Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: K-73/2022

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, u vijeću sastavljenom od sutkinje Željke Skomeršić kao predsjednice vijeća te sudaca porotnika Biserke Martić i Paule Mirt, uz sudjelovanje zapisničara Tibora Vukelića, u kaznenom predmetu protiv optuženog PH zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 4. Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 – dalje u tekstu: KZ) povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu broj KO-DO-72/2022 od 07. rujna 2022. izmijenjene 14. siječnja 2025., nakon javne rasprave održane u prisutnosti zastupnice optužbe KH, optuženika te braniteljice odvjetnice Gordane Grubeša, 28. siječnja 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

optuženi PH, bez nadimka, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin P i AH rođene K, rođen **.**.1992. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], A 2B, državljanin Republike Hrvatske, tehničar za računalstvo, zaposlen u BB građenje j.d.o.o., s plaćom 750,00 eura mjesečno, sa završenom srednjom školom, neoženjen, bez djece, bez vojnog čina, bez odlikovanja, bez imovine, osuđivan, vodi se postupak kod Općinskog kaznenog suda u Zagrebu zbog kaznenog djela prijetnje

kriv je

što je:

6. studenog 2020. oko 18,00 sati u Zagrebu, protivno odredbama članka 199. stavak 2. i članka 38. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20) pri koncentraciji u krvi od 6,6 ng/mL tetrahidrokanabinola (THC) te 0,8 ng/mL njegovih metabolita 11-hidroksi-THC (THC- OH) i 49 ng/mL 11-nor-9-karboksi-THC (THC-COOH) dakle pod utjecajem opojne droge konoplje – cannabis sativa zbog čega umanjenih vozačkih sposobnosti pristajući da vožnjom u takvom stanju ugrozi druge sudionike u prometu upravljao osobnim vozilom marke "Dacia" reg. oznaka [registarska oznaka] srednjom prometnom trakom sjevernog kolnika Ulice grada Vukovara u pravcu zapada te dolaskom u visinu stupa javne rasvjete broj 3440-279 zbog vožnje pod utjecajem opojne droge konoplje

– cannabis sativa i zato nesposoban za sigurnu vožnju nije obratio pažnju na pješaka koji je prelazio kolnik, dolazeći mu s lijeve strane, uslijed kojeg propusta je prednjim lijevim dijelom osobnog automobila naletio na pješaka RH koji je prelazio sjeverni kolnik Ulice grada Vukovara u pravcu sjeverozapada, dolazeći mu sa lijeve strane, uslijed kojeg naleta je RH nabačen na poklopac motora i vjetrobransko staklo, odbačen u pravcu zapada na meki teren koji se nalazi sa sjeverne strane kolnika kojom prilikom je žrtva RH uz brojne površinske ozljede zadobio prijelom lijeve bedrene kosti, otvoreni prijelom desne goljenične i lisne kosti, prijelom prsnog dijela kralježnice s ozljedom leđne moždine, višestruke prijelome rebara, prijelom crijevne kosti obostrano, prijelom čeone kosti, krvarenje unutar mekih moždanih ovojnica čeono i sljepoočno obostrano zatim edem mozga, krvarenje u moždanim komorama izljev krvi u oba prsišta, nagnječenje srca i pluća te razdor jetre, koje sve utvrđene opsežne ozljede zajedno sa površinskim ozljedama s obzirom na mehanizam i vrijeme nastanka čine jednu cjelinu i predstavljaju osobito tešku tjelesnu ozljedu, a bile su takvog opsega i intenziteta da su dovele do smrti žrtve na mjestu događaja,

- dakle, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život ljudi, a kaznenim djelom prouzročena je smrt jedne osobe,

čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano u čl. 227. st. 1. i 4. KZ, a kažnjivo po čl. 227. st. 4. KZ

te se na temelju čl. 227. st. 4. KZ

osuđuje

na kaznu zatvora 4 (četiri) godine

Na temelju čl. 148. st. 1. u vezi s čl. 145. st. 2. toč. 1. i 8. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 – dalje u tekstu: ZKP) optuženik je dužan naknaditi troškove kaznenog postupka za svjedoke, vještake, transport i obdukciju u iznosu 4.048,51 eura (četiri tisuće četrdeset osam eura pedeset i jedan cent) te nagradu i nužne izdatke opunomoćenika oštećenika u iznosu koji će biti određen posebnim rješenjem, dok se na temelju čl. 148. st. 6. ZKP djelomično oslobađa obveze naknade troškova iz čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP.

Obrazloženje

1. Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je uvodno navedenu optužnicu 7. rujna 2022. (list 231 spisa), izmijenjenu 14. siječnja 2025. (list 366 spisa), protiv optuženog PH zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 4. KZ.

2. Opunomoćenik oštećenika izjasnio se da ne postavlja imovinskopravni zahtjev.

3. Optuženik je, očitujući se o optužbi, izjavio da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret.

4. S obzirom na ovakvo očitovanje optuženika o optužbi, poučen je da će biti ispitan na završetku dokaznog postupka.

5. U dokaznom postupku sud je pročitao izvješće o očevidu (list 2-4 spisa), skicu mjesta događaja (list 5 spisa), zapisnik o popisu stvari (list 6 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu okr. PH (list 7 spisa), bolničku prijavu na ime okr. PH (list 8 spisa), originalnu bolničku prijavu za žrtvu RH (list 9 spisa), popratnicu za prevoženje mrtvog tijela žrtve RH (list 10 do 11 spisa), potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta od okr. PH izuzete registarske tablice (list 17 spisa), analizu alkohola u krvi i mokraći za okr. PH (list 18 do 22 spisa), zapisnik o obdukciji tijela RH sačinjen pri Zavodu za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu (list 55 do 62 spisa), zapisnik o očevidu (list 66 do 71 spisa), zapisnik o toksikološkom vještačenju (list 81do 85 spisa), zapisnik o analizi alkohola u krvi okr. PH (list 86 do 87 spisa), liječničku dokumentaciju za PH (list 105 do 142 spisa), MUP RH, PUZ, Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" toksikološko vještačenje uzoraka krvi osum. PH u odnosu na metabolite opojnih droga (list 145 do 147 spisa), vještački nalaz i mišljenje o provedenom prometnom i sudsko medicinskom vještačenju i to vještačenju po prometnom vještaku dipl. ing. Srećku Hlišću i medicinskom vještaku dr. med. Petru Škaviću (list 202 do 218 spisa), nalaz i mišljenje vještaka psihijatra dr. ŠH i psihologa prof. PHH od 05. ožujka 2024. (list 311 do 323-H spisa).

5.1. Razgledan je fotografski elaborat (list 23 do 53 spisa).

5.2. Na temelju čl. 431. st. 1. toč. 6. ZKP uz suglasnost stranaka pročitani su iskazi svjedoka JH od 04. kolovoza 2021. (list 159 spisa), ŽH od 06. rujna 2021. (list 167 do 168 spisa) i od 03. svibnja 2023. (list 283 spisa) i EH od 27. kolovoza 2021. (list 178 spisa) te od 03. svibnja 2023. (list 284 spisa), kao i iskazi vještaka za toksikološka vještačenja dipl. ing. Ivane Antunović od 03. svibnja 2023. (list 284 do 285 spisa), za sudsku medicinu dr. Petra Škavića od 06. svibnja 2024. (list 332 spisa) te cestovni i zračni promet dipl. ing. Srećka Hlišća od 06. svibnja 2024. (list 332 do 334 spisa).

5.3. Ispitani su vještak psihijatar dr. ŠH **.**.2024. (list 349 spisa) i prometni vještak dipl. ing. Srećko Hlišć 14. studenog 2024. (list 359 do 360 spisa).

