Republika Hrvatska

Poslovni broj Gž-872/2022-5

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Lidije Oštarić Pogarčić predsjednice vijeća, Nataše Peršić Brleković članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Branke Ježek Mjedenjak članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja - protutuženika: 1. NC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ŠC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. ŽC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. OC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 5. IC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 6. TC ([adresa]) Palfija, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Neviu Sanaderu, odvjetniku u Splitu, protiv tužene-protutužiteljice CC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Stjepanu Čaljkušiću, odvjetniku u Podstrani, radi iseljenja, isplate i utvrđenja, odlučujući o žalbi tužene-protutužiteljice izjavljene protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ps-73/2019 od 15. veljače 2022., u sjednici vijeća održanoj 28. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužene-protutužiteljice kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ps-73/2019 od 15. veljače 2022.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja, u točki I. izreke, naloženo je tuženoj- protutužiteljici, u roku od 15 dana, iseliti iz nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] (poduložak-etaža 19), k. o. [katastarska općina], u naravi stan na visokom prizemlju, označen br. 13, površine 50,24 m2, koji se sastoji od sobe, sobice, kuhinje, kupaonice i WC-a, hodnika, lođe i drvarnice u podrumu, anagrafske oznake [adresa], u [adresa] te ju predati u posjed tužiteljima, slobodnu od stvari i osoba.

Točkom II. izreke naloženo je tuženoj-protutužiteljici, u roku od 15 dana, isplatiti tužiteljima-protutuženima ukupan iznos od 276.000,00 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dospijeća svakog mjesečnog iznosa od 2.000,00 kn petnaestog dana u mjesecu za tekući mjesec do isplate, počevši od 15. lipnja 2010. pa zaključno do 15. studenoga 2021.

U točki III. izreke pobijane presude odbijen je glavni protutužbeni zahtjev tužene - protutužiteljice kao neosnovan, a koji glasi:

''Utvrđuje se da je tužena protutužiteljica CC, ranije GC, OIB: [osobni identifikacijski broj], stekla pravni osnov za uknjižbu prava vlasništva za cijelo stana koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i to upravo stan na visokom prizemlju, označen brojem 13, površine 50,24 m2 koji se sastoji od sobe, sobice, kuhinje, kupaonice i WC-a, hodnika, lođe i drvarnice u podrumu, [adresa], pa se ista ovlašćuje temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu tog prava u zemljišnim knjigama, a što su tužitelji protutuženici: NCL, OIB: [osobni identifikacijski broj], ŠCL, OIB: [osobni identifikacijski broj], KC [osobni identifikacijski broj], ZC, OIB: [osobni identifikacijski broj], IC, OIB: [osobni identifikacijski broj], TC (Szolt) Ada, OIB: [osobni identifikacijski broj], dužni trpjeti.''

Pod točkom IV. izreke odbijen je prvi podredni protutužbeni zahtjev tužene protutužiteljice kao neosnovan, a koji glasi:

''Utvrđuje se da je tužena- protutužiteljica CC, ranije GC, OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnica za cijelo stana koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] i to upravo stana na visokom prizemlju, označen brojem 13, površine 50,24 m2, koji se sastoji od sobe, sobice, kuhinje, kupaonice i WC –a, hodnika, lođe i drvarnice u podrumu, [adresa], pa se ista ovlašćuje temeljem ove presude postići uknjižbu tog prava u zemljišnim knjigama, a što su tužitelji protutuženici NCL, OIB: [osobni identifikacijski broj], ŠCL, OIB: [osobni identifikacijski broj], KC [osobni identifikacijski broj], ZC, OIB: [osobni identifikacijski broj], IC, OIB: [osobni identifikacijski broj], TC (Szolt) Ada, OIB: [osobni identifikacijski broj] dužni trpjeti.''

