Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž-976/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Lidiji Oštarić Pogarčić, u pravnoj stvari tužitelja BL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po pun. Jasminki Franić, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete odlučujući o žalbama stranaka izjavljenim protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-48/2021 od 18. ožujka 2022., 28. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-48/2021 od 18. ožujka 2022. potvrđuje u dosuđujućem dijelu točke I i III izreke.

II. Uvaženjem žalbe tužitelja preinačuje se citirana presudu u odbijajućem dijelu točke I i III izreke te točki II izreke i sudi:

1. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe na dosuđeni iznos od 3.520,19 kn isplatiti tužitelju zakonsku zateznu kamatu za razdoblje od 11. travnja 2019. do 18. ožujka 2022. po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

2. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju zakonsku zateznu kamatu na isplaćeni nesporni iznos od 3.520,19 kn počev od 11. travnja 2019. godine do 28. siječnja 2022. godine, koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

3. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju na ime parničnog troška daljnji iznos od 49,77 eur (375,00 kn) sa zakonskom zateznom kamatom od 18. ožujka 2022. do isplate, dok se u preostalom dijelu zahtjev odbija.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove žalbenog postupka u iznosu od 122,77 eur u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev odbija te zahtjev tuženika kao neosnovan u cjelosti.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja u točki I izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 3.520,19 kn sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja (18. ožujka 2022.) do isplate, dok je zahtjev za isplatu zatraženih kamata na dosuđeni iznos glavnice za preostalo utuženo razdoblje od 11. travnja 2019. do 18. ožujka 2022. odbijen kao neosnovan.

2. Točkom II odbijen je kao neosnovan i zahtjev tužitelja da mu tuženik na nesporno isplaćeni iznos od 3.520,19 kn isplati zakonsku zateznu kamatu od 11. travnja 2019. do 28. siječnja 2022.

3. Točkom III izreke obvezan je tuženik naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu od 8.000,00 kn za zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate, dok je u preostalom dijelu zahtjev odbijen iako je to propušteno navesti u izreci.

4. Protiv navedene presude žalbu podnose obje stranke i to svaka u dijelu u kojem nije uspjela u sporu, pozivajući se na žalbene razloge bitne povrede odredaba postupka i pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 353. st. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje ZPP) uz prijedlog da se pobijana presuda preinači sukladno žalbenim navodima.

5. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

6. Žalba tuženika nije osnovana, dok je žalba tužitelja osnovana.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete – totalne štete na automobilu u njegovu vlasništvu.

8. Sud prvog stupnja utvrđuje te proizlazi iz sadržaja spisa slijedeće:

- dana 8. travnja 2019. u prometnoj nezgodi u Splitu, u ulici Put Supavla došlo je do totalne štete na vozilu u vlasništvu tužitelja Opel Corsa reg oznake [registarska oznaka],

- u nezgodi je sudjelovalo vozilo marke Peugeot reg oznake [registarska oznaka] koje je policom autoodgovornosti bilo osigurano kod tuženika,

-tužitelj se kretao ulicom Put Supavala krajnjom lijevom trakom dok je vozilom marke Peugeot upravljao osiguranik tuženika ŠL kojim se uključivao u promet sa parkirališta prodajnog centra Joker,

-prema dogovoru sudionika prometne nezgode nisu pozvali djelatnike policije radi očevida već je osiguranik tuženika predao tužitelju policu osiguranja te su otišli radi prijave i procjene štete kod tuženika kao njegova osiguratelja koji je procijenio da se radi o totalnoj šteti u iznosu od 8.450,00 kn,

-tužitelj se prije pokretanja postupka obratio tuženiku radi naknade štete u mirnom postupku ali je tuženik to otklonio uz navode da je njegov osiguranik porekao da bi bio odgovoran za predmetni štetni događaj,

-tijekom postupka po provedenom vještačenju po vještaku prometne struke dipl. ing. Nevenu Kralju koji je visinu totalne štete na vozilu tužitelja procijenio sa iznosom od 7.040,38 kn, tuženik je tužitelju 28. siječnja 2022. isplatio polovicu tog iznosa, odnosno 3.520,19 kn.