5.4. Na temelju čl. 421. st. 1. toč. 4. ZKP odbijeni su kao odugovlačeći dokazni prijedlozi obrane za provođenjem novog prometnog vještačenja, za provođenjem rekonstrukcije te za ispitivanjem vještaka ĆH u svojstvu svjedoka budući da je nakon provedenog vještačenja prometni vještak dipl. ing. Srećko Hlišć detaljno analizirao dinamiku prometne nesreće, prilikom kontradiktornog ispitivanja na raspravi 06. svibnja 2024. dodatno pojasnio svoj nalaz i mišljenje, odgovorio je na sva pitanja stranaka, a prilikom dodatnog ispitivanja 14. studenog 2024. odgovorio i na sve dodatne primjedbe obrane, pojasnivši ujedno kako se rekonstrukcijom na mjestu događaja ne bi utvrdile bilo kakve nove okolnosti ili činjenice koje već nisu obuhvaćene prometnim vještačenjem. Iz istih razloga odbijen je prijedlog za ispitivanjem vještaka obrane u svojstvu svjedoka jer je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno izvedenim dokazima pa je s obzirom na iznijete okolnosti predloženo izvođenje dokaza očigledno usmjereno na znatno odugovlačenje postupka.

5.5. Na kraju dokaznog postupka, a prije ispitivanja optuženika, sud je pročitao izvode iz kaznene i prekršajne evidencije (list 363 i 364 spisa).

6. Optuženik je u svom iskazu na raspravi 28. veljače 2025. (list 380 do 381 spisa) naveo da prije svega izražava sućut obitelji i prijateljima stradalog RH te žaljenje što je došlo do ovog nesretnog događaja, no da je učinio sve što je bilo u njegovoj moći da do toga ne dođe. Vozio je brzinom oko 45 km/h i negdje 60 do 70 metara nakon semafora na križanju Vukovarske i Heinzelove ulice namjeravao se prestrojiti u lijevu traku te poduzeo sve radnje da to može učiniti na siguran način tako da je pogledao naprijed i iza sebe i mrtvi kut i odjednom je ovaj gospodin izletio, optuženiku gledano s lijeve strane, iz živice. Bio je obučen u crno i nije ga uočio iako je pažljivo vozio kao što i inače i oduvijek jako pažljivo vozi. Kako je oštećenik izletio na cestu, optuženik je snažno skrenuo volanom u desno i to toliko brzo da nije stigao u toj sekundi niti sebi izgovoriti "pa di ćeš deda". Kada je tako skrenuo u desno, oštećenik nije stao nego je krenuo naprijed kao da se spotaknuo iz tog grmlja i naskočio na prednji lijevi kraj optuženikovog automobila. Tada su mu se otvorili zračni jastuci i više nikakvu kontrolu nad vozilom nije imao. Potom se vozilom zabio u drvo na desnoj strani i odmah istrčao van, a gospodin RH je ležao na podu. Zaustavio je promet, tamo su bili i neki svjedoci kojima je rekao da zovu hitnu, ali oni nisu vidjeli pješaka niti su uočili da je imao prometnu nesreću sa pješakom. Optuženik je jednom svjedoku odmah rekao neka zove hitnu, jedan od njih je rekao da ga okrenu na leđa, ali je bojeći se da nema možda ozljedu kralježnice smatrao da je bolje da ostane na boku. Vikao je i dalje "zovite hitnu" i nakon jedno desetak minuta je stigla hitna pomoć, a sa njima i policija. Nakon nesreće sjeo je u kombi, nitko od službenih osoba nije ni pomislio da je pod utjecajem nečega i govorili su mu da će sve biti u redu. Na liječničkom pregledu savršeno je odradio sve testove što sigurno ne bi mogao da je konzumirao bilo kakve droge. Iako se iz spisa vidi da je povremeno konzumirao droge, nikada, ali baš nikada nije pod utjecajem droge sjeo za volan.

6.1. Na pitanja predsjednice vijeća odgovorio je da se prije same nesreće kretao srednjom trakom Vukovarske ulice. Oštećenika je prvi puta uočio kada se oštećenik nalazio na sredini lijeve trake. Smatra da je uzrok ove nesreće loša vidljivost, oštećenik je bio odjeven u tamnu odjeću, optuženik je pregledavao svoj mrtvi kut i sve je to jednostavno splet okolnosti. Od droga u životu je konzumirao samo marihuanu. Do prije ove nesreće znao je konzumirati marihuanu možda dva do tri puta mjesečno, a zadnja konzumacija prije ove prometne nesreće bila je osam do deset dana ranije. Sigurno posljednjih godinu dana uopće nije konzumirao marihuanu. Nije kontaktirao obitelj oštećenika. Radi na građevini, s plaćom 750,00 eura i još nešto preko toga ako više zaradi, a živi zajedno sa majkom i bratom.

6.2. Na temelju čl. 435. ZKP reproduciran je sadržaj snimke prvog ispitivanja optuženika od 15. rujna 2021. (list 174 do 175 spisa) te od 01. ožujka 2022. (list 184 do 187 spisa).

6.2. Na pitanje predsjednice vijeća da pojasni iskaz u dijelu u kojem je na raspravi naveo među ostalim da je uzrok ove nesreće loša vidljivost, što prilikom ranijih ispitivanja nije isticao, odgovorio je da je razlog tome što je tada prilikom ispitivanja bio uznemiren pa je moguće propustio to reći, no svakako i danas misli ono što je tada rekao, da je razlog nesreće neoprezno pretrčavanje ceste od strane pješaka. Kao što je ranije isticao, a na raspravi je propustio napomenuti, sa lijeve strane se uz živicu nalazilo drvo i oštećenik mu je izletio iza drveta. Ne zna točno objasniti gdje se to drvo nalazilo, ali svakako na toj lijevoj strani negdje uz živicu. Kada je na raspravi rekao da se namjeravao prestrojiti u lijevu traku, radi se o tome da se je prije naleta doista kretao srednjom trakom, tako da je samo htio reći da je krećući se u srednjoj traci provjeravao prometnu situaciju i gledao naprijed, lijevo i iza sebe.

6.3. Ovdje valja dodati kako je optuženik na raspravi 06. svibnja 2024. prilikom ispitivanja vještaka Srećka Hlišća dodatno pojasnio opisanu ''namjeru prestrojavanja'' navodeći da je imao namjeru skretati u lijevo i prije toga se prestrojiti u lijevu prometnu traku, ali tek 600 do 700 metara nakon mjesta naleta, tako da je točno da se prije naleta kretao srednjom trakom.

6.4. Iz reproduciranih snimki prvog ispitivanja optuženika proizlazi da je i tada isticao da nikakve droge nije konzumirao, da je bio potpuno svjestan i sposoban za sigurnu vožnju, da je pravovremeno reagirao, te da ni na koji način nije odgovoran.

7. Razmatrajući vjerodostojnost dokaza u ovom postupku sud je, ocjenjujući svaki dokaz zasebno te uspoređujući ih međusobno i s rezultatima provedenog postupka došao do sljedećih zaključaka.

8. U ovom postupku nije sporno da je optuženi PH **.**.2020. oko 18,00 sati u Zagrebu, upravljao osobnim vozilom marke Dacia registarskih oznaka [registarska oznaka] i to srednjom prometnom trakom sjevernog kolnika Ulice grada Vukovara u pravcu zapada, a kada je optuženik stigao do visine stupa javne rasvjete broj 3440- 279, oštećeni RH je kao pješak prelazio kolnik dolazeći mu s lijeve strane.

8.1. Nije sporno da je optuženik prednjim lijevim dijelom osobnog automobila naletio na oštećenika koji je prelazio sjeverni kolnik Ulice grada Vukovara u pravcu sjeverozapada, dolazeći mu sa lijeve strane, da je uslijed tog naleta oštećenik nabačen na poklopac motora i vjetrobransko staklo, odbačen u pravcu zapada na meki teren koji se nalazi sa sjeverne strane kolnika, kojom prilikom je uz brojne površinske ozljede zadobio prijelom lijeve bedrene kosti, otvoreni prijelom desne goljenične i lisne kosti, prijelom prsnog dijela kralježnice s ozljedom leđne moždine, višestruke prijelome rebara, prijelom crijevne kosti obostrano, prijelom čeone kosti, krvarenje unutar mekih moždanih ovojnica čeono i sljepoočno obostrano zatim edem mozga, krvarenje u moždanim komorama izljev krvi u oba prsišta, nagnječenje srca i pluća te razdor jetre, koje sve utvrđene opsežne ozljede zajedno sa površinskim ozljedama s obzirom na mehanizam i vrijeme nastanka čine jednu cjelinu i predstavljaju osobito tešku tjelesnu ozljedu, a bile su takvog opsega i intenziteta da su dovele do smrti oštećenika na mjestu događaja.