Točkom V. izreke odbijen je drugi podredni protutužbeni zahtjev kao neosnovan, a koji glasi:

''Nalaže se tužiteljima protutuženicima NCL, OIB: [osobni identifikacijski broj], ŠCL, OIB: [osobni identifikacijski broj], KC [osobni identifikacijski broj], ZC, OIB: [osobni identifikacijski broj], IC, OIB: [osobni identifikacijski broj], TC (Szolt) Ada, OIB: [osobni identifikacijski broj] da u roku od 15 dana pravomoćnosti ove presude, izdaju tuženoj protutužiteljici CC ranije GC, [osobni identifikacijski broj], ispravu podobnu za uknjižbu prava vlasništva za cijelo stana koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i to upravo stan na visokom prizemlju, označen brojem 13, površine 50,24 m2, koji se sastoji od sobe, sobice, kuhinje, kupaonice i WC-a, hodnika, lođe i drvarnice u podrumu, [adresa] jer će u suprotnom tu ispravu zamijeniti ova presuda.''

U točki VI. izreke pobijane presude naloženo je tuženoj-protutužiteljici da, u roku od 15 dana, isplati tužiteljima-protutuženima troškove parničnog postupka u iznosu od 91.940,62 kn sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja pa do isplate.

2. Protiv citirane presude pravovremenu žalbu izjavljuje tužena-protutužiteljica iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje ZPP) s prijedlogom da se presuda preinači na način da se odbiju tužitelji sa tužbenim zahtjevom u cijelosti te da se usvoje protutužbeni zahtjevi.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tužene-protutužiteljice je neosnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja-protutuženika da tužena-protutužiteljica iseli iz stana te da im s osnove naknade zbog upotrebe tuđe stvari u svoju korist isplati ukupni iznos od 276.000,00 kn sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama na mjesečne iznose od 2.000,00 kn za razdoblje od 15. lipnja 2010. do 15. studenoga 2021., dok tužena-protutužiteljica zahtjeva da se utvrdi da je stekla pravni osnov za uknjižbu svog prava vlasništva predmetnog stana u zemljišnim knjigama, podredno da ju se utvrdi vlasnicom predmetnog stana odnosno da joj tužitelji-protutuženici izdaju tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu njezinog prava vlasništva nad predmetnim stanom u zemljišnim knjigama.

6. U (ponovljenom) postupku sud prvog stupnja je utvrdio:

- da nije sporna činjenica da su tužitelji-protutuženici uknjiženi u zemljišnim knjigama suda kao suvlasnici na stanu koji je predmet ovoga postupka, a što proizlazi iz izvatka iz zemljišne knjige za K. O. [katastarska općina], Z. U. [broj ZK uloška], broj [broj poduloška],

- da su se tužitelji-protutuženici kao suvlasnici predmetnog stana uknjižili u zemljišnim knjigama na temelju rješenja o nasljeđivanju iza pok. AC, poslovni broj O-3597/14 od 16.12.2014.,

- da je ugovor o dosmrtnom uzdržavanju od 24.6.1996., između AC kao primateljice uzdržavanja i GC (danas CC) kao davateljice uzdržavanja, čiji je predmet ugovora predmetni stan, sačinjen u pisanom obliku potpisan od ugovornih strana i dva svjedoka, bez ovjere potpisa primateljice uzdržavanja i bez ovjere suca ili javnog bilježnika,

- da prema grafološkom vještačenju po sudskoj vještakinji za rukopise Ljerki Zdunić, dipl. sociologu, skriptor spornog potpisa na predmetnom ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju vrlo vjerojatno nije pok. AC,

- da prema nalazu i mišljenju vještaka Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ iz Zagreba, nema temelja za identifikaciju skriptora spornog potpisa AC na predmetnom ugovor o dosmrtnom uzdržavanju od 24. lipnja 1996.,

- da je na tuženoj-protutužiteljici bio teret dokaza da je pok. AC bolovala od Parkinsonove bolesti, o čemu nije dostavila niti jedan medicinski dokument radi čega je sud odbio provesti medicinsko vještačenje za potrebe grafološkog vještačenja,

- da je tužena-protutužiteljica nesavjesna posjednica predmetnog stana pa je stoga dužna naknaditi tužiteljima-protutuženicima koristi od korištenja predmetnog stana za iznos najamnine,

- da osnovanost mjesečnog iznosa naknade od 2.000,00 kn za predmetni stan površine 50,24 m2 u Splitu proizlazi iz podataka pribavljenih od porezne uprave.