9. Sud prvog stupnja iz iskaza svjedoka ŠL osiguranika tuženika utvrđuje da je do štetnog događaja došlo u jutarnjim satima, padala je kiša a kao suvozač sa njim u vozilu je bila supruga, s time da je izlazio sa parkirališta prodajnog centra Joker i imao je namjeru uključiti se u promet na Ulicu Put Supavla i nastaviti se kretati prema istoku. Nije se zaustavljao prije uključenja na tu cestu a vozio je u trećem stupnju brzine od oko 40 km na sat, pa je ušao na cestu Put Supavla i imao namjeru prestrojiti se u lijevu traku od dvije trake koje vode prema istoku. Imao je upaljen pokazivač smjera i nije vidio nikog da dolazi sa lijeve strane, ali je došlo do sraza njegovog i tužiteljevog vozila. Nakon toga su se zaustavili pa je tužitelju dao svoju policu osiguranja kako bi iz nje naplatio nastalu štetu, ali kada je naknado pristupio kod tuženika rečeno mu je da bi bilo i odgovornosti tužitelja, ali što se njega tiče tužitelj može naplatiti svoju štetu od njegova osiguravatelja. Nadalje, iz iskaza svjedoka AL koji se svojim vozilom kretao istom ulicom i lijevom prometnom trakom utvrđuje kako je uočio da je ispred njega došlo do sudara i to na način da je sa istočne strane iz centra Joker na glavnu ulicu izletilo vozilo i udarilo u Corsu koja se kretala ispred njega s time da se vozilo koje se uključivalo nije zaustavljalo, prepoznao je tužitelja odnosno njegovo vozilo jer žive u susjedstvu, ali se nije zaustavljao već ih je zaobišao i produžio.

10. Iz iskaza tužitelja utvrđuje kako isti potvrđuje način nastanka štetnog događaja na način kako su naveli ovi svjedoci, da je primijetio kako je vozilo osiguranika tuženika prešlo skroz u njegovu lijevu traku koju radnju nije očekivao tako da je došlo do udara, a nije primijetio da bi imao uključen pokazivač sijera. Oboje su se zaustavili i osiguranik tuženika ŠL, kojeg do tad nije poznavao, rekao je da je on kriv i ispričavao se, zamolio ga da ne zovu policiju i da se maknu kako ne bi ometali promet pa su se maknuli sa ceste kada mu je on dao kopiju police. Potvrđuje da je zajedno sa istim otišao kod tuženika radi davanja podataka o dinamici nastanka nezgode i podnio odštetni zahtjev ali mu je tuženik odbio isplatiti, iako je totalnu štetu procijenio na iznos od 8.450,00 kn.

11. Na temelju rezultata provedenog prometnog vještačenja po vještaku dipl. ing. Nevenu Kralju na okolnost dinamike nastanka prometne nezgode i visine štete utvrđuje da je nalaz sačinjen na temelju iskaza svjedoka i tužitelja s obzirom da stranke sporazumno nisu pozvale djelatnike policije radi očevida, te na temelju fotografija oštećenja na vozilima. Iz navedenog je po vještaku utvrđeno da je do sraza došlo između prednjeg više desnog dijela osobnog vozila Opel Corsa i bočnog lijevog dijela, prostora prednjeg lijevog blatobrana i prednjih lijevih vrata osobnog vozila Peugeot 406 pri čemu su uzdužne ose sudionika zatvarale kut od oko 50 stupnjeva pa sraz definira kao kutni. S obzirom na preglednost prometnice da je vozač osobnog vozila Peugeot 406 prilikom prestrojavanja iz južnog u sjeverni prometni trak južnog kolnika ulice Put Supavla okretanjem preko lijevog ramena jasno mogao uočiti nailazak osobnog vozila Opel Corsa i propustiti ga na koji bi način sraz izbjegao. Prestrojavanjem koje je vršio osiguranik tuženika iz južnog prometnog na sjeverni prometni trak da je ušao u putanju kretanja osobnog vozila Opel Corsa te da se sva oštećenja koja su vidljiva na ovim vozilima u potpunosti podudaraju sa opisanom dinamikom nastanka nezgode onako kao što to iskazuju oba sudionika i svjedok.