8.2. Radi se o okolnostima koje optuženik ne osporava u svojoj obrani, a koje potvrđuju i ostali izvedeni dokazi i to zapisnik o očevidu, skica mjesta događaja, kombinirano prometno i sudsko-medicinsko vještačenje sa skicom mjesta nesreće, zapisnik o obdukciji te fotografski elaborat, kao i svjedoci JH, ŽH i EH.

9. Budući da je iskaz optuženika u tom dijelu u skladu s rezultatima dokaznog postupka, sud ga je prihvatio te ocijenio istinitim i vjerodostojnim.

10. Sporno je da li je optuženik pritom bio pod utjecajem opojne droge konoplje – cannabis sativa i stoga umanjenih vozačkih sposobnosti te nesposoban za sigurnu vožnju, budući da optuženik tvrdi da nikakve droge nije konzumirao te da je bio potpuno sposoban za sigurnu vožnju.

10.1. Sporno je i da li je optuženik propustio obratiti pažnju na pješaka koji je prelazio kolnik dolazeći mu s lijeve strane te da li je upravo radi tog propusta prednjim lijevim dijelom osobnog automobila naletio na pješaka. Naime, optuženik tvrdi da nikakvog propusta s njegove strane nije bilo i da je pažljivo vozio te da je učinio sve da do ovog ''nesretnog slučaja'' ne dođe, budući da mu je oštećenik izletio s lijeva, a on je reagirao skretanjem volana u desno. Stoga smatra da je uzrok ove nesreće splet nesretnih okolnosti – oštećenik mu je izletio iz živice, iza drveta, odjeven u tamnu odjeću, neoprezno pretrčavajući kolnik, te loša vidljivost. Po mišljenju obrane, do prometne nesreće bi došlo i najvećom pažnjom odličnog, a ne prosječnog vozača jer optuženik nije mogao na vrijeme uočiti, a samim time i reagirati na bilo koji drugi način osim upravo poduzetog, zbog čega postoji znatna ako ne i isključiva odgovornost oštećenika.

10.2. Dakle, sporno je da li je optuženik upravljajući svojim vozilom prekršio blanketne odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama (dalje u tekstu: ZSPC) i pritom postupao s oblikom krivnje koji nosi naziv neizravna namjera, pristajući da vožnjom u takvom stanju ugrozi druge sudionike u prometu, odnosno da li je postupio protivno čl. 199. st 2. ZSPC i čl. 38. st. 1. ZSPC, na način kako mu je to optužbom stavljeno na teret, te da li je upravo njegovo kršenje citiranih blanketnih normi bilo uzrokom ove prometne nesreće u kojoj je smrtno stradala jedna osoba.

11. Ispitani svjedoci JH, ŽH i EH, koji su se slučajno zatekli u blizini mjesta događaja, u stvari nemaju saznanja o istaknutim, spornim okolnostima.

12. Naime, svjedokinja ŽH se kao pješak nalazila na raskrižju zapadnog kolnika Heinzelove ulice i sjevernog kolnika Vukovarske ulice, na pješačkom nogostupu koji se nalazi sa sjeverozapadne strane i stajala je na tom sjevernom dijelu kolnika gdje se nalazi red stabala, a to je upravo ona strana ulice na kojoj se u konačnici optuženik zaustavio nakon naleta.

12.1. Iz njenog iskaza slijedi da se optuženik kretao srednjom prometnom trakom iz smjera križanja Heinzelove i Vukovarske ulice i nastavio vožnju Vukovarskom ulicom u smjeru zapada pri čemu se kretao primjerenom brzinom za gradsku prometnicu. Uočila je oštećenika kako se nalazi na sjevernom kolniku Vukovarske ulice licem okrenutim prema sjeveru i u istom trenutku je vozilo optuženika udarilo u oštećenika uslijed čega je odbačen visoko u zrak, a u istom trenu optuženik je sa svojim vozilom naglo skrenuo u desno nakon čega se zaustavio. Sjeća se samo tog kontakta između oštećenika i vozila, no ona nije vidjela kretanje oštećenika prije samog naleta.

13. Iz iskaza svjedoka EH koji se svojim vozilom kretao iza optuženika također proizlazi da on nije vidio putanju kretanja oštećenika, već samo da je optuženik iz njemu nepoznatog razloga u jednom trenutku naglo skrenuo u desno i tek nakon zaustavljanja vozila vidio je na mekom terenu izvan kolnika da tamo leži nepomično tijelo oštećenika.

14. Iz iskaza svjedoka JH proizlazi da se optuženik kretao srednjom prometnom trakom Vukovarske ulice u smjeru zapada, no svjedok sam nalet niti kretanje oštećenika nije vidio, jer kada je on naišao vidio je samo to da se vozilo optuženika dijelom nalazilo na kolniku, a dijelom izvan kolnika okrenuto prema drvu, dok je oštećenik koji je preminuo na mjestu događaja ležao na tlu.

15. Svjedoci iskazuju o onome što su zamijetili i što im je ostalo u sjećanju i sud nema razloga za sumnju u njihovu vjerodostojnost, no s obzirom na sadržaj njihovih saznanja, sud u iskazima svjedoka nema podloge za nedvojbene zaključke o spornim činjenicama.

16. Kraj takvog stanja stvari, sud je do zaključaka o odlučnim spornim okolnostima koje se tiču vožnje optuženika pod utjecajem opojne droge i njegove nesposobnosti za sigurnu vožnju, te propuštanja dužne pažnje na oštećenika kao pješaka koji je prelazio kolnik, odnosno o postojanju uzročne veze između kršenja blanketnih normi i ove prometne nesreće sa smrtnom posljedicom, došao analizom materijalnih dokaza te rezultata provedenih vještačenja i njihovom konfrontacijom s iskazom optuženika u dijelu u kojem on ove okolnosti osporava.

17. Da je optuženik bio pod utjecajem opojne droge konoplje – cannabis sativa i stoga umanjenih vozačkih sposobnosti te nesposoban za sigurnu vožnju sud je utvrdio dovođenjem u vezu rezultata toksikološkog i psihijatrijsko-psihologijskog vještačenja.

18. Naime, toksikološkim vještačenjem Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić utvrđena je koncentracija u krvi optuženika 6,6 ng/mL tetrahidrokanabinola (THC) te 0,8 ng/mL njegovih metabolita 11-hidroksi-THC (THC- OH) i 49 ng/mL 11-nor-9-karboksi-THC (THC-COOH), dakle opojne droge konoplje (cannabis sativa).

18.1. Već u tom pisanom nalazu i mišljenju, vještak za toksikološka vještačenja Ivana Antunović je navela da konzumacija konoplje umanjuje neke kognitivne i psihomotoričke sposobnosti neophodne za sigurnu vožnju kao što su motorika, kratkoročno pamćenje, moć zapažanja, ravnoteža, vrijeme i točnost reakcije, a kada je vozač pod utjecajem THC-a vjerojatnost od smrti ili zadobivanja teških ozljeda u prometu je dvostruko veća, s time da se već kod koncentracije THC-a u krvi većoj od 2 ng/mL smatra da je osoba pod utjecajem THC-a te da su njezine vozačke sposobnosti značajno umanjene. Koncentracija i vrijeme zadržavanja THC-a u organizmu, a time i njegov utjecaj ovise o količini, načinu i učestalosti unosa, metabolizmu, zdravstvenom stanju, pojavi tolerancije, a retrogradno računanje nije uputno s obzirom na veliki broj parametara koji određuju farmakodinamiku THC-a. U trenutku prometne nezgode koncentracija THC-a u krvi optuženika, s obzirom na protek vremena, bila je viša od 6,6 ng/mL i bio je pod utjecajem THC-a.