6.1. Temeljem prednje utvrđenih činjenica te pozivom na odredbe članka 161. stavak 1. i 2. i članka 162. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje ZV) sud prvog stupnja usvaja tužbeni zahtjev tužitelja – protutuženika na predaju u posjed stana, a primjenom odredbi članaka 165. stavak 1. u svezi članka 18. stavak 3. ZV-a obvezuje tuženu –protutužiteljicu na isplatu naknade za korištenje predmetnog stana za razdoblje od 15.6.2010. do 15.11.2021.

6.2. U odnosu na protutužbene zahtjeve tužene – protutužiteljice, primjenom odredbe članaka 26. Zakona o obveznim odnosima važećeg u vrijeme sklapanja spornog ugovora (Narodne novine 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99, dalje: ZOO/91), prvostupanjski sud zaključuje da ugovor o dosmrtnom uzdržavanju nije niti nastao jer nije utvrdio da ga je pok. AC potpisala, pa stoga sud odbija glavni protutužbeni zahtjev na utvrđenje da je tužena-protutužiteljica stekla pravni osnov za uknjižbu prava vlasništva. U odnosu na prvi podredni protutužbeni zahtjev, pozivom na članak 159. i članak 18. stavak 3. ZV-a, sud zaključuje da se na strani tužene – protutužiteljice nisu ispunile zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću obzirom da njezin posjed nije bio niti zakonit niti istinit niti pošten, pa odbija kao neosnovan prvi podredni protutužbeni zahtjev. Također odbija i drugi podredni protutužbeni zahtjev za izdavanje tabularne isprave podobne za uknjižbu prava vlasništva tužene-protutužiteljice u zemljišne knjige jer zaključuje da stranke nisu bile u obveznopravnom odnosu temeljem kojeg bi tužitelji – protutuženici bili dužni izdati tuženoj-protutužiteljici tabularnu ispravu. Pozivom na odredbu članka 154. stavak 1. u svezi članka 155. ZPP-a sud obvezuje tuženu – protutužiteljicu na naknadu parničnih troškova tužiteljima-protutuženicima uz primjenu tada važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 59/07, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15).

7. U donošenju pobijane presude nije počinjena niti jedna od bitnih procesnih povreda iz odredbe članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a pa tako niti apsolutno bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a, na koju neosnovano upire tužena-protutužiteljica kao niti relativno bitna povreda iz članka 354. stavak 1. u svezi članka 8. i članka 299. stavak 2. ZPP-a na koju sadržajno ukazuje tužena- protutužiteljica.

8. Neosnovano tužena–protutužiteljica u žalbi navodi da joj je dostavom presude putem eOglasne ploče suda povrijeđeno pravo raspravljanja pred sudom. Unatoč navedenoj dostavi presude u situaciji kada tužena-protutužiteljica nije bila uredno pozvana na ročište za objavu, prvostupanjski sud je u uputi o pravnom lijeku naveo da će se stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude smatrati da je dostava obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka pa je u konkretnome žalba pravovremena te dostava presude putem eOglasne ploče nije bila od utjecaja na pravo tužene-protutužiteljice na raspravljanje pred sudom.

