REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-191/2024-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Jasni Peroš Nikolić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Hambašić, u upravnom sporu Republike Hrvatske, zastupane po Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, Građansko-upravni odjel, 10000 Zagreb, Savska cesta 41, OIB: 16488001145, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije (ranije Ministarstvo pravosuđa i uprave), Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, OIB: 72910430276, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Grada Zagreba, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, radi utvrđivanja prava vlasništva, dana 28. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Poništava se rješenje Ministarstva pravosuđa i uprave, KLASA: UP/II-942- 01/21-01/274, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-23-02 od 28. studenoga 2023. II Nalaže se tuženiku da u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne presude donese odluku o žalbi tužitelja.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove, Sektora za upravno-pravne poslove, Odjela za naknade i izvlaštenja, Petog područnog odsjeka Dubrava, KLASA: UP/I-942-02/13-04/59, URBROJ: 251-19-11-6/02-21-44 od 1. srpnja 2021., kojim je odbijen zahtjev tužitelja za utvrđivanje prava vlasništva na nekretnini označenoj kao zk.č. 2800/162 k. o. [katastarska općina].

2. Tužitelj tužbom pobija zakonitost osporavanog rješenja, u bitnome navodeći da je tuženik osporavanim rješenjem potvrdio rješenje prvostupanjskog tijela obrazlažući da on nije dostavio akt o oduzimanju i ručno vođenu knjigu za predmetnu nekretninu, a što nije točno jer da je prvostupanjskom tijelu dostavio ručno vođenu knjigu za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je iz samog upisa u zemljišnu knjigu vidljivo da je predmetna nekretnina u društveno vlasništvo, odnosno u opće narodnu imovinu prenesena na način i na osnovu akta propisanih odredbama članka 1., 2. i 3. Zakona o naknadi. Navodi da se u konkretnom slučaju radi o oduzimanju predmetne nekretnine deposedacijom bez akta o oduzimanju i stjecanju temeljem zakona (ex lege) sukladno odredbama članka 1., 2. i 3. Zakona o naknadi. Pojašnjava da je u konkretnom slučaju predmetno zemljište deposedirano u svrhu izgradnje dijela naselja Dubec, koje nije izgrađeno te zemljište nije privedeno namjeni u svrhu zbog koje je deposedirano, a koja činjenica je utvrđena provedenim očevidom, na kojem je utvrđeno da predmetno zemljište predstavlja neizgrađenu zelenu površinu koju bespravno koristi NA na način da ju kosi i održava. Ističe kako se tuženik pogrešno poziva na članak 66. Zakona o naknadi, budući da je on točno napisao broj zemljišno-knjižne čestice, zemljišno knjižni uložak i opisao samu nekretninu. U odnosnu na utvrđenje tuženika da je trebalo dopuniti zahtjev dokazom o hrvatskom državljanstvu prijašnjeg vlasnika i smrtnim listom, navodi da je prvostupanjsko tijelo bilo dužno po službenoj dužnosti pribaviti ove činjenice, budući da je upravnom tijelu omogućeno da službenim putem izvrši uvid u službene evidencije državljanstva i matične knjige umrlih, a odredbama članka 66. i 67. Zakona o naknadi nije propisano da je tužitelj u obvezi dostaviti ove dokaze upravnom tijelu prvog stupnja.

3. Predlaže da Sud usvoji tužbeni zahtjev i poništi osporavano rješenje.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja.

5. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

6. Zainteresirana osoba u ovom upravnom sporu u odgovoru na tužbu navodi da je suglasan sa rješenjem tuženika.

7. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

8. Budući da su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti iz članka 98. stavka 1. točke 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24 - dalje ZUS), Sud je spor riješio bez rasprave, a nakon što je strankama, sukladno članku 6. ZUS- a, dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

9. Radi ocjene zakonitosti osporavanog rješenja, Sud je izvršio uvid u sudski spis i isprave priložene spisu tuženika.

10. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio tužbeni zahtjev osnovanim.

11. Odredbom članka 77. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine, broj: 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 65/01, 118/01, 80/02 i 81/02, u daljem tekstu: Zakon o naknadi) propisano je da Republika Hrvatska stječe pravo vlasništva na imovni koja je predmet naknade na temelju odredaba ovog Zakona glede kojih zahtjev za naknadu nije podnesen ili je pravomoćno odbijen, ako zakonom nije drugačije propisano.

12. Odredbom članka 3. Zakona o naknadi propisano je da se prijašnjem vlasniku utvrđuje pravo na naknadu i za imovinu oduzetu presudama, odlukama, rješenjima i drugim aktima što su ih izdala vojna ili civilna tijela od 15. svibnja 1945. godine do donošenja ili u provedbi propisa iz članka 2. ovoga Zakona, kao i na naknadu imovine oduzete bez pravnoga osnova ili bez propisa.

13. Odredbom članka 120. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/09 i 110/21) propisano je da će se u obrazloženju drugostupanjskog rješenja ocijeniti i svi navodi žalbe. Ako je već prvostupanjsko tijelo u obrazloženju svojeg rješenja pravilno ocijenilo navode koji se u žalbi iznose, drugostupanjsko tijelo može se pozvati na razloge prvostupanjskog rješenja.

14. Iz podataka spisa predmeta, dostavljenog ovom Sudu uz odgovor na tužbu, proizlazi da je tužitelj podnio zahtjev za utvrđivanje prava vlasništva na nekretnini označenoj kao zk.č.br. 2800/162 k. o. [katastarska općina] temeljem članka 77. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.

15. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je zahtjev tužitelja uz obrazloženje da tužitelj nije dostavio akt o oduzimanju, a niti ga je prvostupanjsko tijelo po službenoj dužnosti uspjelo pribaviti.

16. Tuženik je odbio žalbu tužitelja, uz obrazloženje da tužitelj zahtjev za utvrđivanje prava vlasništva nije dopunio aktom o oduzimanju, iako je na njemu bio teret dokaza, a radi se o dokazu bez kojeg nije moguće utvrditi osnovanost zahtjeva tužitelja.

17. Međutim, tužitelj je u žalbi isticao prigovor da se u konkretnom slučaju radi o imovini koja je u društveno vlasništvo prenesena temeljem propisa, odnosno da je izvršena deposedacija predmetnog zemljišta, ali da nije doneseno rješenje o nacionalizaciji i deposedaciji, te da je u spis dostavio dokaze koji su bili dostupni, pri čemu se pozvao i na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj U-III-1884/1016 od 7. rujna 2016, a na koje pravno-relevantne prigovore se tuženik u osporavanom rješenju nije osvrnuo, čime je povrijedio zakon tužitelju na štetu.

18. Stoga Sud osporavano rješenje tuženika, uz obrazloženje kakvo je njime dano, ne može ocijeniti zakonitim.

19. Tuženik je dužan u ponovnom postupku odlučiti o žalbi tužitelja novim, zakonitim rješenjem, u kojem će se osvrnuti na sve prigovore tužitelja iznesene u žalbi.

20. Valjalo je stoga, temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima presuditi kao u izreci.

U Zagrebu 28. siječnja 2025.

Sudac:

Jasna Peroš Nikolić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke žalba nije dopuštena (članak 127. Zakona o upravnim sporovima).

Dna:

1. Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, Građansko-upravni odjel, [adresa] Zagreb, Savska cesta 41

2. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, [adresa] Zagreb, Ulica grada Vukovara 49

3. Grad Zagreb, [adresa] Zagreb, Trg Stjepana Radića 1

4. U spis