18.2. Prilikom ispitivanja na raspravi, vještak Ivana Antunović je na pitanja obrane pojasnila kako toksikološki nalaz ne može prikazati prisutnost tetrahidrokanabinola (THC) ukoliko osoba nije konzumirala kanabis ili neke proizvode od kanabisa. Moguće je da se, ali jako niske koncentracije neaktivnog metabolita THC-a (THC-COOH) mogu pronaći u organizmu osoba koje su duže vrijeme boravile u prostoriji gdje su druge osobe konzumirale kanabis pušenjem, no kod takvih istraživanja određene su samo niske koncentracije THC – COOH u urinu dok THC nije detektiran. Lažan pozitivan rezultat ne može doći uslijed nekih reakcija u organizmu jer su THC i njegovi metaboliti u organizmu prisutni samo ukoliko je osoba konzumirala kanabis ili neki njegov proizvod. Lažno-pozitivan rezultat ne mogu izazvati niti lijekovi kao što su Ibuprofen, Diklofenak, Diazepam. Postoje neki lijekovi koji mogu kod preliminarnih analiza dati lažno-pozitivan rezultat na neke droge, međutim potvrdnim metodama koje se provode u Centru takav lažno-pozitivan rezultat se isključuje.

18.3. Nakon primjedbe braniteljice da postoje istraživanja koja govore u prilog tome da određeni lijekovi mogu rezultirati lažno-pozitivnim testom na THC, a naročito Diazepam, vještakinja je navela da iako nije upoznata s takvim istraživanjima, ne isključuje mogućnost da testovi nekih proizvođača mogu dati lažno-pozitivan rezultat. Međutim, radi se tek o preliminarnim analizama, a za razliku od toga, analize koje se provode u Centru određuju i detektiraju točan kemijski spoj koji je prisutan u krvi ili mokraći. U slučaju pozitivnog rezultata preliminarne analize uvijek se radi dodatna potvrdna analiza i to sa visoko specifičnim analitičkim metodama koje se provode u Centru.

18.4. Na pitanja predsjednice vijeća, vještakinja je pojasnila kako prema literaturi ne postoji gradacija ili skala u kojoj bi se koncentracija THC-a u krvi korespondirala s određenim djelovanjem. Međutim, općenito se može reći da osobe koje imaju THC u krvi u koncentraciji većoj od 2 nanograma po mililitri (ng/mL) imaju smanjene vozačke sposobnosti na način da je njihovo vrijeme reakcije smanjeno, da su manje sposobne održavati pravac, što je situacija u prometu zahtjevnija to je ta nesposobnost više izražena, teže rješavaju neke zahtjevnije situacije u prometu. S obzirom na izostanak istraživanja uslijed većinom nedopuštene konzumacije THC-a u državama, ne može odgovoriti niti na pitanje kakav konkretno utjecaj ima koncentracija koja je ovdje utvrđena 6,6 ng/mL, zato što se do sada u istraživanjima definirala i utvrdila ta granična vrijednost kada je koncentracija THC-a u krvi veća od 2 ng/mL. Budući da je djelovanje THC-a vrlo individualno, odgovor na pitanje kako je to djelovalo na određenu osobu spada u domenu psihijatrijskog vještačenja.

19. Stoga je provedeno psihologijsko-psihijatrijsko vještačenje po vještaku psihologu Aniti Alegić i vještaku psihijatru dr. ŠH kako bi se utvrdio utjecaj utvrđene koncentracije THC-a i njegovih metabolita konkretno na psihofizičke sposobnosti optuženika odnosno na upravo njegovu sposobnost za upravljanje vozilom.

19.1. Iz navedenog vještačenja proizlazi da je optuženik razvidnih štetnih navika (ne ''još'' i pune ovisnosti) prema opojnoj drogi konoplji tipa droge – marihuani, te da je toksikološki utvrđena koncentracija marihuane u krvi imala odlučujući negativan utjecaj na njegove vozačke sposobnosti tempore acti/criminis. Optuženik nedvojbeno nije pušio marihuanu kako kaže zadnji puta pred nesreću prije više dana, 7 do 10 dana prije nesreće, jer je to moralo biti najduže par sati prije nesreće. Iako je i prilikom provođenja psihijatrijskog vještačenja na pregledu 23. veljače 2024. optuženik tvrdio da nakon nesreće više uopće nije konzumirao drogu, niti to nije točno, jer je upravo toga dana vještak toksikološki utvrdio da je u urinu i tada pozitivan na ovu drogu.

19.2. Vještak psihijatar dr. ŠH je potvrdio da je toksikološki nedvojbeno dokazana prisutnost i izmjerena koncentracija THC (6.6 ng/mL=mg/L) i psihotropno aktivnog metabolita 11-THC-OH (0.8 ng/mL=mg/L) i neaktivnog metabolita THC- COOH (49 ng/mL=mg/L) u krvi optuženika 3.15-3.25 sati od same nesreće. Iako radi sve složenosti farmako-dinamike ove psihoaktivne tvari nije moguće točno utvrditi kolike su bile koncentracije upravo u vrijeme nesreće, one su zasigurno bile i više od izmjerenih, a koliko više, točno se ne može kazati. Iako optuženik tvrdi da nije pušio zasigurno tjedan i više dana prije nesreće, vještak to potpuno isključuje jer je morao pušiti marihuanu neko vrijeme prije nesreće, točno se ne zna koje, ali teoretski je ono u okvirima od nekoliko sati, koliko i stanje napušenosti traje. Vozači ne bi smjeli voziti pod utjecajem marihuane nakon najmanje 9 sati od zadnje konzumacije. Vještak je utvrdio bitna umanjenja njegovih vozačkih sposobnosti, upravo temeljem izmjerene mu, a stvarno još i više od izmjerene koncentracije THC i aktivnog metabolita mu u krvi. Naime, na vozačke sposobnosti optuženika odlučujuće je utjecala još i viša (ne može se točno reći koliko viša) od izmjerene mu u krvi koncentracije THC i aktivnog metabolita 11-THC-OH jer je to koncentracija najmanje dva do tri puta viša od toksikološkog psihoaktivnog praga. Naime, dokazano je u laboratorijskim, eksperimentalnim uvjetima da koncentracije od 5.5-10 mg/L THC značajno utječu na vozačke sposobnosti kod većine prosječnih osoba.

19.3. Vještak nadalje smatra da je dominanti utjecaj marihuane pokazan provedenim prometno-sudsko-medicinskim vještačenjem, jer marihuana upravo djeluje na većinu osoba, pa tako i na optuženika, zbog utjecaja marihuane na njegov CNS upravo tako, da je ponajprije ''napušen'' propustio dostatno predvidjeti moguće opasnosti raznih situacija u vožnji, a zasigurno mu je bila ometena i/ili vizualna percepcija, i/ili doživljaj udaljenosti, i/ili pažnja i puna koncentracija, uz smanjenje procesuiranja senzoričkih podataka i potrebne brze mentalne i motoričke adekvatne reakcije na nenadane uvjete vožnje (prekasno ga ugledao, prekasno reagirao, kada više nije mogao tragičnu nesreću izbjeći).