9. Nadalje, tužena-protutužiteljica netočno navodi u žalbi da su tužitelji- protutuženici zahtijevali isplatu s naslova stečenog bez osnove. Tužitelji-protutuženici tužbom pravilno zahtijevaju isplatu zbog neosnovanog korištenja tuđeg stana, a sukladno odredbi članka 186. stavak 3. ZPP-a sud nije niti vezan pravnom osnovom navedenom u tužbi. Prvostupanjski sud je pravilnom primjenom materijalnog prava sukladno općeprihvaćenoj i dosljednoj sudskoj praksi prema zauzetim pravnim shvaćanjima Vrhovnog suda Republike Hrvatske, odlučio o naknadi koristi od uporabe tuđe stvari primjenom odredbi članka 164. i 165. ZV-a. Također je pravilno sud prvog stupnja zaključio o neosnovanosti prigovora zastare, iako se pogrešno pozvao na odredbu članka 167. ZV-a. Naime valjalo je primijeniti odredbu članka 165. stavak 2. ZV-a kojom je jasno propisano da vlasnikovo traženje naknade iz stavka 1. ovoga članka zastarijeva u roku od tri godine od dana kad mu je stvar predana. Kako je u konkretnom slučaju nesporno da se tužena-protutužiteljica nalazi u posjedu predmetnog stana to zastarni rok još nije niti počeo teći što pravilno zaključuje sud prvog stupnja kada odbija prigovor zastare. Stoga je i prema mišljenju ovoga suda pravilno tužena-protutužiteljica obvezana tužiteljima-protutuženima za utuženo razdoblje isplatiti iznos od ukupno 276.000,00 kn, odnosno 2.000,00 kn mjesečno, u odnosu na koju visinu tužena-protutužiteljica ne iznosi niti obrazlaže žalbene razloge.

10. Nadalje tužena-protutužiteljica neosnovano žalbom osporava pravilnu primjenu odredbe članaka 8. ZPP-a na način da iznosi svoju ocjenu dokaza, kako provedenih grafoloških vještačenja na okolnost vjerodostojnosti potpisa pok. AC kao primateljice uzdržavanja u svezi kojeg i njezinog zdravstvenog stanja, tako i u odnosu na ocjenu iskaza saslušanih svjedoka na okolnost izvršavanja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od strane tužene-protutužiteljice kao davateljice uzdržavanja. Međutim, sud prvog stupnja ne čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavak 1. u vezi sa člankom 8. ZPP kada ocjenjuje provedene dokaze drugačije nego što to smatra žaliteljica da bi trebalo i ako izvodi drugačije zaključke nego što to čini žaliteljica. Sud odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju i na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi članka 8. ZPP-a. Suprotno navodima iz žalbe tužene- protutužiteljice sud prvog stupnja je postupao u skladu s citiranom odredbom te je proveo sve dokaze koje je ocijenio važnim za donošenje odluke u ovom konkretnom predmetu, pri čemu je analizirajući i ocjenjujući provedene dokaze utvrdio sve činjenice odlučne za ovaj spor.

10.1. U dokazivanju odlučne činjenice je li predmetni ugovor o dosmrtnom uzdržavanju potpisala pok. AC, sud je proveo dva grafološka vještačenja u ovom postupku, po stalnoj sudskoj vještakinji za rukopise Ljerki Zdunić iz Zagreba te Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" iz Zagreba (dalje Centar).

