Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Kž-311/2024-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Marie Majić, kao predsjednice vijeća, te Damira Romca i Nevena Cambja, kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Ive Mihanović, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika GV, zbog kaznenog djela iz čl. 278. st. 3. u svezi st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 - u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu broj K-734/2017 od 19. travnja 2024., u sjednici održanoj 28. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana i potvrđuje presuda suda prvog stupnja.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinski sud u Gospiću je, temeljem čl. 544. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 - u daljnjem tekstu: ZKP/08), stavio izvan snage kazneni nalog tog suda pod brojem K-734/2017 od 11. svibnja 2018., a potom je, temeljem čl. 453. točka 3. ZKP/08, oslobodio od optužbe okrivljenika GV, zbog kaznenog djela krivotvorenja isprave iz čl. 278. st. 3. u svezi st. 1. KZ/11.
2. Temeljem čl. 149. st. 1. ZKP/08 odlučeno je da troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
3. Protiv navedene presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje i odlučivanje.
4. Odgovor na žalbu nije podnesen.
5. Sukladno odredbi čl. 474. st. 1. ZKP/08, spis je dostavljen na uvid Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, koje ga je vratilo ovom sudu na daljnje nadležno postupanje.
6. Žalba državnog odvjetnika je neosnovana.
7. Nije u pravu državni odvjetnik kada presudu suda prvog stupnja pobija zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja jer je sud prvog stupnja utvrdio sve odlučne činjenice i dao logične i valjane razloge, koje prihvaća i ovaj sud drugog stupnja.
7.1. U žalbi državnog odvjetnika se navodi kako je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da nije dokazano da bi okrivljenik počinio predmetno kazneno djelo te da je za donošenje oslobađajuće presude bio ključan ugovor kojim je AV prodao vozilo marke Mercedes CLK 320 okrivljenikovom bratu UV, a u kojem ugovoru se navodi kako je riječ o vozilu koje je imalo krivotvoren broj šasije već u trenutku kupnje, pa da okrivljenik takvo što nije mogao znati. Navodi se da taj zaključak prvostupanjskog suda nije točan jer da kupoprodajni ugovor koji se nalazi u spisu doista jest ugovor kojim AV prodaje vozilo marke Mercedes CLK UV, ali da iz tog ugovora proizlazi kako je riječ o vozilu godine proizvodnje 1988., pa da nije jasno kako je sud zaključio da se taj ugovor odnosi upravo na vozilo koje je predmet postupka. Ističe se i kako prometna nesreća, na koju se okrivljenik poziva i o kojoj postoji zapisnik o očevidu Policijske uprave Ljubuški, a za koju okrivljenik tvrdi da je razlog zbog kojeg je kupljeno još jedno vozilo iste marke i tipa radi dijelova, jest prometna nesreća koja se dogodila 21. travnja 2009., a u kojoj je sudjelovalo također vozilo marke Mercedes CLK 320 u vlasništvu okrivljenikovog brata UV, ali da je to vozilo koje ima druge registarske oznake.
7.2. U žalbi se navodi kako je vozilo, koje je predmet postupka, oduzeto okrivljeniku jer se na njemu nalazi krivotvoreni broj šasije, da nije sporno da je okrivljenik upravljao tim vozilom sa nepripadajućim brojem šasije te da je iz naprijed navedenih činjenica razvidno da je isključivo okrivljenik imao motiva i znao za krivotvorenu šasiju jer da je on taj koji je koristio to vozilo. U žalbi je istaknuto i kako je policija preko Interpola izvršila provjere i utvrdila kako za vozilom, kojemu zapravo pripada ova neoriginalna šasija, uopće nije raspisana nikakva potraga što da samo potvrđuje kako je okrivljenik i to vozilo očito kupio i onda taj dio iskoristio za izmjenu šasije na predmetnom vozilu.
7.3. Suprotno takvim žalbenim navodima, sud prvog stupnja je pravilno utvrdio kako u postupku nije nedvojbeno dokazano da bi okrivljenik GV počinio predmetno kazneno djelo jer sam on negira počinjenje tog djela, a osim toga u postupku nije izveden niti jedan verbalni ili materijalni dokaz iz kojeg bi se sa sigurnošću zaključilo da bi okrivljenik doista s namjerom i svjesno preinačenu javnu ispravu uporabio kao pravu i time da bi počinio kazneno djelo krivotvorenja isprave.
7.4. Pravilan je zaključak suda prvog stupnja da u postupku nisu izvedeni takvi dokazi koji bi na siguran i nedvojben način potvrdili da bi okrivljenik GV, inkriminirane prigode, bio svjestan, odnosno da je znao da upravlja osobnim vozilom na kojem je istaknut neoriginalni broj šasije [broj šasije], koji tom vozilu ne pripada, jer iz izvedenih dokaza proizlazi da je to vozilo kupio okrivljenikov brat UV, a ne okrivljenik GV, a niti je u postupku izveden takav dokaz iz kojeg bi proizlazilo da je okrivljenik znao, odnosno da je bio svjestan, da vozilo njegovog brata ima neoriginalni broj šasije.
7.5. Za donošenje presude kojom se okrivljenik proglašava krivim, treba biti dokazana njegova krivnja izvan svake sumnje i odlučne činjenice trebaju biti utvrđene s potpunom izvjesnošću, a kako odlučne činjenice nisu utvrđene s potpunom izvjesnošću, to je pravilno sud prvog stupnja kod takvog stanja stvari, temeljem čl. 453. točka 3. ZKP/08, okrivljenika oslobodio optužbe budući da nije dokazano da je počinio kazneno djelo za koje se tereti optužnicom.
8. Budući da državni odvjetnik navodima žalbe nije doveo u pitanje pravilnost zaključaka suda prvog stupnja, a ovaj drugostupanjski sud nije utvrdio da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju povredu zakona na koju pazi po službenoj dužnosti prema čl. 476. st. 1. točke 1. i 2. ZKP/08, to je žalbu državnog odvjetnika valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu sukladno čl. 482. ZKP/08.
Split, 28. siječnja 2025.
Predsjednica vijeća
Maria Majić