19.4. Budući da obrana u prilog svojoj tvrdnji da optuženik nije konzumirao drogu ističe kako je na liječničkom pregledu nakon nesreće ''savršeno odradio sve testove'', ovdje treba izdvojiti mišljenje vještaka dr. ŠH kada pojašnjava kako mu je vrlo važan upravo i podatak o liječničkom pregledu, o tome kako se optuženik ponašao, govorio, izgledao, kakve su mu bile kretnje, ravnoteža, oko 3.15-3.25 sati nakon nesreće, kada su mu bile uzorkovane humane tekućine, a koji nalaz ukazuje samo na laku tjelesnu ozljedu i možda reaktivno vrlo blago konfuzno stanje (ne sjeća se što je jeo i kada zadnje, ali se sjeća jasno događaja, no, zbunjenog je predočavanja, ali uz uredan puls, a puls raste kod uzbuđenosti uvijek prosječnim osobama), ali na tada upravo dokazano utvrđenih 6.6 g/L THC u krvi, većim dijelom je dokaz djelovanja marihuane (upravo blaga zbunjenost) i definira upravo njegovo stanje intoksikacije marihuanom. Dakle, nešto više 3 sata nakon nesreće nije imao grubog (pregled ne iziskuje i vrlo specifične detalje) deficita na njegov senzorij (vid, sluh) niti motoriku (gruba motorika, koordinacija pokreta), ali je u spomenutom zbunjenom predočavanju imao na mentalne funkcije (razmišljanje, detaljno pamćenje, pažnja…). Kako je prošlo tri i nešto sati od nesreće i vrlo vjerojatno nije pušio marihuanu nakon nesreće, slabilo je djelovanje marihuane na pregledu liječnika, pa ni liječnik klinički nije zamijetio da bi bio pod utjecajem kakve PAT. Istini za volju, spomenuti obrazac AUK-2 ne traži od liječnika da se upiše izgled i funkcija zjenica, te boja sklera, a tipične znakove na očima napuštenosti marihuanom. Dakle, bio je na pregledu liječnika vrlo lako ozlijeđen (manja rana lijevog kažiprsta s neznatnim kvarenjem), prisvjestan, orijentiran, komunikativan, suradljiv, izvršavao je naloge, imao sjećanje na tragični događaj, bio je neupadnog ponašanja i zbunjenog predočavanja, razgovijetnog govora, uredne vanjštine, uredne grube i fine motorike i koordinacije pokreta, bez nistagmusa. Primio je radi stresa od lijekova samo uobičajenu dozu diazepama 5 mg, ali nakon nesreće, pa iako je utvrđena prisutnost i ovog lijeka u njegovoj krvi, ona je bespredmetna prema nalazu toksikologa, pa tako i za psihijatrijsko vještačenje.

19.5. Vještak dr. ŠH je u zaključku nalaza i mišljenja naveo da je optuženik bio nesposoban za sigurnu vožnju, ponajprije sniženog uvida u sebe i predviđanja mogućih opasnosti, potom oštećenih senzoričkih i mentalnih sposobnosti, pažnje, a ponajviše potrebne brzine mentalnog procesuiranja, time i adekvatnih i očekivanih brzih reakcija na nenadane uvjete vožnje.

19.6. Prilikom ispitivanja na raspravi, vještak psihijatar dr. ŠH je dodatno pojasnio procjenu stupnja umanjenja njegovih vozačkih sposobnosti u vrijeme prometne nesreće, navodeći da je zbog odlučujućeg utjecaja marihuane optuženik bio zasigurno u srednjem stupnju umanjenja vozačkih sposobnosti, a vrlo vjerojatno i bitnog stupnja. To proizlazi iz izmjerene koncentracije i THC-a i aktivnog metabolita THC-a u njegovoj krvi tri sata i nešto nakon nesreće. Potrebno je zbrojiti sve aktivne tvari koje djeluju na mozak i onda dobijemo da je 6,6 jedinica THC-a plus 0,8 jedinica aktivnog metabolita 11-THC-OH iznosilo 7,4 jedinice. Teorija kaže da vrijednosti izmjerene u krvi između 5 i 10 jedinica marihuane za 75% do 90% umanjuju nečije vozačke sposobnosti, pri tome treba istaći kod osoba koje nisu o ovoj drogi ovisne i koje ju ne uživaju svaki dan. Koliko je točno bilo u njegovoj krvi ne može se reći, zato jer se marihuana ne izlučuje iz krvi kao i alkohol linearno, dakle u nekoj jedinici po nekoj određenoj vremenskoj odrednici. Dakle, to je moralo biti i više od 7,4 jedinice. Kada kaže jedinice onda su to ili nanogrami u mililitru ili mikrogrami u litri, a kratice su ng/mL što je jednako mg/L. Pod srednjim stupnjem smatra umjereno oštećenje ili osrednjeg stupnja, a pod većim bitnim oštećenjem ili znatnijeg stupnja. Zaključno ističe da je optuženik bio nesposoban za sigurnu vožnju automobila, kako je to detaljno pojasnio u svom pisanom nalazu i mišljenju.

19.7. Na pitanje optuženika da li je utvrđena koncentracija THC-a i metabolita nakon nesreće mogla biti posljedica konzumacije marihuane od prije više dana, vještak je ponovio da to apsolutno nije moguće.

19.8. Vještak je na pitanje predsjednice vijeća objasnio postojanje definirane granične vrijednosti koncentracije THC-a u krvi, a s obzirom na različita mišljenja navedena u njegovom i toksikološkom nalazu u kojem je vještakinja navela da se kod koncentracije THC-a u krvi većoj od 2 ng/mL smatra da su vozačke sposobnosti značajno umanjene, navodeći da ona kao takva proizlaze iz različitih istraživanja i ustanova koja to provode. Naime, Druidova istraživanja govore upravo o 2 do 3, neka koja je on pronašao govore i do 4, a neke američke države su to postavile na 5. U najpovoljnijim uvjetima za optuženika neka je to i 5, međutim kod njega je nedvojbeno izmjerenih 7,4, a u stvarnosti je to i više od 7,4 što je bitno djelovalo na njegove vozačke sposobnosti upravo opet radi teoretskog podatka da koncentracije između 5 i 10 za 75% do 90% umanjuju nečije vozačke sposobnosti, izmjereno na simulatorima i praćeno kemijskih analizama i psihometrijskim testovima.

19.9. Na primjedbu obrane da ne postoje egzaktni parametri prema kojima bi se moglo tvrditi da je pri određenoj koncentraciji THC-a optuženik nesposoban za sigurnu vožnju jer da najnovija istraživanja američkog instituta za sigurnu vožnju pokazuju da ne postoji univerzalna povezanost THC-a i vozačkih sposobnosti, vještak je odgovorio da naravno da postoje mnoga istraživanja o utjecaju marihuane na vozačke sposobnosti od kojih su neka kontradiktorna, no mišljenje struke danas je da marihuana nedvojbeno utječe na psihofizičke sposobnosti osobe koja je konzumira pa time i na vozačke sposobnosti. Zašto bi većina država na svijetu u zakon i uvela zabranu vožnje pod utjecajem marihuane? Marihuana dva puta povećava rizik od prometnih nesreća, marihuana vodi i fatalnim prometnim nesrećama odmah nakon utjecaja alkohola na vozače. Kada se pomno analiziraju razne studije pa i one koje govore da marihuana čak i poboljšava neke vozačke sposobnosti, tada se meta analizom pokazuje da napušeni vozači zaista voze sporije i opreznije, ali iz tih istraživanja se također vidi da su neke druge vozačke sposobnosti oštećene, a ponajviše opažanje objekta ili subjekta na cesti, kao i potrebne brzine adekvatne reakcije na nove uvjete u prometu. Broj nesreća upravo zbog droga raste u cijelom svijetu pa su zato zakonodavci i zabranili vožnju pod utjecajem alkohola, opojnih droga i drugih opojnih sredstava npr. lijekova.

20. Sud je cijelosti prihvatio rezultate toksikološkog i psihijatrijsko-psihologijskog vještačenja jer su dani jasno, potpuno i u skladu s pravilima struke, međusobno se podudaraju i nadopunjuju, s time da su vještaci Ivana Antunović i dr. ŠH prilikom ispitivanja na raspravi dodatno pojasnili svoje zaključke, iscrpno i argumentirano odgovorili na sve primjedbe obrane, zbog čega sud nema razloga za sumnju u njihovu vjerodostojnost.