10.2. U odnosu na grafološko vještačenje po vještakinji Ljerki Zdunić, prvostupanjski sud je u skladu s uputom drugostupanjskog rješenja poslovni broj Gž- 346/2017 od 6.5.2019., otklonio sve primjedbe istaknute od strane tužene- protutužiteljice na pisani nalaz i mišljenje vještakinje (pisanom dopunom i usmenim očitovanjem na ročištu 7.9.2020.) te je rezultate istog u cijelosti prihvatio ujedno navodeći jasne i relevantne razloge zašto ne prihvaća nalaz i mišljenje vještaka Marijana Krajne, izrađenog na zahtjev tužene-protutužiteljice izvan sudskog postupka, a koja obrazloženja prihvaća i ovaj sud. Sud prvog stupnja prihvatio je prijedlog tužene-protutužiteljice te je proveo vještačenje i po Centru na čiji nalaz i mišljenje stranke nisu imale primjedbi, a prvostupanjski sud ga je ocijenio na način da je u cijelosti prihvatio njegova utvrđenja dajući za isto relevantne i uvjerljive razloge. Prema rezultatima oba grafološka vještačenja kao i rezultata cjelokupnog dokaznog postupka sud prvog stupnja pravilno utvrđuje da nije utvrđeno da je pok. AC potpisala ugovor o dosmrtnom uzdržavanju od 24.6.1996. te pravilnom primjenom materijalnog prava izvodi zaključak da predmetni ugovor nije niti nastao. 11. Protivno žalbenim navodima tužene-protutužiteljice sud prvog stupnja je ispravno odbio provođenje medicinskog vještačenja na okolnost utjecaja Parkinsonove bolesti na kvalitetu rukopisa AC. Naime, činjenicu da je AC dugo godina bolovala od Parkinsonove bolesti, prvi put je tužena- protutužiteljica iznijela u svom iskazu na ročištu 25.2.2021. te je obzirom na rezultate grafološkog vještačenja po Centru, rješenjem na ročištu 11.10.2021., prvostupanjski sud pozvao tuženu-protutužiteljicu da dostavi zdravstveni karton odnosno relevantnu medicinsku dokumentaciju za potrebe medicinskog vještačenja sugeriranog grafološkim vještačenjem po Centru. Na taj je način sud prvog stupnja, u smislu odredbe članka 299. stavak 2. ZPP-a, omogućio tuženoj-protutužiteljici iznošenje novih dokaza na okolnost zdravstvenog stanja pok. AC iako su tužitelji- protutuženici osnovano istakli da ta okolnost nije nova za tuženu-protutužiteljicu i usprotivili se provođenju novih dokaza u odnosu na istu. Ujedno su tužitelji- protutuženici osporili činjenicu da bi AC bolovala od Parkinsonove bolesti dostavljajući Matični list, Povijest bolesti KBC Split.

11.1. Budući da tužena-protutužiteljica nije dostavila medicinsku dokumentaciju to je prvostupanjski sud osnovano odbio provesti medicinsko vještačenje, a obzirom da je isticanje navodne Parkinsonove bolesti predstavljalo novu činjenicu to je prvostupanjski sud, prema načelu procesne jednakosti stranaka u postupku, u smislu odredbe članka 299. stavak 2. ZPP-a pravilno uzeo u obzir medicinsku dokumentaciju dostavljenu od strane tužitelja-protutuženika. Imajući u vidu protek vremena od hospitalizacije pok. AC u srpnju 1996. te činjenicu da je tužena-protutužiteljica bez relevantnih i opravdanih razloga predložila pribavu izvornika Matičnog lista, Povijest bolesti KBC Split, prvostupanjski sud nije bio obvezan zatražiti medicinsku dokumentaciju jer vjerodostojnost dostavljene dokumentacije nije objektivno dovedena u pitanje. Konačno, potpuno su irelevantni žalbeni navodi tužene-protutužiteljice o vremenskom odmaku i tijeku ostavinskog postupka s aspekta nemogućnosti dostave relevantne medicinske dokumentacije.

