevati da to uznemiravanje prestane, tada prestanak uznemiravanja obuhvaća i zabranu budućeg uznemiravanja radi čega je sud tuženiku zabranio ubuduće takvo ili slično uznemiravanje radi čega je odlučeno kao u točki I. izreke presude.

68.

Sud je odbio zahtjev tužitelja da se pristup apartmanima uspostavi kroz drugi ulaz zgrade iz [adresa] jer se radi o nemogućoj činidbi.

69.

Obzirom da su i tužitelji i tuženik u jednakoj mjeri uspjeli u ovom sporu sud je primjenom odredbe čl. 154. st. 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 (pročišćeni tekst) 25/13, 89/14, 70/19, i 80/22; dalje u tekstu ZPP).

70.

Radi navedenog odlučeno je kao u točkama I. - III. izreke.

U Zagrebu, dana 28. siječnja 2025. godine

Sutkinja:

Jesenka Jurić Šojat

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda na Županijski sud.

Dostaviti:

- pun. I. i II. tužitelja uz rješenje za platež pristojbe na tužbu u iznosu od 13,27 € i na presudu u iznosu od 26,54 € za I. tužitelja i uz rješenje za platež pristojbe na tužbu u iznosu od 13,27 € i na presudu u iznosu od 26,54 € za II. tužitelja

- pun. tuženika