20.1. Naime, koncentracija opojne droge THC i njegovih metabolita u krvi optuženika utvrđena je u okviru toksikološkog vještačenja visoko specifičnom metodom analize njegove krvi te dodatnom potvrdnom analizom i stoga je dobiven precizan faktografski podatak, a nastavno psihijatrijskim vještačenjem i zaključak o umanjenju vozačkih sposobnosti i njegovoj nesposobnosti za sigurnu vožnju, koji obranom optuženika nije doveden u pitanje.

21. Stoga je iskaz optuženika kada tvrdi da nikakvu drogu toga dana nije konzumirao te da je bio potpuno svjestan i sposoban za sigurnu vožnju neistinit i očito usmjeren na izbjegavanje kaznene odgovornosti jer su ga vještaci apsolutno eliminirali.

21.1. Naime, primijenjenom metodom isključen je lažno pozitivan test na koji pledira obrana, a i vještak psihijatar je otklonio navode obrane pojasnivši da utvrđena koncentracija THC-a u krvi apsolutno nije moguća posljedica konzumacije marihuane prije više dana. Iako optuženik ustraje u stavu da drogu nije konzumirao i godinu dana prije iznošenja obrane na raspravi, niti to nije točno jer je čak prilikom provođenja psihijatrijskog vještačenja u ovom postupku opet bio pozitivan na ovu drogu.

22. Sud je nadalje u potpunosti prihvatio rezultate kombiniranog prometno-tehničkog i sudsko-medicinskog vještačenja od strane vještaka za promet dipl. ing. Srećka Hlišća i sudsku medicinu dr. Petra Škavića jer su dani jasno, određeno i precizno, na temelju relevantne dokumentacije te pravila znanosti, struke i iskustva, s time da su vještaci na raspravi odgovarajući na sva pitanja dodatno pojasnili svoje zaključke iz pisanih nalaza i mišljenja, kao i na primjedbe obrane koje se tiču prometnog vještačenja, pa sud ne nalazi niti jedan razlog koji bi doveo u sumnju vjerodostojnost vještačenja. Ovo tim više što u konačnici nakon iscrpnih odgovora vještaka dipl. ing. Srećka Hlišća na sve primjedbe obrane, obrana nije imala konkretnih, novih pitanja ili primjedbi, nego je očito nezadovoljna rezultatima prometnog vještačenja općenito ustrajala na provođenju novog prometnog vještačenja po drugom vještaku prometne struke.

23. Vještak dr. Petar Škavić je utvrdio opsežne ozljede kod oštećenika kvalificirane osobito teškom tjelesnom ozljedom koje su bile takvog opsega i intenziteta da su dovele do smrtnog ishoda, pri tome se izjasnio o svim aspektima koji se tiču biomehanike i načina ponašanja tijela oštećenika koje je nakon naleta pronađeno na mekom terenu s desne strane kolnika, a govoreći o naletnom položaju oštećenik se nalazio nailazećem vozilu optuženika okrenut desnom bočnom stranom tijela i kretao se od lijeva u desno.

24. Iz vještačenja dipl. ing. Srećka Hlišća slijedi kako je prema fotografijama očevida mjesto nesreće osvijetljeno javnom rasvjetom sa svih strana, pod kojom je za očekivati da se neovisno od svjetala vozila vidi oštećenik koji je odjeven u odjeću tamne boje, na udaljenostima koje prelaze udaljenost od oko 63,5 m, na kojoj su se nalazili oštećenik i osobno vozilo optuženika kada je oštećenik stupao na lijevu voznu traku kolnika, što znači da bi se za pažnju u noćnim uvjetima vožnje prosječnog vozača očekivalo i od optuženika da vidi oštećenika i pravovremenim laganim prikočivanjem izbjegne nalet. Zbog toga nije moguće tehničkim putem utvrditi zbog čega optuženik nije na vrijeme reagirao na sam trenutak stupanja oštećenika na kolnik i nakon toga njegovo kretanje po lijevoj traci prema srednjoj traci, tijekom čega je nalet bilo moguće najprije izbjeći laganim prikočivanjem, a zatim u konačnici i snažnim kočenjem.

24.1. Naime, optuženik je u noćnim uvjetima vožnje i upaljene javne rasvjete upravljao osobnim vozilom srednjom od tri vozne trake sjevernog kolnika Ulice grada Vukovara prema zapadu prolazeći semaforizirano križanje sa Heinzelovom ulicom, dok mu je s lijeve strane od juga s tramvajskog pojasa ograđenog živicom kroz prolaz na kolnik stupio oštećenik, pa kada je oštećenik već prešao lijevu traku i ušao na desnu, optuženik je naglo skrenuo udesno, pri čemu je u nastavku došlo do naleta prednjeg lijevog dijela osobnog vozila optuženika na desnu stranu tijela oštećenika.

24.2. Kod naleta je osobno vozilo optuženika bilo skrenuto udesno tako da je prednjim desnim kotačem počelo prelaziti preko razdjelne linije s desnom trakom, a oštećenik se tada nalazio na desnoj strani srednje vozne trake za oko 1,1 m od izlaska na desnu traku, na oko 55 m zapadnije od središnje osi zapadnog pješačkog prijelaza sjevernog kolnika Ulice grada Vukovara i Heinzelove ulice.

24.3. Kod naleta brzina osobnog vozila optuženika je iznosila oko 60 km/h, koliko iznosi i ograničenje brzine prometnim znakom, a na kolniku mjesta nesreće nisu pronađeni tragovi kočenja i/ili zanašanja osobnog vozila, pa se ne može utvrditi da li je optuženik osim naglog skretanja udesno reagirao i kočenjem, tako da bi mu prilazna brzina bila veća od naletne ili je pred nalet pri brzini manje ili više podjednakoj naletnoj samo naglo skrenuo udesno. U ovom slučaju optuženik bi skretanje udesno mogao poduzeti na oko 20,5 m ispred mjesta naleta ili oko 1,2 s prije naleta, pa kako se oštećenik kod naleta prema načinu nabacivanja na vozilo i odbacivanja od vozila mogao kretati brzinom od oko 6 km/h, što je za njegovu dob potrčavanje, isti bi taj trenutak bio udaljen za oko 2,0 m ispred mjesta naleta na lijevoj strani srednje vozne trake, u položaju pred ulaskom u pravac putanje lijevog boka osobnog vozila.

24.4. Oštećenik je do mjesta naleta po kolniku prešao put od oko 6,5 m, a na kolnik bi za potrčavanje stupao oko 3,8 s ispred mjesta naleta, kada je osobno vozilo optuženika za brzinu kao kod naleta bilo udaljeno oko 63,5 m ispred mjesta naleta, na završetku prolaska križanjem Ulice grada Vukovara i Heinzelove ulice ispred zapadnog pješačkog prijelaza.

24.5. Prema fotografijama očevida mjesto nesreće je osvijetljeno javnom rasvjetom sa svih strana, pod kojom je za očekivati da se neovisno od svjetala vozila vidi oštećenik koji je odjeven u odjeću tamne boje, na udaljenostima koje prelaze udaljenost od oko 63,5 m, na kojoj su se nalazili oštećenik i osobno vozilo optuženika kada je oštećenik stupao na lijevu voznu traku kolnika. Da je tog trenutka za pažnju prosječnog vozača optuženik lagano prikočio smanjivanjem svoje brzine na oko 43 km/h, oštećenik bi do dolaska osobnog vozila optuženika izašao na desnu voznu traku i nalet se ne bi mogao dogoditi.

24.6. Optuženik je mogao potpuno stati snažnim kočenjem ispred putanje prelaska oštećenika preko kolnika da je reagirao prije reagiranja skretanjem na udaljenosti od oko 34,0 m, gdje je vremenski bio oko 2,0 s prije naleta, a tada je oštećenik bio oko 3,4 m ispred mjesta naleta, te bi po kolniku već prešao put od oko 3,1 m i nalazio se na završetku prelaska lijeve i pred ulaskom na desnu voznu traku, kada bi ga već morala osvijetliti i svjetla osobnog vozila optuženika, ako ga iz bilo kojeg razloga ne bi bilo moguće uočiti samo pod svjetlima javne rasvjete.