12. Također su neosnovani žalbeni navodi tužene-protutužiteljice da sud nije cijenio i uzeo u obzir iskaz svjedokinje HC i njen iskaz, a iz kojih proizlazi da je tužena-protutužiteljica bila bliska sa pok. RC te o istoj za života brinula i prije predmetnog ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Upravo suprotno navodima žaliteljice, pravilno prvostupanjski sud ocjenjuje iskaz tužene-protutužiteljice kada istog ne prihvaća kao istinitog i uvjerljivog glede okolnosti da je predmetni ugovor bio realiziran i da se ispunjavao. Naime iz iskaza tužene-protutužiteljice proizlazi da nema saznanja tko je bio obiteljski liječnik RC iako je ista bila u visokoj životnoj dobi te prema tvrdnjama tužene – protutužiteljice bolovala od Parkinsonove bolesti radi čega joj se jako tresla i glava i ruke, čak do te mjere da joj se trebalo pomoći pri držanju šalice ili prilikom jela. Kod navodnog takvog zdravstvenog stanja kao i dugogodišnjeg bliskog kontakta sa ČC, nelogične su i neživotne tvrdnje tužene-protutužiteljice da se u svezi sklapanja spornog ugovora obratila bivšem svekru koji po struci nije bio pravnik, pa ukoliko se isti i raspitao o sklapanju takvog ugovora, ostaje neživotno i nejasno zašto tužena-protutužiteljica nije svoj odnos, za kojeg tvrdi da ga je imala sa ČC, realizirala/regulirala u pravovaljanom obliku. Nadalje, polazeći od sadržaja obveza davateljice uzdržavanja u ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju (novčana potpora, potpuna prehrana, spremanje prostorija, pranje odjeće i obuće, druženje, svu potrebnu njegu i troškove liječenja i lijekova, u slučaju smrti organizacija i troškovi sahrane te otplata svih režijskih troškova za predmetni stan) te pored činjenice da tužena-protutužiteljica nije dostavila tijekom postupka niti nesporne potpise kao niti medicinsku dokumentaciju, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da se ugovor o dosmrtnom uzdržavanju nije niti realizirao. I prema mišljenju ovoga suda činjenica da je svjedokinja HC iskazala da je viđala tuženu-protutužiteljicu kako dolazi kod ČC te da se o istoj brinula ne potvrđuje da je postojao takav odnos da je tužena-protutužiteljica faktički izvršavala obveze koje se navode u ugovoru. Tim više što tužena-protutužiteljica nije bila u rodbinskoj vezi sa pok. ČC te je njihova komunikacija bila višegodišnja, životno je i logično za očekivati da je doista postojala prava volja za sklapanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju tada bi tužena-protutužiteljica i AC bile istog sklopile u valjanoj formi i time regulirale svoj (dugogodišnji) odnos. Stoga je pravilno prvostupanjski sud zaključio kako predmetni ugovor nije niti nastao jer osim što je izostao potpis očito je da nije postojala niti valjana manifestacija volje pok. AC za sklapanje takvog ugovora jer isti u svojim bitnim elementima nije niti realiziran.

13. S obzirom na utvrđenje da ugovor o dosmrtnom uzdržavanju nije niti nastao pa ne proizvodi pravne učinke, pravilno prvostupanjski sud zaključuje da je nepotrebno raspravljati o njegovoj ništetnosti u svezi oblika, a koje pravno shvaćanje zauzima i ovaj sud te je isto izraženo u brojnim revizijskim odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske čime predstavlja ustaljenu, sigurnu i općeprihvaćenu sudsku praksu.

14. Tužena-protutužiteljica podnosi žalbu i u odnosu na prvostupanjsku odluku o podrednim protutužbenim zahtjevima mada ne konkretizira u čemu su ostvareni žalbeni razlozi iz odredbe članka 353. stavak 1. ZPP-a. Stoga ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio kao neosnovane oba podredna protutužbena zahtjeva tužene-protutužiteljice iz razloga koje prihvaća i ovaj sud.

15. Sud prvog stupnja odluku o troškovima postupka pravilno temelji na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a te sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12., 103/14., 118/14. i 107/15.) koja je bila na snazi u vrijeme odlučivanja odmjerava trošak tužiteljima-protutuženicima uz zakonsku zateznu kamatu od presuđenja do isplate.

16. Slijedom izloženog, žalbu tužene-protutužiteljice trebalo je odbiti kao neosnovanu te odlučiti kao u izreci ove presude pozivom na odredbu članka 368. stavak 1. ZPP-a.

Rijeci 28. siječnja 2025.

Predsjednica vijeća

Lidija Oštarić Pogarčić