12. Protivno tvrdnjama tuženika pored ovakvih utvrđenja pravilan je zaključak suda prvog stupnja da je do štetnog događaja došlo isključivo krivnjom osiguranika tuženika ŠL koji je svojim vozilom ušao u putanju kretanja vozila tužitelja, "presjekao mu put" na što tužitelj nije mogao pravodobno reagirati kako bi izbjegao sraz pa je došlo do oštećenja njegovog vozila. Konačno, da to proizlazi i iz iskaza svjedoka ŠL saslušanog u ovom postupku, koji je očito kao što to tvrdi tužitelj odmah po nezgodi priznao krivnju da bi nakon toga to porekao, jer je i potvrdio da mu je kod tuženika rečeno da bi "možda bilo i krivnje tužitelja".

13. S obzirom na navedena utvrđenja suda prvog stupnja da se osiguranik tuženika, kao što je sam potvrdio bez prethodnog zaustavljanja sa parkirališta uključivao na cestu sa prednošću prolaza i namjerom uključivanja u lijevu prometnu traku kako bi nastavio vožnju, postupio protivno odredbi čl. 43. st. 1., 44. st. 1. i 45. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN broj 70/19, dalje ZSPC-a), odnosno uključio se na prometnicu s prednošću prolaza a da prethodno nije provjerio da li to može učiniti a da ne ugrožava sigurnost ostalih sudionika u prometu koji su se kretali glavnom prometnom trakom. Stoga je na temelju opisanih utvrđenja izveden pravilan zaključak da je isključivo njegovom krivnjom došlo do štetnog događaja te da tužitelj svojim postupanjem nije doprinio nastanku istog.

14. Kako su stranke učinile neprijepornom visinu iznosa totalne štete na vozilu tužitelja od 7.040,38 kn a tuženik je 28. siječnja 2022. tužitelju isplatio polovinu navedenog iznosa od 3.520,19 kn, to je osnovano sud prvog stupnja tuženika obvezao isti iznos isplatiti tužitelju na ime cjelokupne štete, pa su žalbene tvrdnje tuženika neosnovane.

15. Međutim, osnovano tužitelj u žalbi tvrdi da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo prilikom utvrđivanje obveze tuženika na isplatu zakonske zatezne kamate na navedeni iznos, odbivši njegov zahtjev za razdoblje od podnošenja odštetnog zahtjeva do presuđenja, odnosno isplate.

16. Naime, odredbom čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23 – dalje ZOOP) propisano je da se za slučaj neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku propisanom u stavki 1., oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamata i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Kako je tužitelj podnio tuženiku odštetni zahtjev 11. travnja 2019. to je tuženik u obvezi naknaditi mu zakonsku zateznu kamatu na navedeni iznos od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate, a za nesporno isplaćeni iznos tijekom postupka od 3.520,19 kn počev od 11. travnja 2019. do 28. siječnja 2022. kada je tuženik isplatio tužitelju navedeni iznos.

17. Osnovno tužitelj ukazuje i na pogrešnu primjenu materijalnog prava kod donošenja odluke o pripadajućim troškovima jer je neosnovano odbijen zahtjev za pristup na ročište za objavu presude. Iz sadržaja spisa proizlazi da je tužitelj pravovremeno zatražio naknadu tog troška te da je pun. tužitelja pristupila na to ročište, a radi se o trošku koji je potreban za vođenje parnice. Stoga je pravilnom primjenom materijalnog prava iz odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a a uz daljnju primjenu Tbr. 9. točka 3. Tarife tužitelju u okviru njegova zahtjeva valjalo priznati trošak za pristup na to ročište u iznosu od 49,77 eur sa zakonskom zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske presude do isplate.

18. Kako je tužitelj uspio sa žalbom to mu pripada i trošak žalbenog postupka u iznosu od 122,77 eur prema Tbr. 10. toč. 1. i čl. 154. st. 1. ZPP-a, a odnosi se na trošak sastava žalbe u iznosu od 82,95 eur (625,00 kn) te sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 39,82 eur (300,00 kn), odnosno ukupno 122,77 eur (925,00 kn), dok je zahtjev tuženika koji nije uspio sa žalbom neosnovan.

19. Slijedom iznesenog primjenom odredbe čl. 368. st. 1., čl. 373. točka 3. te čl. 154. st. 1. u vezi s čl. 166. st. 2. ZPP-a odlučeno je kao u izreci.

U Rijeci 28. siječnja 2025.

Sutkinja

Lidija Oštarić Pogarčić