24.7. S obzirom na mogućnosti zapažanja oštećenika, nije moguće tehničkim putem utvrditi zbog čega optuženik nije na vrijeme reagirao na sam trenutak stupanja oštećenika na kolnik i nakon toga njegovo kretanje po lijevoj traci prema srednjoj traci, tijekom čega je nalet bilo moguće najprije izbjeći laganim prikočivanjem, a zatim u konačnici i snažnim kočenjem.

25. Dakle, neutemeljene su primjedbe obrane da optuženik zbog loše rasvjete nije bio u mogućnosti pravovremeno uočiti oštećenika budući da je vještak Srećko Hlišć rukovodeći se materijalnim dokazima odnosno zapisnikom o očevidu i fotografskim elaboratom dodatno pojasnio da na konkretnom mjestu nesreće postoji javna rasvjeta optuženiku s lijeve strane i s desne strane s time da je s lijeve strane tramvajski međuprostor između dvaju kolnika na kojem se rubno nalazi živica pa ista svojom visinom ne može zaklanjati svjetlo rasvjetnih tijela, a s desne strane se nalazi meki teren s biciklističkom stazom i nogostupom uz kojeg je ponovno meki teren i drveće pri čemu ono svojim granama može stvarati sjene samo rasvjeti koja se nalazi s desne strane, dakle suprotne u odnosu na smjer iz kojeg je oštećenik stupao na kolnik.

25.1. Slijedom navedenog, može se zaključiti da je mjesto nesreće bilo dobro osvijetljeno sa strane kolnika s koje je nailazio oštećenik, s time da je u svom pisanom nalazu i mišljenju obradio varijantu i analizirao mogućnost izbjegavanja nesreće u slučaju ako je javna rasvjeta bila toliko dobra na mjestu gdje oštećenik stupa na kolnik da niti putna svjetla vozila nisu bila potrebna za uočavanje, kao i za slučaj ako bi za uočavanje bilo potrebno ipak imati i upaljeno putno svjetlo, pri čemu je uzeo da je optuženik kritične zgode imao upaljeno putno svijetlo.

26. Daljnja primjedba obrane u prilog tezi o nemogućnosti uočavanja oštećenika ide u pravcu postojanja živice pa i drveta, no niti jedan izvedeni dokaz ne podupire navode o postojanju takvog drveta na lijevoj strani gledano iz pravca kretanja optuženika sa koje mu nailazi oštećenik, optuženik ni sam nije znao reći gdje se točno to drvo nalazilo, a vještak dipl. ing. Srećko Hlišć je pobliže razjasnio kako se temeljem fotografija policijskog očevida može zaključiti da je visina živice sezala do polovice tijela pješaka koji je visok 1,8 metara, s time da se analiza koju je obavio niti ne odnosi na dio puta kojeg oštećenik prelazi kroz prolaz u živici, već od ruba kolnika, dakle kada je oštećenik već prošao živicu.

26.1. Ono što je ovdje odlučno je činjenica da je u konkretnom slučaju za mogućnost uočavanja oštećenika uzet trenutak kada oštećenik više nije zaklonjen živicom na rubu kolnika i u tom trenutku tehnički i vremenski počinje analiza kojom se utvrđuje mogućnost izbjegavanja nesreće. Prema tome, nesreća je analizirana s trenutkom kada oštećenik stupa na kolnik pa njegov prolazak kroz prolaz u živici nije niti razmatran u vještačenju.

26.2. Stablo se nalazilo s desne strane kolnika gledano iz pravca kretanja optuženika, dok iz pregledanog i detaljno analiziranog fotografskog elaborata proizlazi da kod mjesta na kojem oštećenik stupa na kolnik, nije postojalo stablo koje bi zaklanjalo oštećenika, odnosno svojom krošnjom smanjivalo mogućnost njegovog uočavanja s obzirom na zaklanjanje zraka svjetlosti od javne rasvjete.

26.3. Postojala je dobra opća javna rasvjeta s time da oštećenik nije dolazio vozilu optuženika s desne strane pa da bi ta činjenica zaklonjenosti granama drveća sa sjeverne strane kolnika imala utjecaja budući da na južnoj strani gdje se nalazi tramvajski pojas nema ograničenja u pogledu rasvijetljenosti kolnika, a oštećenik i nailazi upravo s te, južne strane kolnika.

26.4. Zaključno, vještak je istaknuo da s lijeve strane kolnika gdje je oštećenik stupao na kolnik gledano iz pravca kretanja optuženika, unutar živice nije bilo drvoreda jer se tu nalazi tramvajski pojas, te da je u konkretnom slučaju uzeo u obzir sve okolnosti koje su bile od utjecaja na mogućnost uočavanja oštećenika.

27. Stoga s obzirom na iznijete rezultate dokaznog postupka, sud nije prihvatio iskaz optuženika niti kada tvrdi da nije mogao na vrijeme uočiti oštećenika jer mu je izletio iz živice, iza drveta, u uvjetima lošeg osvjetljenja odnosno vidljivosti, budući da je takva obrana u potpunosti demantirana vještačenjem koje je provedeno na temelju egzaktnih matematičkih izračuna i prometno-tehničkih parametara.

28. Prema čl. 199. st. 2. ZSPC vozač ne smije upravljati vozilom na cesti niti početi upravljati vozilom ako je pod utjecajem droga, dok je prema čl. 38. st. 1. ZSPC vozač dužan obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku ili stupaju na kolnik.

28.1. Kraj nedvojbenog utvrđenja da je optuženik upravljao vozilom pod utjecajem opojne droge konoplje – cannabis sativa, on je time postupao protivno čl. 199. st. 2. ZSPC, a kada je propustio obratiti pažnju na pješaka koji je prelazio kolnik dolazeći mu s lijeve strane zbog čega je došlo do naleta na oštećenika, i protivno čl. 38. st. 1. ZSPC.

29. Naime, s obzirom na prometnim vještačenjem objektivno utvrđenu mogućnost zapažanja oštećenika, nije moguće tehničkim putem utvrditi zbog čega optuženik nije na vrijeme reagirao na sam trenutak stupanja oštećenika na kolnik i nakon toga njegovo kretanje po lijevoj traci prema srednjoj traci, tijekom čega je nalet bilo moguće najprije izbjeći laganim prikočivanjem, a zatim u konačnici i snažnim kočenjem.

29.1. U nedostatku tehničkog objašnjenja, odgovor na to pitanje sud nalazi u toksikološkom i psihijatrijsko-psihologijskom vještačenju budući da je upravo zbog utjecaja droge bio umanjenih vozačkih sposobnosti i zato nesposoban za sigurnu vožnju.

29.2. U takvom stanju, zbog dominantnog utjecaja droge optuženik je bio sniženog bazičnog opreza na uvjete vožnje, očito mu je bila ometena percepcija, pažnja i koncentracija, imao je sporije reakcije na nenadane promjene uvjeta vožnje, uz oštećenu sposobnost opažanja objekta ili u ovom slučaju subjekta na cesti i potrebne brzine adekvatne reakcije na nove i nenadane uvjete u vožnji i konkretno na pojavu oštećenika koji mu nailazi na kolnik s lijeve strane.

29.3. Ovo tim više što i sam navodi da je inače iskusan i vrlo oprezan vozač, a kombiniranim prometno-tehničkim i sudsko-medicinskim vještačenjem je nedvojbeno utvrđeno da je nesreću mogao izbjeći pravovremenim i pravilnim, a očekivanim i neophodnim reagiranjem.

30. Prema tome, upravo takvo istodobno kršenje blanketnih propisa o sigurnosti prometa iz čl. 199. st. 2. ZSPC i čl. 38. st. 1. ZSPC je u direktnoj uzročno-posljedičnoj vezi s nastankom ove prometne nesreće koja je imala za posljedicu smrt jedne osobe.

30.1. Ovako grubo i bezobzirno kršenje temeljnim prometnih propisa ukazuje da je optuženik opisanim načinom vožnje izazvao naročito opasnu prometnu situaciju, pri čemu je bio svjestan da ovakvim kršenjem propisa može prouzročiti prometnu nesreću i dovesti u opasnost život drugih sudionika u prometu, te neovisno o takvoj spoznaji, on na to pristaje. Stoga je postupao s oblikom krivnje koji u kaznenom pravu nosi naziv neizravna namjera, dok se smrtna posljedica ima pripisati nehaju.

30.2. Navedena utvrđenja jasno ukazuju da je optuženik kriv za kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 1. i 4. KZ jer je bio ubrojiv, postupao je s neizravnom namjerom, svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a pritom ne postoji nijedan ispričavajući razlog.

30.3. Radi ispravnog podvođenja inkriminiranog činjeničnog pod odgovarajući zakonski opis kaznenog djela, sud je iz zakonskog opisa navedenog u optužnici ispustio riječi ''i tijelo'' budući da je u konkretnoj situaciji nedvojbeno utvrđena opasnost za život pa je samo taj dio zakonskog opisa valjalo ostaviti, bez ikakvog zadiranja u bitni identitet optužbe i presude.

31. Prilikom izbora vrste i mjere kazne, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, sud je ocijenio sljedeće okolnosti.

32. Kao olakotno, sud je cijenio prekršajnu neosuđivanost optuženika, kao i doprinos oštećenika koji na nedozvoljenom mjestu neoprezno prelazi kolnik, a radi se o širokoj aveniji koja se na tom dijelu proteže kroz tri trake.

33. S druge pak strane, sud mu je kao otegotno cijenio stupanj krivnje jer je postupao s neizravnom namjerom, bio je ubrojiv i svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a sve to čini najviši stupanj krivnje kojim se može počiniti kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu.

33.1. Otegotna je i jačina ugrožavanja odnosno povrede zaštićenog dobra polazeći od toga da se kaznenim djelima iz područja sigurnosti prometa štiti sigurnost prometa i sva dobra koja sudjeluju u prometu prvenstveno život i zdravlje ljudi, kao i okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno, budući da optuženik krši dvije blanketne norme što ukazuje na veći stupanj ugroze.

33.2. Prijašnji život pa i aktualne osobne prilike optuženika karakterizira zlouporaba droge budući da od adolescencije konzumira marihuanu, opisuje se rekreativnim konzumentom, no kako je i tijekom ovog postupka prilikom testiranja bio pozitivan na ovu drogu, a to negira, očito je nedovoljno kritičan spram utvrđenih razvidnih štetnih navika, ne još i pune ovisnosti, prema opojnoj drogi konoplji tipa marihuana.

33.3. Ponašanje optuženika nakon počinjenog kaznenog djela s obzirom na podatke kaznene evidencije ukazuje da ono nije usklađeno sa zakonom jer je presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu broj K-540/2019 koja je postala pravomoćna18. ožujka 2022. osuđen zbog kaznenog djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj iz čl. 326. st. 1. KZ na kaznu zatvora u trajanju jedna godina uz rok provjeravanja dvije godine.

33.4. Iako verbalizira žaljenje zbog ''ovog nesretnog događaja'' ono u konkretnoj situaciji nema odraza na odmjeravanje kazne, budući da ni na koji način nije stupio u kontakt s obitelji oštećenika, čime bi pokazao da je njegovo žaljenje iskreno, a ne ovako više kurtoazno izraženo uz izostanak bilo kakve samokritičnosti očito radi povoljnije pozicije u kaznenom postupku. Na opisani način optuženik naprotiv nije pokazao pozitivan odnos prema žrtvi.

34. Protek vremena četiri godine od počinjenja, uvažavajući karakter ovog kaznenog djela i prouzročenu posljedicu, ovdje nema nikakvog utjecaja na kaznu jer vrijeme zasigurno ne umanjuje nastalu tragediju, niti ublažava tugu i bol obitelji žrtve. Nije u pravu obrana niti da optuženiku treba cijeniti što je ''dijete samohrane majke'' jer je optuženik kazneno djelo počinio u zreloj dobi kada je imao punih 28 godina, a majka nije niti bila samohrana već se radi o djetetu rastavljenih roditelja o kojem je otac i nakon rastave brinuo te sudjelovao u njegovom odgoju zajedno s majkom kao i u financiranju obitelji.

35. Cijeneći s jedne strane utvrđene olakotne, te imajući s druge strane na umu ocijenjene otegotne okolnosti, uvažavajući propisani raspon kazne od tri do petnaest godina zatvora, sud je optuženika osudio na kaznu zatvora u trajanju četiri godine.

35.1. Ne postoji kazna koja može nadomjestiti gubitak ljudskog života, niti je svrha kažnjavanja odmazda, već retribucija i prevencija, pri čemu odluka o kazni mora izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela.

35.2. Sud smatra da je upravo ovakva kazna u konkretnoj situaciji primjerena svim navedenim okolnostima, da izražava moralni prijekor za zlo koje je optuženik počinjenjem djela nanio obitelji žrtve i društvu u cjelini, te da će optimalno ispuniti svrhu kažnjavanja u smislu specijalne i generalne prevencije odnosno da će utjecati kako na optuženika, tako i na sve ostale građane da ubuduće ne čine kaznena djela, te ujedno ukazati da je kažnjavanje počinitelja pravedno, a činjenje kaznenih djela pogibeljno i poslati poruku cjelokupnom društvu koliko je ovakvo postupanje u prometu neprihvatljivo, da dobiva adekvatnu osudu, a počinitelj kaznu.

36. Odluka o troškovima kaznenog postupka temelji se na citiranim odredbama ZKP. Budući da je optuženik proglašen krivim, dužan je podmiriti troškove kaznenog postupka s time da su u konkretnoj situaciji ispunjeni uvjeti za djelomično oslobođenje od plaćanja troškova.

36.1. Naime, optuženik je zaposlen, ali su njegovi prihodi ispodprosječni, pa iako nije u obvezi uzdržavanja druge osobe, sud ga je djelomično oslobodio obveze naknade troškova i to onih koji se odnose na paušalnu svotu.

36.2. U preostalom dijelu, dužan je podmiriti troškove za svjedoke SH i ŽH u iznosu 444,49 eura (list 291 spisa), zatim za transport oštećenika u iznosu 2.787,50 kn / 369,96 eura (list 76 spisa), za obdukciju 5.700,00 kn / 756,52 eura (list 54 spisa), za toksikološko vještačenje 2.150,00 kn / 285,35 eura (list 85 spisa) i dopunu 608,00 kn / 80,70 eura (list 148 spisa), za prometno vještačenje po vještaku Srećku Hlišću 2.262,50 kn / 300,29 eura (list 219 spisa), 157,50 eura (list 336 spisa) i 157,50 eura (list 358 spisa), za sudskomedicinsko vještačenje po vještaku dr. Petru Škaviću 2.968,00 kn / 393,92 eura (list 220 spisa) i 121,04 eura (list 335 spisa), za psihijatrijsko vještačenje po vještaku dr. ŠH 574,14 eura (list 324 spisa) i 147,10 eura (list 351 spisa) te za psihologijsko vještačenje po vještakinji Aniti Alegić 260,00 eura (list 325 spisa), što ukupno iznosi 4.048,51 eura.

36.3. Kako se oslobođenje od plaćanja troškova ne odnosi na naknadu troškova opunomoćenika oštećenika i to je trošak koji je optuženik dužan naknaditi u iznosu koji mu bude određen posebnim rješenjem.

Zagreb, 28. siječnja 2025.

Predsjednica vijeća

Željka Skomeršić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o njoj odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske. Oštećenik može pobijati presudu zbog odluke suda o njegovim troškovima kaznenog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu.